Agrotehničari, učenici SŠ Mate Balote, itekako prate nove trendove. Nedavno su sudjelovali u novom projektu Udruge Nektar pod nazivom Urbani pčelinjak. Udruga Nektar, svoj rad je predstavila, u sklopu mjeseca poduzetništva, postavljanjem košnica u centru grada Poreča. Među uvaženim gostima Grada Poreča, našli su se i mladi pčelari, učenici SŠ Mate Balote, smjer agrotehničar, u pratnji profesorice Marine Čanić i ravnatelja Krešimira Bronića. Mladi pčelari SŠ Mate Balote i sami, već 5 godina održavaju školski pčelinjak, koji je i ujedno prvi gradski pčelinjak u gradu Poreču.

Što su to urbani pčelinjaci? Riječ urban dolazi od engleske riječi što znači gusto naseljen dio grada, a pčelinjak je mjesto gdje se drže pčele u košnicama radi svojih proizvoda. Danas najvažniji pčelinji proizvod je oprašivanje. Ideja da se ljudi bave pčelarstvom u gradovima i da se osnuju urbani ili gradski pčelinjaci je relativno nova i potiče se u mnogim gradovi diljem svijeta, New Yorku, Londonu, Berlinu, Meksiku i drugima. Držanje pčela u gradovima, do nedavno, je bilo zabranjeno ali od 2000., gradsko pčelarenje je počelo rapidno rasti. U Londonu od 1999. do 2012. , broj gradskih pčelinjaka se povećao za 220 %.

Što je dovelo do ovog preokreta? Istraživanja su pokazala da su gradske pčele zdravije i produktivnije od svojih ruralnih rođaka. Razlog leži u tome što gradovi nude veću bioraznolikost, od ruralnih područja koja su svoja prirodna staništa sa velikom bioraznolikošću zamjenila poljoprivredim površinama, monokulturama, koja imaju malu bioraznolikost. Veća bioraznolikost omogućava pčelama veći izbor hrane a stoga i bolji imunitet, bolje zdravlje i veću proizvodnju. Prezimljavanje pčela u urbanim sredinama je 62,5% posto, dok je prezimljavanje pčela u ruralnim sredinama 40 %. Urbane pčele, u prosjeku, proizvedu 12 kg meda, dok ruralne pčele proizvedu 7,6 kg meda. Osim toga, poljoprivrednici ruralnih područja koriste puno pesticida a to se odrazilo negativno i na zdravlje pčela. Primjećeno je da populacije pčela globalno, od 2006., drastično opadaju, što se pripisuje korištenju jedne skupine insekticida zvana neonikotinoidi. U budućnosti, poljoprivrednici će se možda okrenuti svojim urbanim pčelarima radi iznajmljivanja pčela koje bi oprašivale njihove usjeve. Urbano pčelarenje nije samo dobro za pčele i poljoprivrednike, već i za same stanovnike grada koji mogu imati ekonomsku i ekološku dobit.

Školski pčelinjak SŠ Mate Balote, prvi gradski pčelinjak, pokrenut je prije pet godina, na inicijativu profesorice Marine Čanić u suradnji sa Udrugom Nektar. Od tada učenici i profesorica uz veliku podršku Udruge Nektar uspješno vode školski pčelinjak. Školski pčelinjak se koristi u nastavi iz predmeta Pčelarstva ali njegovo značenje je puno veće. Ideja o školskom pčelinjaku kao i ideja o gradskom pčelinjaku koji je postavljen u samom sjedištu grada, u Naselju Mate Balota, je da se kod učenika tj. građana pobudi svijest o važnosti pčela u životu ljudi i njihove uloge u prirodi. Ljudi se moraju naučiti na suživot sa pčelama jer bez pčela nema ni života kako je rekao predsjednik udruge Petar Banko pri «otvaranju» urbanog pčelinjaka.

 

Napisala: Marina Čanić, prof. biologije i dr. vet.med.