OPASNOSTI OD 5G I OSTALIH MREŽA: Kada bi mogli očima vidjeti elektromagnetske signale, SVIJET BI IZGLEDAO KAO OSVIJETLJENO BOŽIĆNO DRVCE
Za Glas Istre piše nuklearni fizičar Ivo Orlić: Jako je važno držati mobilni uređaj na udaljenosti od barem jedan metar od tijela jer ćete tako biti izloženi barem tisuću puta nižem intenzitetu zračenja nego kad vam je uređaj na par milimetara od uha
Od kad postoji svijet i živa bića na zemlji, izloženi smo zračenjima kako iz svemira tako i iz unutrašnjosti zemlje. Zahvaljujući atmosferi i magnetskom polju zemlje, zračenje iz svemira i sunca je relativno niskog intenziteta i stoga uglavnom neškodljivo – izuzetak je UV zračenje koje nastojimo izbjeći jer smo svi svjesni posljedica dugoročnog izlaganja suncu, pojašnjava dr. Orlić i nastavlja.
Štetnost uglavnom ovisi o frekvenciji EM valova i općenito se dijeli na visoko-energetska ili ionizirajuća i nisko-energetska ili ne-ionizirajuća zračenja.
Valovi s višom frekvencijom imaju veću energiju pa su i opasniji od onih s nižom frekvencijom. Frekvencija se mjeri u Hertzima (Hz) što je jedinica za broj titraja vala u sekundi. Često se umjesto frekvencije koristi i valna duljina – ona je obrnuto proporcionalna frekvenciji. Tako npr. val frekvencije jedan Mega Hz (MHz) ima valnu duljinu oko 300 metara i spada u područje radio valova. Svi ti valovi stalno prolaze kroz naše tijelo ali je srećom njihova valna duljina toliko velika, a energija mala, da ne interagiraju s organskim molekulama i stanicama ili barem za sada ne vidimo značajne posljedice osim u izuzetnim slučajevima dugotrajnog izlaganja ljudi koji žive u blizini visokonaponskih kablova, trafostanica i slično.
Dugoročna izloženost zračenju
Današnji mobilni uređaji rade u frekventnom području od oko 0.7 do 2.7 GHz dok se za 5G mrežu trenutno koriste frekvencije od 0.6 do 6 GHz a u planu je proširenje raspona frekvencija na 26 GHz do 90 GHz. To je područje vrlo visokih frekvencija s valnom duljinom od svega nekoliko milimetara.
Mikrovalno zračenje koje se koriste u mobilnoj mreži, ima dovoljno visoku energiju da može ”pobuditi” molekule vode i ostale organske molekule i na taj način zagrijati medij kroz koji prolaze. To je manje-više bezopasan efekt koji se relativno lako može osjetiti i izmjeriti. Nažalost, postoje i onaj suptilniji i teže mjerljivi efekti koji mogu i nepovratno oštetiti DNA i ostale kompleksne, organske molekule.
Otežavajuća okolnost kod ovakve vrste zračenja je velika latencija, tj. posljedice se vide tek nakon mnogo godina korištenja mobilnih uređaja jer se radi o tzv. stohastičkim ili slučajnim procesima. Situacija je vrlo slična ozračivanju s UV zrakama. Svi znamo da izloženost UV zračenju neće dovesti do raka kože nakon jednodnevnog prženja na suncu. Čak i ako imamo osjetljivu kožu, do oboljenja može doći tek nakon 10 i više godina izlaganja suncu a posebno ako smo još kao djeca bili često izloženi UV zračenju. Kod takvog tipa zračenja se radi o vrlo maloj, kumulativnoj vjerojatnosti da će do oštećenja doći tek nakon dugoročnog izlaganja zračenju.
Zgodna je analogija s automobilskim nesrećama. Znamo da globalno, u prometu umire godišnje oko 1,3 milijuna ljudi, ali se svi nadamo da se nesreća neće dogoditi baš nama! Ali, što se dulje vozimo, vjerojatnost da ćemo učestvovati u prometnoj nesreći, svojom ili tuđom krivicom, se povećava. Srećom, u prometu možemo donekle utjecati na ishod. Možemo voziti sporije, opreznije, izbjegavati vožnju po teškim vremenskim uvjetima i opasnim cestama. Slične mogućnosti imamo i kod korištenja mobilnih uređaja: jednom kad shvatimo kakve su realne opasnosti mikrovalnog zračenja, možemo prihvatiti savjete stručnjaka koji će nam reći na koji način minimizirati štetan utjecaj EM zračenja i tako izbjeći moguće zdravstvene implikacije.
Stoga se ne trebamo zavaravati s činjenicom da EM zračenje nije štetno – sigurno nije štetno onog trenutka kad se ozračimo – ali kumulativni efekti kroz mnogo godina korištenja su već odavno potvrđeni i znanstveno dokumentirani.
OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU
