Ne samo da u Istri neće doći do promjena u voznom redu vlakova, odnosno ukidanja nekih linija, o čemu su se zadnjih dana raspredali istarski političari, nego će se konačno krenuti i u izradu dokumentacije za obnovu te poprilično zapuštene infrastrukture. Epilog je to sedmodnevnog prepucavanja između istarskih gradonačelnika i načelnika u unutrašnjosti Istre, istarskih saborskih zastupnika nakon što je nedavno HŽ-Putnički prijevoz u Pazinu predstavio moguću izmjenu linija, odnosno ukidanja njena dijela zbog neprofitabilnosti. piše: Barbara Ban, novac.hr.

Naime, HŽ PP je predložio kao i u ostatku države da se razmotri ukidanje nekih linija jer je naravno promet uslijed koronakrize opao, tim više što na proljeće nije bilo ni školaraca koji su se vlakom vozili do Pazina ili Pule, a studenti do Rijeke. Oni su gotovo i jedni putnici na istarskoj pruzi koja odavno nije vidjela obnove, kao ni novog voznog parka zbog čega su česti kvarovi na vlakovima, koji mogu postići brzinu od 60 do 80 kilometara na sat zbog lošeg stanja same pruge.

Zbog toga danas rijetko tko u Istri više koristi ovaj prometni pravac, čemu u prilog govori i podatak iz HŽ PP-a da je na ovoj je dionici lani otpremljeno oko 170.000 putnika. Još je gori podatak da prihod HŽPP-a od prodaje karata pokriva oko 20 posto ukupnih troškova linija na istarskom području. No, nakon što su se svi digli na noge da linije, koje su doduše neprofitabilne, ne treba ukidati, i HŽPP je odlučio da zasad neće ništa dirati po tom pitanju. I dakle, sve do daljnjega ostaje po starome.

Suočeni s poteškoćama

– Na istarskom području neće doći do promjena u voznom redu vlakova. Kao i drugi prijevoznici, HŽPP je suočen s poteškoćama u poslovanju uzrokovanim epidemijom bolesti COVID-19 te se bilježi veliki pad prihoda od prodaje karata, odnosno znatno manji broj putnika koji koriste prijevoz vlakom. Iz navedenih razloga razmatraju se mogućnosti racionalizacije poslovanja Društva zbog posljedica epidemije bolesti COVID-19. Bez obzira na navedeno na istarskom području neće biti ukidanja vlakova. Također, od 8. rujna  na relacijama Rijeka – Lupoglav – Rijeka i Buzet – Lupoglav – Buzet uvedene su dodatne autobusne linije, kaže nam Mihaela Tomurad Sušac iz HŽ PP-a.

Isto je ponovio i ministar prometa Oleg Butković, no nakon prozivki da se ništa ne planira s tom željeznicom i da je Istra odsječena od ostatka države, ali i Europe jer se u nju godinama nije ništa uložilo, njegovo je ministarstvo najavilo možda neku svjetliju budućnost. No, na to će se isto morati čekati godinama.

– U planu je izrada projektne i studijske dokumentacije kojom bi se stvorile pretpostavke za rekonstrukciju postojeće željezničke mreže i spoj na Mediteranski koridor prema Rijeci. Riječ je iznimno opsežnom projektu za koji je potreban određeni vremenski period, pa se procjenjuje da bi za izradu studijske dokumentacije bilo potrebno dvije do tri godine nakon čega bi se stekli uvjeti za osiguranje europskih sredstava za radove, odgovorila nam je njegova glasnogovornica Ivana Škarić.

Predizborno obećanje

Upravo je to bilo i jedno od glavnih predizbornih obećanja HDZ-ovog saborskog zastupnika iz Istre Antona Klimana koji vjeruje da će se u budućnosti stvari promijeniti za što će itekako lobirati u Vladi, kako kod ministra Olega Butkovića, tako i kod samog premijera Andreja Plenkovića.

– Kroz kampanju sam se za to zalagao i intenzivirali su se razgovori da se istarska željeznica revitalizira, odnosno da bi dobila funkciju koju bi trebala imati. Ministar Butković je pozitivno reagirao na sve inicijative, isto  tako i premijer Plenković. Kroz modernizaciju hrvatskih željeznica u taj će proces ući i njezin  dio u Istri. Ovaj put razgovaramo o početku kraja loše željeznice u Istri, poručio je Kliman na kritike svojih saborskih kolega iz drugih stranaka.

Tragikomična situacija

Naime, SDP-ova saborska zastupnica Sanja Radolović iz Pule veli da je tragikomična situacija da je Istra statistički svrstavana među najrazvijenije regije u Hrvatskoj, a kad vlakom krenete iz Pule morate nakon par desetaka kilometara presjedati u autobus.

– Zar nije vrijeme da to promijenimo? Financijska sredstva kroz Instrument za povezivanje Europe su nam na raspolaganju, potrebno je samo malo želje, volje i truda vladajućih u resornom ministarstvu i HŽ-u. Iz Italije i Slovenije su bili zainteresirani za veliki prekogranični projekt obnove istarske željeznice, jer je i njihov interes razvoj putničkog željezničkog prometa, ali i teretnog. Kada se sjelo za zajednički stol i započeli pregovori o suradnji zapelo je naravno kod predstavnika iz redova Hrvatskih željeznica. Istovremeno su primjerice Trst i Kopar otišli i korak dalje pa se u Italiji razvija hyperloop vlak kojim će za udaljenost između Verone i Trsta od 260 kilometara  prosječno trajanje putovanja superbrzim vlakom biti 30 minuta. Usporedbe radi, putovanje između Pule i Zagreba od 270 kilometara vlakom traje 12 sati i kad krenete vlakom iz Pule silazite u Lupoglavu odakle se ukrcavate u autobus za Rijeku i onda opet se ukrcavate na vlak za Zagreb, kazala je Radolović koja je kritizirala resorno ministarstvo što u Istru neće niti jedan od 22 nova vlaka vrijednih milijardu kuna te što se uskoro neće obnoviti mi kilometar istarske pruge.

Kliman pak smatra da bi se čim prije trebalo krenuti u modernizaciju postojećeg dijela pruge i povezivanje s Europom dok se čeka izrada studije oko povezivanja s Rijekom.

– Prioritet je obnoviti dio mreže  koji postoji. Ne treba čekati probijanje željezničke cijevi kroz tunel Učku, a to je pruga koja se može spojiti na sve koridore. I studija će to pokazati i to ćemo doživjeti kroz neko vrijeme, poručio je Kliman.

Nova mapa s koridorima

IDS-ov europarlamentarac Valter Flego, koji se također u svom programu zalaže za obnovu istarske željeznice,  kaže da je pravo vrijeme da se ozbiljno pristupi pregovorima oko revizije velike europske prometne mreže koja je trenutno na raspravi u Europskom parlamentu, dok bi sljedeće godine Komisija trebala izaći s vlastitim prijedlogom nove mape s koridorima.

– Hrvatske se željeznice moraju spojiti na europske koridore, jer to znači više europskih sredstava za Hrvatsku, ali i veću prepoznatljivost Hrvatske na europskoj prometnoj mapi. Od iznimne je važnosti za hrvatsku infrastrukturu i osigurati sredstva iz CEF-a (Instrumenta za povezivanje Europe) koji je prvenstveno na raspolaganju prometnim pravcima onih zemalja koji su dio osnovne mreže. Za primjer, u sadašnjem programskom razdoblju zemljama članicama je iz CEF-a na raspolaganju 23 milijarde eura, od toga je osnovna omotnica CEF-a iznosila 12 milijardi, a preostalih 11 je iz kohezijskih fondova. Znači sredstava ima, ali na našim ministarstvima je da spreme projekte i dokumentaciju jer EU financira isključivo projekte koji su spremni i imaju građevinsku dozvolu. Želim također pohvaliti inicijative za sanaciju istarskih pruga koja je od velike važnosti za budući razvoj Istre. Neka se ovoga puta napokon prijeđe s riječi na djela i neka ministarstva hitno krenu s izradom dokumentacije i pozicioniranje Istre u svoje prioritete, poručio je Flego.