Isto će uzrokovati povećane troškove izgradnje, naročito u zaleđu grada, smanjiti investicionu aktivnost, povećati cijene stanova i poslovnih prostora, te u krajnjem slučaju povećati opasnost od bespravne izgradnje. Veće cijene – manji prihod".
U diskusiji Šime Kalčić je konstatirao: " Radi se o udaru na gospodarstvo i na građane. Povećati prihode ažurnošću izdavanja dozvola za građenje, a ne povećanjem cijena".
Stevo Žufić je rekao: " Planiranje u Gradu je pomalo stihijsko. Najprije nema urbaniziranih prostora za izgradnju trgovačkih centara, a onda odjednom planiramo i realiziramo mogućnost izgradnje više nego što je potrebno. Naše smo mlade i školovane sugrađane raselili po okolnim mjestima omogućujući im da jeftinije stanove kupuju po prigradskim naseljima. Stvaramo im nepotrebne troškove prijevoza do radnog mjesta, vrtića, škola pa sve do potrebe za dva i više automobila radi normalnog funkcioniranja obitelji. Zašto ne gradimo stanove u centru, u starom gradu, na neiskorištenim tavanskim prostorima, te na praznim lokacijama. Gradovi su i nastali sa nekim razlogom, vjerojatno da u njemu žive i rade ljudi ".
Dajući ocjenu stanja gospodarstva u gradu Poreču Stevo Žufić je prvo konstatirao da u Gradu Poreču nema sistematiziranih podataka o stanju gospodarstva . Prikupljao sam podatke iz raznih izvora kao što su : Državni statistički zavod, Turističke zajednice Grada i Županije, Hrvatska gospodarska komora, FINA, Grad i Županija. Zatim je nastavio: "Nažalost gospodarstvo u Gradu Poreču NIJE TEMA, bilo bi potrebno gospodarstvo kao temu vratiti u Grad. Poreč ima velike gospodarske resurse. Došlo je vrijeme da se ti resursi počnu poticati. Moramo biti pri vrhu, jer smo na to navikli, jer to možemo i znamo. Ovaj grad treba voditi politika visokih ciljeva. U Poreču smo svjedoci zablude da je gospodarstvo = " RIVIERA" i "PLAVA LAGUNA". Od ukupnog broja uposlenih ( 4954 ) "Riviera" i "Plava laguna" upošljavaju 2132, odnosno manje od pola. Ukoliko se držimo klasifikacije po velikim, malim i srednjim poduzećima onda primjećujemo da je ukupni prihod velikih poduzetnika 1,422 milijarde kuna, , malih poduzetnika 1,554 milijarde kuna, a srednjih poduzetnika 550 milijuna kuna. Dobit malih poduzetnika – 117 milijuna kuna., velikih poduzetnika – 68 milijuna kuna, a srednjih poduzetnika – 45 milijuna kuna. Investicijska ulaganja malih poduzetnika – 411 milijuna kuna, velikih – 274 milijuna kuna, a srednjih – 72 milijuna kuna. Svi ti podaci su bez obrtnika ! Iz ovih podataka je vidljivo da je učešće malih subjekata veće od velikih. Malo i srednje gospodarstvo preuzelo je sav teret tranzicije koja se dramatično dogodila u velikim sistemima. Veliki sistemi, vlasnički u tuđim – stranim rukama, brinu i brinuli su isključivo o vlastitom profitu, te otpuštanjem radnika povećavali dobit. Upravo je malo i srednje poduzetništvo preuzelo brigu o tim ljudima, i riješilo nas velikih socijalnih problema.
Trendovi investiranja jednako su se tako pomaknuli prema malom i srednje poduzetništvu.
Da li je to ovaj Grad prepoznao, da li Grad to podupire, da li ti gospodarski subjekti osjećaju da ih se uvažava?
Iskustvo i praksa govora da ne !
Ukoliko bi ovim podacima pridodali i obrtništvo , slika bi bila još povoljnija u korist malih i srednjih privrednih subjekata.
Moramo shvatiti da veliki sistemi u stranim rukama nisu zainteresirani za razvoj grada. Njihovi su rukovoditelji zaduženi isključivo za profit.
Mali su poduzetnici nezadovoljni, nemaju podršku, osim nekolicine klijentelističkih firmi.
Danas u Gradu ništa nije moguće riješiti. Trenutna vlast podržava samo veliki kapital odnosno velike sustave.
Zaustavljena je svaka diskusija o gospodarskim problemima putem pritisaka, prijetnji i klijentelizma. Grad je BLOKIRAN ".
U diskusiji Šime Kalčić kaže: " Stanje je dramatično, vlada konfuzija, poduzetnici se nemaju kome obratiti. Da li postoje institucije kojima se poduzetnik može obratiti ? Nitko se ne bavi gospodarstvom. Bilo bi dobro organizirati neke vrste udruga malih i srednjih poduzetnika.
Roba u Poreč dolazi sa svih strana, a grad daje novac. Da li bi i mi mogli nešto proizvoditi " ?
Boris Goleš konstatira: " Mali poduzetnici nemaju pojma o stanju gospodarstva u gradu. Sve je orijentirano na velike sisteme".
Stevo Žufić predlaže osnivanje Turističkog društva Poreč , obzirom da u Turističkoj zajednici nema predstavnika malih i srednjih poduzeća, samo velikih sistema i Grada Poreča.

Na temu : " Izdavanja građevinskih i lokacijskih dozvola u gradu Poreču" , Savjet je upoznat sa trenutnim stanjem u Gradu Poreču.
" Trenutno u Gradu Poreču ima oko 700 neriješenih zahtjeva za izdavanjem lokacijskih i građevinskih dozvola, te oko 10.000 zahtjeva za status parcele. Od 1. listopada 2007. godine ne izdaju se dozvole iz razloga prijenosa predmeta najprije sa županije na gradski županijski odjel, a kasnije sa županijskog odjela na gradski odjel. Dozvole dobivaju samo povlašteni i to na kapaljku. Gradski bi ured trebao početi sa radom 1. travnja 2008. godine, a županijski je trebao već raditi i to od 1. siječnja 2008. godine.
Izravna posljedica neizdavanja dozvola je:

– smanjena investiciona aktivnost;
– smanjeni prihodi od komunalnog doprinosa,
– smanjena graditeljska aktivnost,
– manja uposlenost,
– bespravna izgradnja.

Pretpostavljamo da je u gradu trenutno zamrznut investicijski kapital u iznosu od preko140 milijuna Eura, te oko 50 milijuna kuna komunalnog doprinosa.

Predlažemo da se hitno, na razini Grada, proglasi izvanredno stanje, te da se poduzmu sve moguće radnje kako bi se ODMAH pristupilo izdavanju dozvola".

Za Poreštinu.info: R.V.Aleksić