Kako je rekao Korado Korlević, voditelj Zvjezdarnice i mentor mnogim mladim darovitim učenicima, Zvjezdarnica je prvi put u gubitku od 60.000 kuna jer Ministarstvo obrazovanja nije pokazalo nikakav interes za financiranje programa.

Kako donosi Wikipedia, začeci nastanka Astronomskog društva Višnjan sežu u 70-e godine 20. stoljeća. Polet interesa za istraživanje svemira, izazvan tadašnjim postignućima astronautike, posebno spuštanjem čovjeka na Mjesec, osjećao se i u ruralnim sredinama, zahvaljujući prvenstveno izvannastavnom radu nastavnika po školama i časopisima, koji su u to vrijeme izlazili u velikom broju.

Prvi je teleskop, u potpunosti izrađen u Višnjanu, promjera zrcala 140 mm, ušao u funkciju već 1977. godine, a 1980. godine nadozidan je prostor za teleskop i dovršena kupola i nabavljen veći objektiv iz SAD-a.

Raspadom Jugoslavije i ratom, sve znanstvene, tehnološke aktivnosti ulaze u krizu. Umjesto gašenja, podiže se nivo aktivnosti i nastaje javna Zvjezdarnica Višnjan. U tom periodu Željko Anderić i Korado Korlević projektiraju i brinu o izradi novog teleskopa, Vanja Brčić radi na automatizaciji teleskopa, dok Mario Jurić radi na programskoj podršci projekta praćenja asteroida, a i mnogi drugi su uskočili pomagati u tom poslu.

Upravo 26-godišnji Mario Jurić, poslijediplomac na studiju astrofizike na američkom sveučilištu Princeton, koji je prve korake u znanosti napravio u Zvjezdarnici Višnjan, bio je nedavno glavni junak priče koju je donio ugledni New York Times, koji je objavio da su Mario Jurić i Željko Ivezić otkrili novu galaksiju, samo 30.000 svjetlosnih godina udaljenu od Zemlje. Osim toga, mladi Jurić bio je prije nekoliko godina jedan od ključnih autora nove karte svemira, koja za razliku od prethodnih na jednom arku oslikava cijeli svemir.

Korado Korlević s kojim je Mario provodio noći gledajući zvijezde, a Zvjezdarnica Višnjan s vremenom mu je postala drugi dom, uvjeren je da je Mario tek započeo svoju karijeru.

Naime, dok je živio u Hrvatskoj, Mario je često posjećivao Zvjezdarnicu u Višnjanu, a iskustava koja je tamo stekao znatno su mu pomogla u kasnijem istraživačkom radu.

U intervjuu koji je još 28. studenoga 2003. dao za Novi list, Mario Jurić je tada opisao koliko mu je bilo važno iskustvo stečeno u Višnjanu:

"Usporedo sa studijem fizike na PMF-u, radio sam s Koradom Korlevićem u Zvjezdarnici Višnjan. Budući da je na Fizičkom odsjeku astrofizika, nažalost, vrlo malo zastupljena, praktičan rad s Koradom u Višnjanu dopunio mi je odlična teoretska predavanja prof. Pavlovskog s PMF-a. U Višnjanu smo kreirali jedan od svjetski jakih programa otkrivanja asteroida, što je dovelo do suradnje s dr. Željkom Ivezićem sa sveučilišta Princeton, kod kojega sam radio diplomski rad. Stoga pouzdano mogu reći – da nije bilo Višnjana, ja danas ne bih bio tu gdje jesam, jer Višnjan me je naučio praktičnoj znanosti i uveo u znanstveni rad", rekao je.

Nakon desetljeća rasta, udruga građana zaljubljenika u zvijezde i svemir koji okružuje ovu grudicu zvanu Zemlja, i koja vodi neke od najinteresantnijih edukacijsko-promidžbenih aktivnosti u regiji, pred gašenjem je zbog nedostatka sredstava

Iskon Internet, 27.02.2006