Prošao je još jedan Mjesec borbe protiv ovisnosti obilježen u Poreču nizom aktivnosti kojih su nositelji Zdravi grad, povjerenstvo Zajedno protiv ovisnosti, porečke škole… i druge važne organizacije u gradu.  Ovogodišnji je program zapravo  dopunio niz dugogodišnjih aktivnosti usmjerenih zdravom rastu i razvoju djece i mladih Poreča. No, o problemu ovisnosti potrebno je neprestano govoriti, … osvijestiti složenost ovog problema modernog vremena,  senzibilizirati cjelokupnu javnost na ovisnosti kao globalni problem, povećati znanja,  mobilizirati sve osobne i ukupne lokalne snage za  stalno suprotstavljanje  ovom globalnom  problemu 21. stoljeća.

Jesu li ovisnosti globalni problem?

Konzumiranje droge i ovisnosti prati ljudski rod od davnina što potvrđuju brojne povijesne činjenice. Još oko 5000. godine p.n.e. stari Sumerani su uzimali opijum o čemu postoje pisani tragovi.

Danas su ovisnosti globalni problem posebno zapadnog svijeta . Dostupnost sredstava ovisnosti je velika , kakao legalnih sredstava ovisnosti (alkohol, nikotin..) tako i ilegalnih droga bilo prirodnog ili sintetskog porijekla.  Dakle,  ljudi su oduvijek, do neke mjere,  posezali za sredstvima ovisnosti u želji za drugačijim iskustvima za bijegom od realnosti, eksperimentirajući u liječenju, a  ne uzimajući uvijek dovoljno u obzir potencijalnu opasnost.

Moderno vrijeme nosi nove brojne razloge zbog kojih su ovisnosti  globalni  problem  i značajno zastupljene posebno u zapadnom svijetu. Neki od razloga su što moderno vrijeme i razvoj zapadne civilizacije sa sobom nosi nove stilove i načine života, nove načine zabave, nove trendove, traži nove vidove izdržljivosti u ubrzanom ritmu života, nosi pozitivne stavove barem prema pojedinim vrstama drogama, nosi materijalističku filozofiju života i promjenu sustava vrijednosti, podržava se brzi tempo stvaranja materijalnih dobara koji zahtjeva neprestano takmičenje i izdržljivost. Definitivno dominira hedonistička orijentacija prema životu u kojoj je važna ugoda, opuštanje, užitak na svaki način u kratko vrijeme od obaveza i posla te bijeg od svakodnevnice i teškoća. Sve navedeno pridonosi vjerojatnosti da će adolescent posegnuti za nekim sredstvom ovisnosti tijekom svog rasta i razvoja ili pak za ovisničkim ponašanjem.  Upravo zato, izazov je modernog svijeta suočavanje s problemom ovisnosti i suzbijanje jer su ovisnosti različite, uvjetovane brojnim čimbenicima, a time je i suzbijanje ovisnosti  kompleksnije nego što je to nekada bilo!

Što su ovisnosti i zbog čega je problem ovisnosti složen?

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije ovisnost je psihičko, a ponekad psihičko i tjelesno stanje koje nastaje uslijed međusobnog djelovanja živog organizma i sredstva ovisnosti. SZO ovisnost definira kao kroničnu recidivirajuću bolest što upravo govori o složenosti problema ovisnosti. Uzimanjem supstanci / sredstava ovisnosti mozak se vremenom dubinski i dugoročno mijenja, a kod sintetskih droga može se mijenjati i uslijed samo jednog uzimanja. Nastale promjene ostaju dugo nakon prestanka uzimanja, a često i trajno. Te promjene u mozgu uzrokuju stanje koje nazivamo ovisnost. Ovisnost  kao poremećaj uključuje stvaranje putova pamćenja koji se kao  staze utabavaju u mozgu. To je  slično pokušaju da se zapamti, odnosno nauči telefonski broj. Što ga više puta ponavljamo, to ćemo jače utabavati putove u moždanim mehanizimina i teže ćemo taj broj zaboraviti. Štoviše, ako ga dovoljno puta ponovimo vjerojatno ćemo ga pamtiti do kraja života. Isto je sa sredstvima ovisnosti!

Sve ovisnosti vode istim promjenama u mozgu. Nedavna istraživanja otkrivaju da sve ponašajne ovisnosti (ovisnost o hrani, patološko kockanje, video igrice, ovisnost o internetu) i ovisnost o supstancama uključuju iste mehanizme koji vode skupu promjena u anatomiji mozga. Živci u tijelu su poput električnih žica. Međusobno se spajaju i  prenose informacije iz mozga u tijelo. Živci se po prvi put spajaju i stvaraju putove prilikom nekog novog iskustva. Kad vam je nešto ‘na vrh jezika’ tamo je onoliko dugo koliko je potrebno da se živci spoje, odnosno dok se ne pronađu putovi do pohranjene informacije. Koliko će se lako spojiti živci i koliko će prohodni i brzi biti putovi ovisi o intenzitetu i količini ponavljanog iskustva. Fizička ovisnost je stanje prilagodbe (navikavanja) staničnih procesa i organizma na sredstvo ovisnosti- nikotin, psiho aktivnu drogu, alkohol. Psihička ovisnost je stanje unutarnje prisile, navike (znak gubitka kontrole)  za povremeno ili redovito uzimanje sredstava ovisnosti ili prakticiranje neke loše životne navike (pretjerano jedenje, nekontrolirano igranje video igara ..).

 Jedan broj  ljudi ima stalnu želju promijeniti svoje stanje svijesti pomoću sredstava ovisnosti – droga. Upotrebljavaju stimulanse koji im omogućavaju da ostanu budni i plešu cijelu noć.  Drugi uzimaju sedative da spavaju cijelu noć. Treći koriste sredstva koja im omogućuju iskusiti nove oblike svijesti i zaboraviti realnost, bježanje od problema. Tako tabaju putove novih iskustva i fizičke promjene u mozgu  i postaju ovisni!

O čemu sve djeca i mladi ali i odrasle osobe mogu biti ovisne?

Iako se u javnosti  najviše govori i još uvijek postoji najveći strah od ovisnosti o opojnim drogama važno je naglasiti da djeca, mladi i odrasli mogu biti ovisni i o raznim drugim sredstvima ovisnosti (alkohol, nikotin, analgetici..).  No, postoje i tkz. ponašajne ovisnosti kao npr.  ovisnost o hrani, patološko kockanje, ovisnost o video igricama, ovisnost o internetu, patološko kupovanje, ovisnost o seksu, ovisnost o drugoj osobi ..(roditelj, partner)  i dr. Ukratko, ovisnost može izazvati sve što može na kratko izazivati ugodu, ili neku vrstu privremene smirenosti  i što nam može nedostajati onda kada nam nije na raspolaganju. Svaka ovisnost umanjuje stupanj slobode i osobne kontrole osobe koja je ovisnost razvila te nakon privremenog učinka bijega, smirenosti ili ugode izaziva još veći problem od onoga koji se nastojao izbjeći.

Koja je rizična dob za uporabu droga?

Iako je zlouporaba droga prisutna u svim dobnim skupinama, rizična skupina je ipak adolescentna dob. Motivi mladih osoba koji započinju s uzimanjem droge su mnogi i različiti:

• radoznalost,
• osjećaj manje vrijednosti i nedostatak samopoštovanja,
• loše socijalne prilike u obitelji,
• nedostatak roditeljske pažnje i ljubavi,
• težnja za pripadnosti vršnjacima,
• nesposobnost rješavanja konfliktnih situacije i sl.

Pojavnost ovisnosti kod mladih Poreča, Istre i RH!

Poreč je jedina sredina u RH koja već 19 godina svake 4 godine ponavlja lokalno istraživanje o pojavnosti ovisnosti među djecom i mladima pa se ne može uspoređivati s drugim gradovima koji ista istraživanja ne provode ali  se podaci mogu dovesti u vezu s onim povremenim istraživanjima  koja postoje na razini IŽ i EU. U Poreču se istraživanje provodi standardiziranim upitnikom te se dobivaju podaci o problemima mladih, učestalosti i karakteristikama uzimanja sredstava ovisnosti, vrijednosnom sustavu mladih te stavovi o prevenciji. Nositelji istraživanja su zdravi grad i Povjerenstvo „zajedno protiv ovisnosti“ Grada Poreča.

Posljednje istraživanje u Poreču je provedeno 2011. godine na  578 učenika porečkih osnovnih i srednjih škola. Zbog dugogodišnjeg praćenja u Poreču  se mogu definirati trendovi koji pokazuju da se pušenje među djecom i mladima Poreča ustalilo te da je niže od hrvatskog prosjeka. Kod ispitane djece u 46% obitelji roditelji ne puše, u 17% obitelji puši samo majka, u 16% obitelji samo otac, a u 21% obitelji oba roditelja. U porastu je rano pijenje s ciljem opijanja mladih,  zamjećuje se spuštanje dobne granice za eksperimentiranje s alkoholom u OŠ-u te se djevojčice do kraja srednje škole izjednačavaju po učestalosti pijenja  sa svojim muškim vršnjacima što u ranijim istraživanjima nije bio slučaj.  Temeljem istog su porečki preventivni programi posebno usmjereni prevenciji ranog pijenja. Konzumiranje droga je u opadanju, posebice opojnih droga (heroina) među mladima, a najzastupljenije je eksperimentiranje porečkih mladih sa marihuanom prvenstveno jer je lako dostupna te pod utjecajem trendova legalizacije. Među ispitanim mladima 96% ispitanih učenika nikada nije eksperimentiralo s psiho aktivnim drogama . No, vrlo je visoka percepcija mladih o dostupnosti droga.  Zanimljivo je da porečki mladi u ovom istraživanju  iskazuju kako su najčešći razlozi zbog kojih njihovi vršnjaci eksperimentiraju s drogama:  na nagovor prijatelja 50%, pripadnost grupi 38%, radoznalost 47%, samodokazivanje 33%, problemi u obitelji 30%., zbog dosade 12%, zbog prevare 7%.  Zanimljivo je da se roditelji najčešće boje prevara u odnosu na dijete, da im netko ne podvali drogu,  dok mladi najčešće eksperimentiraju s drogom zbog potrebe za pripadnosti grupi, radoznalosti ili obiteljskih problema.

Istovremeno na pitanje o životnim vrijednostima ispitani porečki učenici rangiraju kao najveću vrijednost: obitelj 73%, zdravlje 71%, prijateljstvo 61% , obrazovanje 36%, bogatstvo 11%, slava 4%.  Isto pokazuje da je iznimno važna snaga obitelji u zaštiti djeteta od rizičnih ponašanja i srljanja u svijet ovisnosti uz potporu obrazovnog sustava i zaštitnih programa zajednice.

U malom razmaku je u istarskim srednjim školama provedeno istraživanje pod nazivom “Analiza rizičnih ponašanja i konzumacija opojnih sredstava kod srednjoškolaca u Istarskoj županiji 2012.”  Slično istraživanje provedeno je i 2003. godine, i dobra je vijest da je usporedbom rezultata vidljivo da broj srednjoškolaca koji konzumiraju opojna sredstva pada te je općeniti zaključak da 95 posto učenika nikad nije probalo amfetamine ni halucinogene.

Istraživanje je iznjedrilo zabrinjavajući podatak da čak 63%  mladih smatra da je normalno da se u društvu pije alkohol te da polovica mladih pije kad i svi ostali piju. Isto ukazuje na problem pijenja alkohola kod mladih koji je potenciran tolerantnim stavom zapadne civilizacije prema pijenju i marketinškim aktivnostima.

Mladi u Hrvatskoj su po pušenju cigareta i konzumiranju alkohola iznad europskog prosjeka, pokazalo je to Europsko istraživanje o pušenju, pijenju alkohola, uporabi droga i rizičnim čimbenicima među učenicima- ESPAD provedeno tijekom 2011. godine u 36 europskih zemalja.

Kako se s problemom ovisnosti suočiti i boriti?   

Stav je Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i nacionalnih strategija širom EU pa tako i Nacionalne  strategije RH da se sa problemom ovisnosti djece, mladih i odraslih treba suočiti, razmjere problema pratiti,  kompleksne čimbenike koji utječu na problem sagledati i razumjeti te neprestano djelovati i  razvijati sveobuhvatne programe prevencije, edukacije, ranog prihvata i liječenja ovisnika te rehabilitacije. Smatra se da su ovo jedini načini kojima se problem ovisnosti može kontinuirano suzbijati i držati u kontroli. Dakle, nije realno pretpostaviti i planirati aktivnosti s ciljem da će ovisnosti  nestati, da ih neće biti. Pojavnost ovisnosti ima svoju povijest i mijene uvjetovane društvenim promjenama.  Kao što nije moguće u potpunosti iskorijeniti mnoge druge bolesti tako nije moguće niti ovu ali je zadatak svake zemlje, svake zajednice, svake obitelji da sačuva svako dijete i mladog čovjeka kojeg je moguće sačuvati od pošasti ovisnosti.

Što dijete i mladu osobu najviše čuva od ovisnosti i drugih rizičnih ponašanja?

Potrebno je znati prije svega da je zaštita uvjetovana različitim faktorima, a osnovni su:

1. OBITELJ –   roditeljska podrška, ljubav  i praćenje, odgoj u obitelji, vrijeme posvećeno svakom djetetu te ponašanje roditelja kao najvažnijih modela, slušanje djece , njihovih osjećaja, upoznavanje njihovih prijatelja, postavljanje granica temelj su obiteljske/roditeljske  podrške odrastanju. Roditelji nikada ne bi smjeli imati tolerantan stav prema sredstvima ovisnosti bilo da se radi o drogi ili alkoholu jer put u svaku ovisnost o teškim drogama popločan je eksperimentiranjem s nikotinom i alkoholom. Najbolji je primjer za dijete kada se u obitelji ne puši, kada se ne pije ili se kontrolirano pije, kada se dijete uči kontroliranom pijenju u vrijeme prvih izlazaka, kada se inzistira na tome da se u alkoholiziranom stanju ne vozi i kada se ista pravila i vrijednosti žive u obitelji!

2. PROGRAMI U ZAJEDNICI i ODGOJNO OBRAZOVNOM  SUSTAVU- programe prevencije je potrebno realizirati u odgojno obrazovnom sustavu kao zaštitu za svu djecu u zajednici , podrškom organiziranom slobodnom vremenu, stručnom podrškom obitelji putem savjetovališne pomoći , edukacijama i potporama roditeljima, učiteljima, odgajateljima, ranim prepoznavanjem i  osnaživanjem djece koja su posebno ranjiva i osjetljivija i to  u dostupnim programima u samoj zajednici.

3. POŠTIVANJE ZAKONA – postoji zakonska regulativa koja služi kontroli rizičnih ponašanja npr. zakonska regulativa  o zabrani točenja i prodaje alkohola mlađima od 18 godina. Svi građani, roditelji dužni su je poštivati i nadzirati kao jedan oblik generalne solidarne zaštite u odnosu na svoju djecu i svu djecu u zajednici. Također, izuzetno je važan rad i djelovanje represivnog aparata te mjere odgovornih državnih institucija (npr. policija).

4. LIJEČENJE OVINIKA I OBITELJI – vrlo je važno mladim eksperimentatorima i ovisnicima te njihovim obiteljima pružiti podršku i stručnu pomoć za to nadležnim institucijama jer se u protivnom problem osobe i obitelji povećava te postaje teže rješiv, a u zajednici se problem širi i postaje zastupljeniji. U  Poreču su to ustanove – Dom zdravlja, savjetovalište  Zdravog grada, Centar za socijalnu skrb. 

Kako pomoći mladom čovjeku koji je ušao u svijet ovisnosti?

Ako roditelj sumnja da je dijete ušlo u svijet ovisnosti npr. o drogama ili se učestalo opija ili se ne miče od kompjutera … ili ako već ima dokaze da se radi o ovisnosti treba potražiti stručnu pomoć. Iz uloge roditelja ne treba zanemariti niti jednu ovisnost kada se prepoznaje ili naslućuje te kada određene ponašanja mladom čovjeku ili čitavoj obitelji počinju predstavljati problem. Iako je prvi roditeljski impuls, u takvim okolnostima,  da izgrdi i napadne dijete to nije najbolji put i dobro je da roditelj najprije porazgovara sa stručnjakom o svojim dilemama te da se pripremi za razgovor s djetetom i sebe osnaži da mu pruža pomoć. Ozbiljne promjene u ponašanju djece i mladih tipa laganja, otuđivanja kućnog novca i drugih vrijednosti, neopravdani izostanci iz škole, ružno, nasilno ili razdražljivo ponašanje djeteta , opadanje školskog uspjeha, izbjegavanje obaveza, neodgovorno ponašanje, zanemarivanje osobnog izgleda i higijene mogu biti neki od znakova koji upućuju na probleme. Ipak, ako roditelj uoči samo neke od ovih znakova potrebno ih je najprije dobro istražiti jer su ponekad slični znaci prisutni kod razvojnih adolescentnih kriza. A, nepromišljeno optuživanje djeteta za uzimanje droga, ako to nije točno može strašno narušiti odnos roditelj-dijete i otežati komunikaciju za dug vremenski period. Stoga se roditelji trebaju naoružati strpljenjem, potražiti pomoć stručnjaka i tek tada postupiti na način koji će biti dugoročno najefikasniji.

Zdravi grad Poreč

Nataša Basanić Čuš, prof. psihologije