Rovinj je najljepše uređeno turističko središte u kategoriji gradova, jednoglasna je odluka deveteročlanog nacionalnog povjerenstva u ovogodišnjoj akciji Plavi cvijet. Podsjetimo, riječ je o akciji koju organizira Hrvatska turistička zajednica uz medijsko pokroviteljstvo Glasa Istre, Novog lista, Slobodne Dalmacije, Jutarnjeg lista, Zadarskog lista i Hrvatskog radija, a kojom se nagrađuju najuređeniji gradovi, općine i mjesta na hrvatskoj obali.

Iza Rovinja, koji je po svim ocjenjivačkim elementima (prilaz mjestu, hortikulturno uređenje, signalizacija, javni objekti…) bio ispred ostale konkurencije, zasjeo je Rab koji drugu godinu zaredom osvaja srebrni Plavi cvijet. Treće je mjesto u konkurenciji gradova pripalo Makarskoj, dok je Biograd na moru osvojio posebno priznanje za najveći pomak u uređenosti turističkog grada.

Što se općina tiče, povjerenstvo je prvo mjesto treću godinu zaredom odlučilo dodijeliti Baškoj Vodi, iza koje slijedi Primošten, dok Vrsar dijeli treće mjesto s Baškom na otoku Krku. U kategoriji mjesta zlatni Plavi cvijet osvajaju Mlini, drugo mjesto dijele Promajna i Selce, dok su treća Jezera.

No krenimo redom, odnosno spustimo se na krajnji jug Hrvatske otkud je povjerenstvo na čelu s direktorom Glavnog ureda HTZ-a Nikom Bulićem prošli tjedan krenulo u završni obilazak i ocjenjivanje turističkih središta. Prvi su na »tapetu« bili Mlini, mjesto kraj Dubrovnika, koje je prije tri godine već osvojilo zlatni Plavi cvijet. Ono što je u tom malom mjestu novo učinjeno jest petstotinjak metara šetnice uz prekrasne šljunčane plaže koje su postale karakteristične za cijelu Dalmaciju, a ne, kao prije, samo za Makarsku rivijeru. Na novinarsko pitanje misle li čelnici tamošnjeg turističkog ureda u suradnji s lokalnom samoupravom još širiti lijepo uređenu šetnicu, dobivamo klasičan dalmatinski odgovor: »A di ćete više hodati?«. Naravno, riječ je o poznatom dalmatinskom smislu za humor koji izvlači osmijeh i na najtmurnija lica. No, Mlini su očigledno naučili prošlogodišnju lekciju kada su ispred njih bili Promajna, Jezera i Funtana, te su se ozbiljno pripremili za ovogodišnju sezonu.

Doduše, valja priznati da je najslabija konkurencija bila upravo u kategoriji mjesta. Tu treba biti objektivan i reći da se mala mjesta poput Mlina, Jezera, Promajne i Selca oslanjaju prije svega na entuzijazam pojedinaca u turističkim uredima, koji često sami moraju uzeti stvar u svoje ruke i zasaditi cvijeće uz šetnice. Zatečena situacija upozorava na činjenicu da bi jedinice lokalne samouprave trebale imati više sluha za potrebe manjih turističkih mjesta, koja bi trebala biti biseri naše turističke ponude.

Prošlogodišnji iznenađujući dobitnik Plavog cvijeta je mjesto Promajna, koje i ove godine pokazuje da nije slučajno bilo slavodobitnik u kategoriji mjesta. Nevjerojatna je činjenica da mjesto koje broji svega 350 stanovnika ima čak deset javnih zahoda. Promajna ima 1.500 kreveta i jedan hotel s četiri zvjezdice, a njene su plaže, kao i na cijeloj Makarskoj rivijeri, naprosto savršene. Šarm malih mjesta i ovdje se pokazao kao nešto bez čega se naprosto ne može. Naime, svi su u mjestu znali da je došlo povjerenstvo. Doduše, neki su mislili da smo inspektori pa su nas pozvali da posjetimo njihov objekt koji je »potpuno u reguli«, dok su klinci iskoristili našu prisutnost ne bi li lobirali za izgradnju igrališta. Tako su djelatnicima tamošnjeg turističkog ureda, koji su nas vodili po mjestu, dobacivali: »Borite se za Plavi cvijet, a još nam niste napravili igralište.«

Slavodobitnik u kategoriji općina Baška Voda zaista zaslužuje sve pohvale. Njihove su plaže među najljepšima na cijeloj jadranskoj obali, a trud koji turistički djelatnici u toj općini svake godine ulažu u ušminkavanje je hvalevrijedan. Ono što bi Baška Voda svakako trebala učiniti jest zamijeniti željeznu ogradu uz šetnicu koja nagrđuje cjelokupno odličnu sliku mjesta.

Najbliži konkurent Baškoj Vodi bio je Primošten, u kojem je vidljiv i veliki napredak u odnosu na lani. Naime, na ulazu u staru jezgru osvanuo je minimalistički uređen park koji vjerujemo ne ostavlja nijednog posjetioca tog mjesta ravnodušnim. No, Primoštenu još fali dotjerivanja ne bi li sljedeće godine ozbiljnije konkurirao Baškoj Vodi. Isto vrijedi i za Bašku na otoku Krku, koja nikako da sredi javni zahod na jednoj od najljepših plaža Jadrana. Stara betonska kućica na kojoj samo oznaka WC daje do znanja što vam je činiti kad uđete unutra, nije nešto s čime se može ozbiljnije konkurirati za Plavi cvijet. Vrsar, pak, nikako da oživi staru jezgru bez koje također nema što tražiti u vrhu najuređenijih jadranskih općina.

I napokon dolazimo do gradova, gdje je Istra, zahvaljujući prije svega suradnji rovinjske Turističke zajednice, komunalnog poduzeća i Grada Rovinja, dobila svog dobitnika zlatnog Plavog cvijeta. Rovinj je ove godine zablistao u onom sjaju u kakvom očekujemo da svaku sezonu izgledaju svi gradovi u Istarskoj županiji. Besprijekorno hortikulturno uređeni prilazi gradu, odlična smeđa signalizacija, riješena parkirališta izvan stare jezgre, novopostavljeni javni zahodi i još mnogo novosti, bili su elementi zbog kojih je Rovinj ove godine jednoglasno ocijenjen kao najuređeniji grad na Hrvatskoj obali.

Najžešća konkurencija Rovinju bio je grad Rab koji ove sezone ipak nije imao toliko novosti kao istarski mu konkurent. Za svaku pohvalu je hortikulturna uređenost Raba, no problem koji valja istaknuti jest da se od parkiranih vozila i ugostiteljskih terasa pješaci gotovo ne mogu šetati jednim djelom rive. Makarska pak muku muči s urbanističkim kaosom. U tom gradu nije rijetkost vidjeti veliku stambenu zgradu u ulici gdje su smještene manje obiteljske kuće. Tu šarolikost prije svega treba »zahvaliti« nepostojanju prostornog plana, koji bi, prema riječima njihovog gradonačelnika, trebao biti usvojen do konca godine. Nadajmo se da će on uvesti reda u zaista ružnu urbanističku sliku tog dalmatinskog grada.

U konkurenciji je bio i Biograd na moru koji, pokazalo se, zasad teško može konkurirati navedenim gradovima. Iako je vidljiv napredak u gradiću u Zadarskoj županiji, on nije dovoljan da bi Biograd stao uz bok najvećim turističkim središtima. Velike neonske reklame u staroj jezgri svakako su nešto što treba hitno ukloniti. Biograd je poznati nautički centar pa bi bilo poželjno osmisliti izgled grada koji bi upućivao na to.

Direktor glavnog HTZ-a Bulić na koncu je zaključio da je ovogodišnji obilazak turističkih središta na hrvatskoj obali još jednom dokazao svrsishodnost akcije Plavi cvijet. Naime, Bulić veli da sama nagrada nije toliko bitna koliko činjenica da se stvara posebno ozračje zbog nje. Svi se trude ostaviti što bolji dojam i što bolje urediti svoje mjesto, a to prema Bulićevim riječima može značiti samo dobit kako za stranog tako i za domaćeg gosta te lokalno stanovništvo. Nagrade i priznanja u akciji Plavi cvijet bit će uručena 27. listopada u Cavtatu na Danima hrvatskog turizma.

Favoriti ispali iz konkurencije

U svojoj ocjeni ovogodišnje akcije Plavi cvijet direktor HTZ-a Bulić je rekao i da je poseban pomak bio vidljiv kod onih koji zapravo i nisu bili u prvom planu kao potencijalni osvajači nagrada. Naime, vječiti favoriti Dubrovnik, Opatija i Poreč nisu ušli u uži krug za Plavi cvijet, a glavni razlog su građevinski radovi kojih nije manjkalo ni u punoj sezoni. Podsjetimo da je upravo Dubrovnik prošle godine osvojio prvo mjesto u kategoriji gradova.

B. Žižović, Glas Istre