valfresco

Od zatvaranja Hrvatske 40.000 ljudi dobilo otkaz. Ekonomisti: Slijedi lavina otkaza

nezaposleni
19.05.2020. 09:08; Učitavanja: 196; Početna / Gospodarstvo / Od zatvaranja Hrvatske 40.000 ljudi dobilo otkaz. Ekonomisti: Slijedi lavina otkaza

U prva dva mjeseca koronakrize u Hrvatskoj je broj nezaposlenih stvarno narastao za gotovo 44.000, od čega je njih oko 40.000 na burzu rada došlo izravno iz radnog odnosa, odnosno zato što su dobili otkaz, piše Adriano Milovan za index.hr.

Alarmantni su to podaci koje smo dobili od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), koji pokrivaju razdoblje od 16. ožujka do 15. svibnja, odnosno vrijeme karantene, u kojem je ekonomska aktivnost bila svedena na minimum. No, što je možda još i gore, podaci upućuju na zaključak, kako upozoravaju ekonomisti, da nas ono najgore na tržištu rada tek čeka, i to po svoj prilici već na ljeto, nakon što presahne državna pomoć poslodavcima za održavanje zaposlenosti.

Prema tim podacima u ta dva mjeseca karantene ukupno 43.77 ljudi prijavilo se na birzu, od čega je 39.467 na šaltere HZZ-a stiglo izravno iz radnog odnosa. Dijelu njih, objašnjavaju analitičari, istekao je ugovor o radu na određeno vrijeme, koji im poslodavac nije želio produžiti, dok su dijelu njih raskinuti ugovori o radu na neodređeno vrijeme.

U istom razdoblju dio dotad nezaposlenih izašao iz evidencije, a dio ih je i u krizi uspio pronaći posao s obzirom na to da su pojedine djelatnosti, poput prehrambene ili farmaceutske industrije te dostave i IT-ja, zapošljavale radnike. Takvih je, prema podacima HZZ-a, bilo oko 14.000. Još oko 6000 dotad nezaposlenih odjavljeno je s burze rada, uglavnom zato što su ih, kako se to kaže, “brisali iz evidencije” zbog neispunjavanja uvjeta. 

Broj trenutačno nezaposlenih koji se svakodnevno objavljuje na stranicama HZZ-a otkriva da se od sredine ožujka do sredine svibnja ukupan broj nezaposlenih u Hrvatskoj povećao za oko 24.000. Ili, preciznije, sa 134.717, koliko je iznosio broj trenutačno nezaposlenih 16. ožujka, ukupan broj je do 15. svibnja skočio na 158.618.

Gdje je najviše novonezaposlenih?

Najviše novonezaposlenih od sredine ožujka do sredine svibnja zabilježeno je na području Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, a najmanje na području Vukovara. Ipak, kada se rast broja nezaposlenih promatra u relativnim brojkama, onda najveći rast nezaposlenosti u posljednja dva mjeseca imaju Istra, čak 37,1 posto, i riječka regija, 31,5 posto, a najmanji osječka regija, samo osam posto. Razlog se može tražiti u tome što su Istra i Kvarner prije koronakrize imali mali broj nezaposlenih pa im je novi kontingent nezaposlenih koji se prijavio na burzu proizveo znatan skok. S druge strane, Slavonija je i prije izbijanja krize izazvane koronavirusom imala veći broj nezaposlenih pa je i rast nešto manji.

Podaci HZZ-a pokazuju i da je u evidenciju nezaposlenih od 16. ožujka do 15. svibnja došlo najviše radnika iz sektora turizma i ugostiteljstva, gotovo 9000. Slijede trgovina s više od 6000 novonezaposlenih te prerađivačka industrija, s nešto manje od 6000 novoprijavljenih na burzi rada.

Mnogi se i ne prijavljuju na burzu rada

Iako su službene brojke o rastu nezaposlenosti već sada zapanjujuće, analitičari upozoravaju da bi stvaran broj nezaposlenih mogao biti i veći od onog koji iskazuje statistika HZZ-a. Prije svega, ističe Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije, mnogi novonezaposleni ne žure prijaviti se u evidenciju jer su naknade za nezaposlene male. Uz to, dodaje, mnogi ne ispunjavaju uvjet od devet mjeseci staža u kontinuitetu, što je osnova za korištenje bilo kakvih prava na burzi rada.


Predrag Bejaković

“Postoje dva razloga zbog kojih se ljudi prijavljuju na burzu rada. Jedan je očekivanje da će im HZZ pomoći u traženju novoga posla, a drugi novčana naknada. No, ako ne ispunjavaju uvjete za naknadu, čemu onda žuriti s prijavom na HZZ? Osim toga, mnogi, posebno mlađi, sami traže posao, uglavnom preko interneta”, ističe Bejaković.

U cijeloj priči valja voditi računa i o tome da u Hrvatskoj i dalje postoji jaka siva ekonomija, koja također apsorbira dio ljudi koji traže posao. Neki od njih su prijavljeni na burzi rada, no neki nisu.

“Ankete među poduzetnicima pokazuju da dosta poduzetnika, preko 40 posto, nažalost planira otpuštanja, posebno u sektoru turizma”, upozorava i ekonomski stručnjak Vuk Vuković.

Dodaje kako je u ovom trenutku vrlo teško procijeniti koliki je stvaran broj nezaposlenih u Hrvatskoj, budući da se mnogi koji su ostali bez posla ne prijavljuju na burzu rada. Ipak, ističe, stanje na tržištu rada daleko je od dobroga.

Zabrana rada nedjeljom – još jedan udar na na tržište rada

Cijelu priču s rastom nezaposlenosti dodatno komplicira uvođenje neradne nedjelje na mala vrata. Trgovci upozoravaju da će to dovesti do lavine otkaza. S tim se slaže i dio ekonomista, koji upozoravaju da u trgovini ionako prevladavaju ugovori na određeno vrijeme ili neki drugi labavi oblici zapošljavanja, koje je lako raskinuti.

 


Danijel Nestić

“Ako trgovac za sedminu radnog vremena u tjednu ne bude imao potrebu za radnom snagom, onda će se, htjeli to ili ne, pojaviti višak zaposlenih u trgovini. Uz to, u trgovinama se dosad dosta koristio i rad studenata i umirovljenika, a sada toga već uglavnom nema”, ističe Danijel Nestić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

“I trgovci će otpuštati, ali pitanje je hoće li to biti zbog neradne nedjelje ili zbog pada potrošnje”, dodaje Bejaković.

Kraj godine bismo mogli dočekati s 300.000 nezaposlenih

Procjene kretanja broja nezaposlenih u nastavku godine nitko se zasad ne usuđuje davati jer će to, ističu naši sugovornici, ovisiti o kretanju koronavirusa i o tome hoće li i koliko Hrvatska uspjeti spasiti od turističke sezone. Ipak, dio ekonomista smatra kako bi Hrvatska kraj godine mogla dočekati i s 300.000 nezaposlenih.

Vuković, pak, ističe kako će sve ovisiti o zbivanjima na terenu pa je razvio tri scenarija, koji govore o broju nezaposlenih od 260.000 pa do 450.000. U slučaju da se ostvari ovaj posljednji, najcrnji scenarij, udar koronakrize na hrvatsko tržište rada bio bi znatno teži od udara posljednje recesije.

>> Analiza Vuka Vukovića: Koliko će ljudi ostati bez posla do kraja ove godine?


Vuk Vuković

Lavina otkaza tek slijedi, evo zašto

Kojom će brzinom rasti nezaposlenost u Hrvatskoj, trebali bismo vidjeti uskoro, nakon što isteknu vladine mjere za očuvanje radnih mjesta. Ekonomisti strahuju da bi kraj tih mjera mogao značiti i lavinu otkaza.

Valja voditi računa i o sasvim izglednom povratku dijela novih hrvatskih gastarbajtera, kojima su u zemljama u koje su iselili također smanjena primanja ili su čak ostali bez njih. U takvoj situaciji dio njih će se, ističu ekonomisti, vratiti.

Posljedice takvog razvoja događaja bile bi katastrofalne za hrvatsko gospodarstvo u cjelini. Veći broj nezaposlenih, u kombinaciji s vrlo malim brojem turista, značit će i znatno manju potrošnju, što će za posljedicu imati i znatno slabiju ekonomsku aktivnost.

“Jasno je da ćemo iz krize izaći siromašniji”

U svakom slučaju, već sada je jasno da ćemo se od posljedica koronakrize oporavljati jako dugo, a puno vremena trebat će i da se stanje na tržištu rada vrati u pretkrizne okvire.

“Potpuno je jasno da ćemo iz ove krize izaći siromašniji”, zaključuje Bejaković.

Dodaje kako bi u politici države sada u prvom planu trebale biti pasivne mjere, odnosno naknade za nezaposlene, kako bi im se osigurao kakav-takav život dok se gospodarstvo ponovno ne pokrene. S druge strane, aktivne mjere zapošljavanja, poput poticaja za samozapošljavanje ili prekvalifikacije, sada bi trebale biti u drugom planu.

Print Friendly, PDF & Email