Galerija S
VALFRESCO 1224 S

Mikološko-gljivarskom savezu odobrena sredstva za gljivarsku stazu u šumi Kontija kod Vrsara

šuma-kontija
20.09.2017. 11:37; ; Početna / Lifestyle / Ekologija / Mikološko-gljivarskom savezu odobrena sredstva za gljivarsku stazu u šumi Kontija kod Vrsara

Projekt Istarskog mikološko-gljivarskog saveza uređenja pješačke poučne staze “Gljive Kontije’ u cijelosti je prihvaćen i prije nekoliko dana u Ministarstvu poljoprivrede potpisan je ugovor o financiranju projekta iz sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u cijelosti je prihvatila projekta i traženih 671.716 kuna za uređenje poučne staze.

Projekt je kandidiran na natječaju za Mjeru 8, za tip “Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture”. Osmislili su ga, izradili i gotovo prije godinu dana u ime Istarskog mikološko-gljivarskog saveza na natječaj prijavili stručnjaci Istraživačkog centra Hrvatskog šumarskog instituta za općekorisne funkcije šuma “Josip Ressel” iz Pazina. Predsjednik Istarskog mikološko-gljivarskog saveza željko Ružić iz Brtonigle, iskusni gljivar i inicijator osnivanja te, u Hrvatskoj jedinstvene udruge na županijskoj razini bio je vidno zadovoljan rezultatima natječaja.

Slijedi dogovor s Općinom Vrsar

– Radi se o uređenju pješačke poučne staze u šumi Kontija kod Vrsara, dobro poznatoj izletnicima, lovcima, gljivarima i drugima koji žele uživati u jedinstvenom okruženju raznovrsnog biljnog i životinjskog svijeta. Ovim projektom dajemo naglasak na raznovrsne gljive, kao specifičnost područja i njegovu bioraznolikost. Slijedi dogovor s Općinom Vrsar i tamošnjom Turističkom zajednicom oko realizacije cijelog projekta. Polovinu sredstava dobivamo odmah, a za ostatak moramo sami naći izvore, što će nam se po završetku projekta vratiti. Išli smo na tu lokaciju i zbog toga što je gotovo cijelo područje u vlasništvu države, odnosno Hrvatskih šuma, pa je lakše realizirati cijeli projekt. Šuma je puna staza, a mi ćemo urediti nove staze s naglaskom na svijet gljiva, na edukaciju posjetitelja, među kojima će sigurno biti obitelji s djecom, učenici, umirovljenici, turisti, znanstvenici, ljubitelji gljiva i prirode, kaže Ružić.

Projektom se želi usmjeriti pažnja budućih korisnika poučne staze na zanemarenu, ali važnu skupinu organizama te edukativnim sadržajima povećati znanje i svijest ljudi o gljivama i njihovoj sociološkoj i ekološkoj ulozi. S obzirom na specifičnu temu staze, koja još nije obrađena na ovakav način u Istri, ali i šire, očekuje se da će stazom prolaziti brojni posjetitelji iz cijele Istre, regije i inozemstva. Staza je kružnog oblika ukupne duljine 2.950 metara. Funkcionalno, podijeljena je na dvije cjeline koje se nadovezuju, ali se mogu koristiti i kao zasebne staze, ovisno o potrebama i mogućnostima korisnika, o vremenu koje imaju na raspolaganju i kondiciji. Staza službeno započinje (i završava) kod samostana Svetog Mihovila, gdje će biti smješten reprezentativni ulaz u stazu u obliku drvene strukture koja nosi natpis s imenom staze. Uz nju, smještene su dvije apstraktne drvene gljive koje naglašavaju tematsku opredijeljenost staze. Takve se drvene gljive u više točaka pojavljuju duž staze, pa služe i kao orijentir u prostoru.

Prvi posjetitelji već iduće godine

Duž staze će biti postavljene i uređene edukativne zone, informativne i signalne ploče, klupe sa stolovima, nadstrešnica, sprave za dječju igru, točka značajne vizure i slični sadržaji. Dvanaest edukativnih i informativnih ploča bit će postavljeno na deset lokacija uzduž staze s tekstom na hrvatskom, njemačkom, engleskom i talijanskom jeziku.
– Veoma smo zadovoljni što nam je odobren projekt, prvi smo u Hrvatskoj kojima su odobrena sredstva za takve namjene. Slijedi uobičajena procedura, javni natječaj za radove na uređenju staza i drugih sadržaja, U realizaciju projekta krećemo odmah, očekujemo da će radovi na stazi početi početkom iduće godine, a da će potpuno opremljena poučna staza prve posjetitelje primiti u jesen slijedeće godine, dodaje Željko Ružić.

Treba dodati da se planirani zahvat većim dijelom nalazi na području Natura 2000, pa bi ulaganje u poučne staze moglo doprinijeti promociji zaštićenih područja i širenju znanja o njihovoj ulozi u suvremenom društvu.

Luka Jelavić, Glas Istre

Istarski mikološkogljivarski savez

Istarski mikološko-gljivarski savez (IMGS) osnovan je 25. listopada 2014. godine na osnivačkoj Skupštini u Brtonigli. Osnovan je na inicijativu Društva gljivara Bujštine
“BoIetus”, a osim “BoIetusa” suosnivači su istarska društva gljivara Labinštine “Martinčica” , “Sunčanica” Medulin, ”Trubača” Rovinj i “Žurdana” Kaštelir- Labinci. Za prvog predsjednika IMGSa izabran je Željko Ružić, dopredsjednik je Đino Tanković, a tajnik Željko Zgrablić.
IMGS je neprofitna pravna osoba koja ima za cilj razvijati organizirane oblike gljivarstva i mikologije u Istri te pritom surađivati sa znanstvenim zajednicama, školama, udrugama, trgovačkim društvirna i medijima, sve u cilju zaštite prirode, ekologije i edukacije.

Šuma Kontija

Kontija je značajno šumsko područje u blizini Vrsara, između mora i naselja Kloštar, Gradina i Flengi (Predani), sjeverno od Limskog zaljeva. Kontija je 1964. godine proglašena posebnim rezervatom šumske vegetacije, a proteže se na 65 hektara. U šumi Kontija nalazi se najbolje očuvana površina vegetacije bijeloga graba u tipičnom obliku. Stara je preko 140 godina te je vrlo vrijedna, pa i znanstveno osobito zanimljiva, jer su takve šume u Istri uglavnom iskorištavanjem degradirane i svedene na crni jasen.
Područje Kontije idealna je oaza mira, tišine te prirodnog ambijenta, izrazito pogodno za pješačenje, jednodnevne izlete, rekreativni biciklizam i neagresivan boravak u prirodi. Razgranat sustav putova kroz šumu povezuje vrijedne lokalitete poput Svetog Mihovila nad Limom i Limskog zaljeva, a posebnu ambijentalnu i povijesnu vrijednost ima gradina Mukaba, jedan od ljepših primjera prapovijesnoga naselja s vidljivim ostacima fortifikacija građenih tehnikom suhozida. Mukaba je jedan od najljepših prirodnih vidikovaca, pa je tu, uz ostalo, postavljena promatračnica s koje se nadzire to šumsko područje radi suzbijanja požara.