Grad Dubrovnik ima najbolje pokazatelje na svih deset područja koja smo analizirali, a sudeći prema sastavu ‘Topa 10 od Topa 10’ najbolje se, osim u Dubrovniku i u Istri, živi na hrvatskim otocima. Potvrđuju to primjeri Hvara, Krka i Cresa, ali i Staroga Grada na Hvaru, Komiže, Malog Lošinja i Korčule, najuspješnijih hrvatskih gradova naših analiza proračunskih ulaganja u zdravstvo, obrazovanje ili u unapređenje stanovanja i zajednice, donosi portal gradonacelnik.hr

Niz mandatnih analiza u kojima smo rekapitulirali i analizirali proračunska izdvajanja za različite stavke koje direktno utječu na kvalitetu života građana i gospodarstvo, podvukli smo crtu i napravili ‘Top 10 od top 10 analizu’ – provjerili smo koji su se gradovi svojim proračunskim politikama najčešće pozicionirali među 10 najboljih.

Analizirali smo ranking gradova u 10 analiza – od izdvajanja za vrtiće, stipendije i cjelokupno obrazovanje, subvencije gospodarstvu, sport, kulturu, zdravstvo i ukupno ulaganje u unaprjeđenje kvalitete života, odnosno stanovanja i zajednice, te prihode proračuna i uspješnost povlačenja EU sredstava. Te smo podatke standardizirali koristeći metodologiju koju koristimo u našem godišnjem izboru najboljih gradova, te dobili skupni indeks i poredak najboljih.

A brojke pokazuju da najbolje pokazatelje na svih deset područja ima Grad Dubrovnik. Kad smo, dakle, obračunali sve podatke koji se tiču proračunskih izdvajanja za obrazovanje, komunalnu infrastrukturu, razvoj gospodarstva, kulturu i druge djelatnosti, Dubrovnik je izbio na čelo tablice s skupnim indeksom 115.  Dubrovnik, među ostalim, ima među hrvatskim gradovima najveće proračunsko izdvajanje po glavi stanovnika za kulturu (8474 kune) i  najveće proračunske prihode po glavi stanovnika. Među pet je najuspješnijih gradova i po proračunskim izdvajanjima za unapređenje stanovanja i zajednice (6238 kuna po stanovniku), povlačenju novca iz EU fondova, kao i po izdvajanjima za obrazovanje i sport. S 42615 stanovnika Dubrovnik je i najveći grad unutar ‘Top 10 od Top 10’ popisa.

Drugoplasirani u ovome istraživanju je Novigrad u Istri s indeksom 114.  Novigrad ima daleko najveće proračunsko izdvajanje za unapređenje stanovanja i zajednice među našim gradovima od 12079 kuna po stanovniku. Prvi je i po izdvajanjima za sport, a ima i jedan od dva najbolja pokazatelja kada su u pitanju izdvajanja za zdravstvo, predškolsko obrazovanje i sport.

Trećeplasirani Poreč ostvario je rezultat 113, a među deset najboljih gradova u ovome izboru još su i Rovinj (112), Opatija (111) te Hvar, Krk, Labin, Pazin i Cres, svi s pokazateljem 110.
Plasman još četiri istarska gradića (Rovinj, Pazin, Labin i Poreč) unutar ‘Top 10 od Top 10’ poretka potvrda je uvriježenog mišljenja da se u Istarskoj županiji najbolje živi. Poreč primjerice, uz Dubrovnik, ima najbolje proračunske prihode po stanovniku.

Rovinj i Pazin izdvajaju iz svojih proračuna više od 5000 kuna po glavi stanovnika za unapređenje stanovanja i zajednice, dok Poreč, uz Novigrad, ima najveće izdvajanje per capita za sport u redoslijedu ‘Top 10 od Top 10’. Rovinj ima i najveće izdvajanje za školarina i stipendije iz gradskog proračuna, 380 kuna po glavi stanovnika.
Labin je s prosječnim izdvajanjem za sport od 3684 kune po stanovniku godišnje među pet najuspješnijih hrvatskih sredina prema tome kriteriju. Pazin ima i jedno od najvećih izdvajanja za zdravstvo unutar ‘Topa 10 od Topa 10’ s 257 kuna po glavi stanovnika.

  Opatija se na peto mjesto u ovome izboru plasirala, među ostalim, zahvaljujući prosječnom godišnjem proračunskom izdvajanju za unapređenje stanovanja i zajednice od čak 9022 kune po stanovniku. Ima, uz Dubrovnik, i jedno od najvećih prosječnih godišnjih izdvajanja za kulturu (3294 kune po glavi stanovnika) i jedan od najboljih pokazatelja prihoda po glavi stanovnika.

  Šestoplasirani u ovome izboru, grad Hvar, ima najveća prosječna proračunska izdvajanja za zdravstvo unutar ‘Topa 10 od Topa 10’, od 620 kuna po glavi stanovnika. Izrazito visoko je i hvarsko izdvajanje iz proračuna za kulturu (7710 kuna per capita) kao i za unapređenje stanovanja i zajednice, što uključuje razvoj stanovanja i zajednice, opskrbu vodom, uličnu rasvjetu i druge investicije vezane za stanovanje i komunalne pogodnosti, od 6515 kuna po stanovniku.

  Krk se unutar društva deset najboljih ne izdvaja ni po jednome kriteriju, već je po svim cjelinama vrlo uspješan. Za unapređenje stanovanja i zajednice ovaj gradić u Primorsko-goranskoj županiji izdvaja blizu 4000 kuna per capita za kulturu 1635 kuna po stanovniku, za zdravstvo prosječno godišnje 229, a za stipendije i školarine 188 kuna po stanovniku.

  Grad s najmanje stanovnika u redoslijedu ‘Top 10 od Top 10’ je Cres, s 2879 stanovnika. Cres je, iza Novigrada, grad s najvećim prosječnim proračunskim izdvajanjem za unapređenje stanovanja i zajednice (9752 kune) između 2017. i 2019., ima i jedan od najboljih pokazatelja prosječnih proračunskih izdvajanja za školarine i stipendije (353 kune per capita), dok je s prosječnim izdvajanjem za zdravstvo od 398 kuna odmah iza Hvara i Novigrada u ovome društvu.

 Sudeći prema sastavu ‘Topa 10 od Topa 10’ najbolje se, osim u Dubrovniku i u Istri, živi na hrvatskim otocima. Potvrđuju to spomenuti primjeri Hvara, Krka i Cresa, ali i Staroga Grada na Hvaru, Komiže, Malog Lošinja i Korčule, najuspješnijih hrvatskih gradova u cjelinama kao što su proračunska ulaganja u zdravstvo, obrazovanje ili u unapređenje stanovanja i zajednice.

  Ne računajući Dubrovnik, prosječan broj stanovnika u gradu uvrštenome u ‘Top 10 od Top 10’ je 8.090, što sugerira da je u manjim sredinama ipak lakše ostvariti visoku razinu komunalnog, školskog ili kulturnog standarda. U svakom slučaju, plasman niza otočkih i primorskih gradića u ovaj izbor deset najuspješnijih hrvatskih gradova dobija na važnosti kada se uzme u obzir da ukupni prihodi gradova, prema podacima Ministarstva financija, stalno rastu posljednjih godina a samim tim i njihova sposobnost za investicije i povećanje proračunskih rashoda po cjelinama koje smo analzirali.

U 2019., primjerice, gradovi su imali na raspolaganju gotovo 25 milijardi kuna, što je povećanje od 9,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kada se ukupni proračun naših gradova iz pretprošle godine usporedi, primjerice, s 2015., dolazi se do podatka da su 2019. gradovi imali na raspolaganju milijardu eura više nego četiri godine prije. Jedan od ključnih izvora spomenutoga povećanja je pojačani priljev novca iz fondova Europske unije, no rasli su i prihodi gradova od poreza, primjerice, za 5,8 posto u 2019. u odnosu na prethodnu godinu, kao i prihodi od komunalnih naknada i ostalih administrativnih pristojbi i to, uspoređujući spomenuta godišta, za sedam posto.

-Velika je čast i priznanje biti u samom vrhu svih kategorija, dvije godine zaredom osvojili smo titulu najboljeg grada za kvalitetu života i raduje me što nastavljamo biti na samom vrhu, ovo nam je dodatni izazov. Do ovako visoke pozicije ne bi bilo moguće stići bez pomoći svih mojih suradnika i sugrađana, kaže porečki gradonačelnik Loris Peršurić.