Poznati poduzetnik i analitičar, @Nenad Bakić često na svojem Facebook-u objavljuje izuzetno kvalitetne i argumentirane analize  vezane uz COVID-19, bazirane na statistikama i matematičkim modelilma. Prenosimo njegov današnji post u cjelosti i nadamo se da će ga pročitati i nadležni koji nam svojim brojnim odlukama i mjerama drastično mijenjaju živote.

 

” Do sada nisam javno ‘prognozirao’ mogući broj umrlih u RH, nego samo kritizirao primjenu bez razumijevanja nekih modela. Vidjeli smo tako da znanstvenici bez razumijevanja uzimaju outpute IHME modela ili primjenjuuju ‘Fergusonove’ stope smrtnosti na populaciju i dolaze do nemogućih brojki, koje onda javno objavljuju, što služi samo zastrašivanju.

Procjenama broja umrlih se može doći na razne način, a jako je važna ROBUSNOST modela (mala varijacija u inputima ne može dati radikalno drugačije rezultate). Primjena SEIR rezultata modela, a bez njihova razumijevanja nije robusna.

 

Pogledajmo neke druge načine na koji možemo doći do procjene broja umrlih. Jedan od njih je sezonalnost smrti.

Ovo je jednostavan prikaz/analiza s kojom NE dolazimo do konačne procjene broja umrlih, ali ako želite, tu imate osnovu za neku svoju procjenu.

 

1. COVID se do sada pokazao kao bolest najopasnija za (vrlo) stare ljude, nažalost nesrazmjerno ih ‘kosi’. Mnogi od njih su već pri kraju životnog vijeka i razne bolesti mogu ih pokositi. ZA ILUSTRACIJU pogledajmo podatke o zadnjih 30 dana umrlih (bez jučer, jer sam podatke povadio prekjučer).

– u tih 30 dana umrlo je 108 osoba, prosječne dobi 77,6 godina (ne objavljuje se mjesec rođenja, pa sam pretpostavio točno sredinu godine), prosječna dob umrlog muškarca je 76,9 godina, žene 78,6

– ako se izbaci 10% najmlađih umrlih (11), čija je prosječna dob 56,8 godina, preostali imaju prosjek godina:

– Muškarci 80,3 godine, žene 80,0 godina

– prema zadnjim dostupnim podacima o prosječnoj dobi smrti u RH, općenito muškarci u prosjeku umru sa 73,1 godinom, žene s 80,4 (dakle ako izbacimo nešto najmlađih, preostali muškarci su umrli skoro 7 godina stariji od prosjeka).

Prema podacim koje je Stožer dao za ‘prvi’ val, prosječna dob umrlog je još veća.

 

2. Pogledajmo najprije godišnji broj umrlih, od 1996. nadalje (od Domovinskog rata nadalje). On je praktički konstantan, prosjek je 51.600 – to navodim zato da se ne opterećujemo s evenutalnim pomakom smrtnosti u zadnjim godinama kad budemo gledali po mjesecima (baseline je konstantan). Postoje male razlike ali su zanemarive, vjerojatno zbog snage sezona gripe ili vrućih ljeta.

 

3. Prosječno po mjesecima to izgleda kao na drugom grafikonu. Prosjek je od 2011. (od kada imamo javno dostupne mjesečne podatke) do 2019.

 

4. ‘Razlika’ smrti (3. grafikon) se stvara u prva 3 mjeseca i to je sezona gripe (i drugih respiratornih bolesti). Najveća razlika od prosjeka je u siječnju, i to je oko 800 umrlih ‘viška’. U sredini godine je manje smrti, osim u srpnju i kolovozu, vjerojatno srčani udari ili teški bolesnici zbog vrućeg vremena.

 

5. Po mjesecima to izgleda kao na 4. grafikonu.

 

6. Ako primjenimo krozu godine konstantni, ali po mjesecima ciklički baseline dobijamo situaciju kao na slici s crvenim grafikonom.

Vidimo da su 2015. i 2017. bile vrlo jake sezone gripe, 2018. i 2019. malo iznad prosjeka, 2020. ispod prosjeka.

 

7. Vratimo se na COVID. Budući da COVID očito smrtno napada iste koje najviše kosi i gripa i druge respiratorne bolesti, možemo razmišljati da će smrti koje bi gripa uzrokovala ‘pomaknuti’ ranije, u iduća 3 mjeseca, i to one iz siječnja u prosinac, veljače u studeni.

Ovom aproksimacijom DOŠLI BISMO (ovo nije prognoza) do 700-800 mogućih umrlih u prosincu, i 300-400 u studenom od i sa Covid. Uočimo da u Hrvatskoj NE znamo kako se broje umrli, da li je primjerice kao u Švedskoj gdje svatko tko je bio u zadnjih 30 dana pozitivan, bez obzira na uzrok smrti, se piše ‘od’ Covid?

 

8. Pogledajmo i na drugi način, preko stope smrtnosti za zabilježene slučajeve, CFR (Case Fatality Rate).

Ona je trenutno u Hrvastkoj oko 2%, računam uz pomak smrti na dijagnozu 12 dana, iduća dva grafikona.

‘Zaliha’ slučajeva u zadnjih 12 dana je oko 250 slučajeva dnevno, uz CFR od 2%, to je u prosjeku 5 umrlih dnevno … budući da sad slučajevi rastu, možemo prema kraju mjeseca doći i do prosjeka od 6, možda i 7 slučajeva. Ukupno možda još u (zonu od) oko 130 umrlih do kraja mjeseca, ukupno dakle za listopad oko 160, možda do 200. UKOLIKO bi se jesenski CFR kvario i dosegao najprije 2,5%, a zatim i 3%, te ako bi broj slučajeva nastavio rasti, nije teško zamisliti i brojke od (recimo) 300 u studenom i 500 u prosincu.

Uočite da to može značiti i do još 1000 umrlih do kraja godine, ali i razdoblja sa 10-20 umrlih dnevno od i sa Covid. (Iako mislim da su ovo pesimistične projekcije.)

S druge strane, siječanj 2017. je imao ‘višak smrti’ od preko 1200, tj. po 40 dnevno … glavno što će odrediti našu situaciju je naš STAV prema pandemiji, ona se događa, pogledajte izjave akademika Radmana i Đikića niže …

 

9. Moguće je promatrati i na druge načine. Primjerice, u RH je oko 380.000 ljudi starijih od 75 godina. KAD bismo mogli pouzdano vjerovati tvrdnjama g. Capaka o 400.000 zaraženih do prije nekog vremena (sada i više), i pretpostavili da je u toj kohorti samo pola prokuženost kao u prosjeku, došli bismo do oko 25.000 zaraženih u toj dobi, s obzirom na broj umrlih starjih od 75 došli bismo do IFR za tu kohortu, koji bi u tom slučaju ispao ispod 1%. U slučaju kad bi se čak pola ljudi te dobi zarazilo, došli bismo do oko maksimuma od oko 2.500 umrlih u toj kohorti, a većina umrlih je upravo ondje fokusirana. Ovom metodom bi se također došlo do velikog broja umrlih, ali opet daleko od brojki iz Bergama, NYC ili Maunasa kojima nas vole zastrašivati. Pitanje je zašto zastrašivači ne uspoređuju našu moguću smrtnost s Japanom ili Tajvanom?

 

10. Ovdje ste vidjeli jednu malu, dosta robusnu analizu mogućih ishoda, nadam se da nećete biti previše kritični. Ovo sam napravio zbog sebe jer nisam bio zadovoljan onime što sam viđao od vrhunskih i službenih znanstvenika čiji doseg je bio citiranje bez razumijevanja IHME ‘projekcija’ ili primjena brojki iz Bergama ili Maunasa na Hrvatsku. Tako da ako budete kritični, molim krenite od toga …

 

11. Za kontekst svega ovoga (fenomen ‘kosca’) je dobro pogledati Švedsku, za koju se čini da je njena ukupna smrtnost pratkički u normali .. više pročiajte na Facbooku