Na hrvatskim cestama u 2024. poginulo 237 osoba, 13 posto manje nego 2023. Ohrabrujuće, ali…
Prema privremenim podacima (konačni će biti poznati 30. siječnja 2025.) to je statistički drugi najbolji rezultat u hrvatskoj povijesti, a računajući 20-postotno povećanje opsega prometa u proteklih pet godina, realno najbolji
Na hrvatskim je cestama tijekom 2024. poginulo 237 osoba, 13 posto manje nego 2023. Riječ je o privremenom podatku, jer se u smrtnost prometnih nesreća računaju i oni koji od posljedica nesreće preminu do 30 dana nakon nesreće. Konačna će se brojka znati 30. siječnja 2023., a dosad su bilježena mala odstupanja od privremenih podataka (1 do 3 osobe).
Protekla je godina zanimljiva, jer je loše stanje sigurnosti cestovnog prometa u 2023. dodatno pogoršano u prvoj polovici 2024. U lipnju smo imali 30 posto više poginulih nego u istom razdoblju prometno već loše 2023. godine. Bio je to znak za uzbunu. Nakon medijskih intervencija prometnih stručnjaka stanje sigurnosti cestovnog prometa počelo se bitno poboljšavati. U drugoj polovici 2024. broj poginulih na hrvatskim cestama smanjio se, u usporedbi s istim razdobljem 2023., za više od trećine te smo godinu završili s 13 posto manje poginulih na cestama, u usporedbi s 2023.
Konačno su i u MUP-u postali svjesni kako je, uz sve bolje prometnice i sve sigurnije automobile (visoka prosječna starost automobila od 14,7 godina znači da su prosječno bili proizvedeni 2008.) glavni problem u vozačima koji često i bezobzirno krše prometne propise, ne plašeći se da će za to biti kažnjeni.
Pogrešna i štetna strategija sigurnosti cestovnog prometa, koja je dominirala do srpnja 2024., temeljila se na nestručno i tendenciozno definiranim udjelima, odnosno utjecajima na prometnu sigurnost.
Službena i, nažalost, utjecajna “prometna struka”, iz cehovskih je interesa inzistirala na tri utjecajne trećine, odnosno da su vozač, vozilo i sustav prometnice za sigurnost odgovorni s po 33 posto:, što generira neučinkovite i štetne prometne projekte o mjere, nauštrb stručnih i korisnih.
HR1, Dnevni ritam, 27. listopada 2023.
Prof. emeritus Ivan Dadić: ‘Vozači su krivi 33 posto, ceste 33 posto i vozila 33 posto’.
Prof.dr.sc. Željko Marušić: ‘Ne, vozači su krivi 85 posto, ceste 10 posto, vozila 5 posto i upravo ta mantra, 33/33/33, koja se vuče desetljećima, kriva je za loše stanje u prometu!’
Zbog te pogrešne prometne politike, koja se iz cehovskih interesa, nauštrb javnih, forsira od sredine 1990-ih, u protekla tri desetljeća nepotrebno smo izgubili stotine života u prometu.
Nije riječ (samo) o nestručnosti koja, nažalost, nije rijetka toj branši, nego o namjernom guranju nestručne i štetne strategije koja osigurava najviše prometnih projekata i profita, nauštrb sigurnosti cestovnog prometa i nacionalnih interesa.
To je isto kao kad bi “medicinska struka” sada utemeljila strategiju medicinske skrbi (i nužnih ulaganja) prema tezi da je za ugrožavanje zdravlja stanovnika s 33-postotnim udjelom kriv Covid-19. Nepotrebno bismo izgubili brojne živote ubog kardiovaskularnih i malignih oboljenja, a za određene bi segmente u zdravstvu i pridružene poslovne subjekte nastao poslovni i financijski eldorado…
Promjenom prometne politike i temeljitijim kontrolama poštivanja prometnih propisa, sigurnosti cestovnog prometa, u proteklih šest mjeseci, bitno se počela poboljšavati. Kako bi se pozitivan trend nastavio te dodatno poboljšao, nužne je sustavno provoditi sljedeće mjere, pričem je prva najvažnija. Srećom, uvelike je na snazi od kraja lipnja 2024.:
1. Bitno povećati izvjesnost kažnjavanja! Za to je najvažnije ceste, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama, uvesti mehanizam objektivne odgovornosti (kaznu prvenstveno plaća vlasnik vozila) te povećati učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava.
2. Od 15. studenoga do 15. travnja sva osobna vozila na cestama u RH uvesti obvezu korištenja zimskih guma te zabraniti korištenje lanaca za osobna vozila. Na kupnju guma uvesti povrat PDV-a do visine PDV-a na računu za godišnje servisiranje vozila u bilo kojem legalnom servisu, uz uvjet da se vozilo servisira barem jedanput godišnje.
3. Poticati kupnju sigurnih vozila i demotivirati kupnju i vožnju nesigurnim vozilima. Trošarinu (PPMV) i godišnji porez na vozila (do 10 godina starosti) za nova vozila koja imaju pet zvjezdica za sigurnost po Euro-NCAP sustavu smanjiti za 50 posto, a ako imaju i sustav autonomnog kočenja, ukinuti. Na stara i nesigurna vozila, otklonom od štetnog populizma i političkog marketinga, uvesti progresivni malus.
4. Uvesti mehanizme “mladog vozača” do navršene 24. godine, za koje bi vrijedilo ograničenje snage vozila od 70 kW (95 KS) do 21. godine i 85 kW (116 KS) do 24. godine, samo za privatne vožnje u privatnim vozilima (ne i za gospodarski promet) i “privremene vozačke dozvole”, uz definiranje uvjeta (sigurnog ponašanja u prometu) za dobivanje trajne vozačke dozvole.
5. Nastaviti unaprjeđivati cestovnu infrastrukturu, s dva prioriteta. Prvo, raskrižja ubuduće prioritetno rješavati denivelacijom ili kružnim tokovima, a ostala opremiti vibracijskim uspornicima, semaforima i radarskim kamerama. Drugo, zabraniti postavljanje električnih stupova i stupova javne rasvjete uz ceste izvan grada, a postojeće planski zamjenjivati podzemnom mrežom i visećom rasvjetom, zabraniti sadnju stabala uz ceste te izgradnju armiranobetonskih mostića i betonskih prilaza preko uzdužnih odvodnih kanala, bez posebnih prometnih projekata, koji bi, u slučaju njihove opravdanosti/potrebe, prilagodili cestovnu infrastrukturu – ograničenje brzine, radarske kamere, uspornici, zaštitne ograde…
POGINULI NA HRVATSKIM CESTAMA
1979. – 1605 (“crni” rekord)
…
1990 . – 1360
1991. – 1020
1992. – 975
1993. – 855
1994. – 904
1995. – 800
1996. – 721
1997. – 714
1998. – 646
1999. – 662
2000. – 655
2001. – 647
2002. – 627
2003. – 701
2004. – 608
2005. – 597
2006. – 614
2007. – 619
2008. – 664
2009. – 548
2010. – 426
2011. – 418
2012. – 393
2013. – 368
2014. – 308
2015. – 348
2016. – 307
2017. – 331
2018. – 317
2019. – 297
2020. – 237
2021. – 292
2022. – 275
2023. – 274
2024. – 237*
* privremeni podaci, točni će biti objavljeni u izvješću MUP-a, nakon 30. siječnja 2025.