I ove, 2019. godine u Poreču je, u sklopu 26. Motovunske (Istarske) škole zdravlja uspješno održan seminar Zdravo urbano planiranje Poreč 2019.: Građevinsko kulturno dobro – propisi, korištenje i održavanje u 21. stoljeću. Program seminara usmjeren je održivom razvoju, zakonskim propisima, obnovi, održavanju i očuvanju građevina kulturne baštine. Naime, RH pa tako i Istra i primorje, čiji predstavnici godinama naginju ovom seminaru, imaju u svom predmetu rada i povijesnu baštinu. Jednako tako, svi smo svjedoci iseljavanja stanovnika i korisnika prostora iz starogradskih jezgri. Stanovnici odnosno vlasnici i korisnici nekretnina/zgrada u zaštićenim urbanističkim cjelinama suočavaju s nizom problema u rekonstrukciji, održavanju i korištenju istih. Danas u doba svekoliko prisutne, može se reći imperativne, energetske obnove građevina tako i građevina u zaštićenim konzervatorskim područjima – provodi se energetska obnova istih te se suočavaju s preprekama tijekom obnove (npr.: ugradnja solarnih ploča, obrada pročelja, krovova i drugo) ali i s neučinkovitim rezultatima održive obnove.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ima nepobitne dokaze o tome kako uređenje javnog prostora grada kao i građevina (stambene/radne/javne) direktno utječe na zdravlje. Baš zato, 9. godinu zaredom, Zdravi grad Poreč u suradnji sa Zdravim gradom Vinkovci, održava seminar za predstavnike tehničke struke ali i drugih struka (npr.: društveno humanističkih usmjerenja) kao dio Motovunske ljetne škole zdravlja. Danas znamo da je čitav niz čimbenika zdravlja izvan sustava zdravstva. Također je poznato da na kvalitetu života utječe i urbani prostor od načina uređenja zona koje omogućavaju  zdrave životne stilove i navike (šetnice, plaže, biciklističke staze, vježbališta na otvorenom), do osiguranja „pristupačnog“ zraka primjerice sadnjom nasada s nealergogenom peludi na javnim površinama i prostorima (što ne isključuje i privatne) te uređenja mjesta stanovanja prema standardima zdrave gradnje (od materijala do obnovljivih izvora energije, eliminiranja vlage, osiguravanja svjetla i prozračivanja kroz tkz. pametnu gradnju).

Baš zato, ovaj izuzetno važan seminar kojim se, u okviru središnje teme, svake godine povezuje zdravlje i uređenje prostora – vrlo je posjećen. Ove 2019. godine, seminaru je nazočilo 40-tak sudionika. Dominantno su to bili predstavnici tehničke struke ali i psiholozi, predstavnici JLS-a, stručnjaci (velikih) turističkih tvrtki, mjesnih odbora, predstavnici stanara i drugi. Seminar je mjesto kojim se neprestano podiže svijest o povezanosti zdravlja i uređenja prostor kroz sinergiju stručnjaka i korisnika. Na seminaru se podiže svijest o značajnom utjecaju projektanata i tehničke struke na zdravlje ljudi i prostora bilo da se bave planiranjem, projektiranjem, građenjem i uređenjem otvorenog javnog prostora, zgrada od šireg društvenog interesa (vrtići, škole, zdravstvene ustanove..) ili mjesta stanovanja (stanova i kuća). Tema ovogodišnjeg seminara bila je uređenje površina i građevina kulturnog dobra (povijesne baštine) u funkciji zdravlja. Izlagači i sudionici raspravljali su o tome kako obnavljati povijesnu baštinu, treba li svakoj staroj zgradi održiva energetska obnova za zdrav život i rad u prostoru, koje su teškoće vezane uz obnovu kulturnih površina i zgrada, a koje uvjetuju povlačenje stanovnika iz života povijesnih jezgri.

Sudionike su pozdravile koordinatorica Zdravog grada Poreč Nataša Basanić Čuš i koordinatorica Zdravog grada Vinkovci, mr. sc. Mandica Sanković dipl. ing. arh., ovl.arh.-urb., kao dugogodišnje organizatorice seminara Zdravo urbano planiranje. Seminar je proizašao iz suradnje dvaju gradova i dvaju projekata Zdravi grad.

Tijekom seminara stručnjaci su izlagali primjere dobre prakse održive obnove zaštićenih zgrada i zona u Istri, Poreču, Vinkovcima te učili od stručnjaka izlagača o aktualnostima iz područja zakonskih propisa, građenja, održavanja i korištenja građevina i prostora u 21. stoljeću.

Gospodin Dino Glavičić, dipl. oec. iz Istarske regionalne energetske agencije (IRENA) govorio je o EU projektu ENERJ i s njim povezanu obveznu primjenu konzervatorskih  uvjeta. Projekt ENERJ je projekt energetske obnove zgrada kulturne baštine, od kojih je jedna zgrada Dječjeg vrtića Radost II u Poreču (nekadašnjeg doma za starije) izgrađena 1912. godine koja je zaštićeno kulturno dobro i smatra se jednom od najljepših zgrada toga doba. Projekt ENERJ kojeg vodi IRENA, je prvi takav u RH te je osim obnovi zgrada od društvenog značaja (vrtići, zdravstvene ustanove…) usmjeren izradi metodologije (hodograma) obnove zgrada u zaštićenim urbanističkim cjelinama što će biti od državnog značaja.

Gospođa Goradana Lalić, mag. ing. str. iz porečkog poduzeća Parentium d.o.o. govorila je o građevinama koje spadaju u kategoriju kulturnog dobra Grada Poreča-Parenzo u kontekstu postizanja ciljeva Europske energetske politike i prilagodbe istih klimatskim promjenama. U cilju izlaganja sačinila je vrlo zanimljivu analizu potrošnje energenata u zgradama koje su u kategoriji kulturne baštine na području Poreča (stare zgrade) i potrošnje energenata u standardnim (novijim) zgradama. Analiza je pokazala da je načelno manja potrošnja energenata u starim zgradama (u kojima nije provedena energetska obnova) u odnosu na novije zgrade (koje također nisu prošle energetsku obnovu). Isto je iznjedrilo kasnije i jedan od zaključaka kako je vrlo važno za zgrade koje su evidentirane kao kulturno dobro procjenjivati pojedinačno treba li/ili ne treba na zgradi evidentiranoj kao kulturno dobro provoditi energetsku obnovu. Primjerice upitno je trebaju li tradicijske zgrade građene klasičnim materijalima (kamen, opeka) sa 60 do 100 cm debljine vanjskih zidova biti uključene u energetsku obnovu budući iste na specifičan način održavaju temperaturu i imaju specifičnu energetsku potrošnju.

Gospođa mr. Mandica Sanković dipl. ing. arh., ovl. arh.-urb., predstavila je iznimno zanimljiv primjer obnove partera pješačke zone u Vinkovcima koja se nalazi u zaštićenom konzervatorskom području. U pješačku zonu su ugrađeni znakovi i simboli najstarijeg indoeuropskog kalendara/posude Vinkovački Orioni (iz 2600 g. pr. Kr.). Kalendar/posuda je pronađena u neposrednoj blizini pješačke zone u Vinkovcima prilikom provođenja istražnih arheoloških radova na izgradnji hotela Slavonija, Duga ulica 3 u Vinkovcima. Prikazala je metodologiju uređenje trga, procese suradnje s konzervatorima, urbanističko uređenje trga u Vinkovcima na zadovoljstvo stanovnika i čitave zajednice na izvoru Vučedolske kulture.

Seminaru su prisustvovale i predstavnice državnih institucija. Iz Hrvatske komore arhitekata, dugogodišnja suradnica ovog seminara, gospođa Rajka Bunjevac dipl. ing. arh. govorila je o Nacionalnim smjernicama za vrsnoću i kulturu građenja te o realiziranim projektantima koji trebaju biti u funkciji očuvanja i unapređenja kulturnog dobra: rekonstrukcija tradicijske drvene kuće te pješačkih površina u Vukovaru. Iz Ministarstva kulture seminaru je nazočila savjetnica gospođa Kristina Zloušić-Iđaković, dipl. ing. arh., koja je govorila o konzervatorskom postupanju te suvremenim zahtjevima korištenja i održavanja kulturnih dobara u odnosu na zakonske propise.

Skup je završio posebno konstruktivnom panel raspravom u kojoj su učestvovali svi imenovani predavači te gospodin Silvano Cukon, dipl. ing. el., viši stručni suradnik za energetiku i rudarstvo u Istarskoj županiji. Panel rasprava vodila se oko najosjetljivijih pitanja i problema obnove kulturne baštine, kao npr.: treba li obnavljati i koje objekte kulturnog dobra, prema kojim prioritetima, treba li sve građevine uključivati u energetsku obnovu, treba li odrediti prioritete i katalog zaštićenih građevina s obzirom na rekonstrukciju, sanaciju i energetske obnove građevina. U panel raspravi utvrđeno je da je nužno dati prioritet osiguranju konstruktivne stabilnosti i otklanjanju nedostataka građevine (zamjena pohabanih limarskih opšava novima, popravak krova, vanjske stolarije…) te obratiti pozornost na vibracije i buku kojima su sve više izložene „stare zgrade“. Također je jasno definirano u panel raspravi da kulturna baština nije vlasništvo konzervatora te da o zgradama i vlasništvu skrbe vlasnici te da suradnja između konzervatora i dionika u gradnji treba biti pristupačnija.

Zaključci skupa bili su da je u RH, pa tako i u svakoj zajednici koja brine o svom kulturnom dobru potrebno sačiniti katalog zgrada koje trebaju obnovu po prioritetu te sistematizirati iskustva iz članica EU i svijeta. Pod prioritetom prvenstveno se smatra osiguranje konstruktivne stabilnosti zgrada kojima prijeti urušavanje pa je to najozbiljnije propadanje kulturnog dobra ali i prijetnja za sigurnost i povrede korisnika prostora te oštećenja građevina u blizini istih. Nakon što se provede stabilizacija konstrukcije treba, ako je potrebno i s pozicije struke opravdano, provesti energetsku obnovu koja predstavlja nadogradnju (solarne ploče, uređenje pročelja i dr.). Nadalje, za zdravo i kvalitetno korištenje zgrade (a da bi se izbjegao sindrom bolesne zgrade) potrebno je znati kako obnoviti zgradu te kako je potom održavati i koristiti. Svi stručnjaci koji su sudjelovali u seminaru složili su se da sve zgrade kulturne baštine nije potrebno obnavljati, potom treba znati na koji način obnavljati kako bi kroz zgradu i zidove osigurali „disanje“ zidova i najzad da se ne bi narušio temeljni povijesni stil zgrade. Vlasnici građevina trebali bi imati i stručne priručnike (vodiče) o načinu održavanja i korištenja zgrade kako bi izbjegli probleme koji se javljaju uslijed neodgovarajućeg održavanja i korištenja. Ista poruka upućena je Ministarstvu te strukovnoj Komori.

Živa rasprava predavača i sudionika iznjedrila je zaključke ali i prijedloge za idući jubilarno stručno usavršavanje/ seminar 10. Zdravo urbano planiranje Poreč 2020., te je predložena tema Praktična primjena Apolitika – prostor, arhitektura, promet …- dobri primjeri iz prakse. Također je predloženo da se stručno usavršavanje/seminar Zdravo urbano planiranje Poreč 2020. održi odnosno kontinuirano održava krajem ožujka odnosno početkom travnja tekuće godine.

 

Zdravi grad Poreč