Mi smo izumirući narod s djecom koja najviše puše i piju
Piše: Merita Arslani, Jutarnji List
Hrvati su pri svjetskom vrhu po pušenju, broju umrlih od raka, posjedovanju mobitela, te ujedno i među najstarijim narodima s visokom stopom smrtnosti, a naši su tinejdžeri “prvaci” u konzumiranju alkohola, debljini, pušenju, ali i pušenju marihuane.
Pokazala je to opsežna studija uglednog The Economista, a Hrvatske pak uopće nema u nekim kategorijama u kojima prednjače zapadnoeuropske i ostale razvijene zemlje.
Kriteriji liste
Izostali smo s liste najnaprednijih, zemalja s najvećom cijenama rada, razvijenom internetskom mrežom, niskom stopom korupcije, a ne možemo se pohvaliti ni zaštitom privatnosti.
Ono što bi nas trebalo prilično zabrinuti jest činjenica da Hrvatska nije među zemljama koje se smatraju najboljima za poslovanje. Da ne bi bilo zabune, ta lista nije “rezervirana” za superbogate države. Na njoj se nalaze naši susjedi Slovenija i Italija, ali i zemlje iz regije kao što su Bugarska i Rumunjska.
Ta je lista rađena po nekoliko kriterija: tržišni potencijali, porezi, zakoni o radu, infrastruktura, obrazovanje i političko okruženje. Otpali smo tako iz jedne vrlo perspektivne kategorije, ali zato kod nas jako dobru perspektivu imaju duhanska i alkoholna industrija.
Kulturni kapacitet
Kao što se moglo i očekivati, po životnim navikama smo na većini lista, i to najčešće među prvima, ali je zapravo riječ o listama za koje bi bilo bolje da nas na njima nema. Iako smo skloni svakodnevno kukati o krizi i nedostatku novca, te bismo i na toj listi sigurno dobro prošli da je napravljena, naše navike govore sasvim suprotno. Telefoniramo poput milijardera u Kataru kojima smo se prilično približili brojem mobitela po glavi stanovnika, a pijemo i pušimo kao da ništa drugo i ne radimo. Dnevno popušimo oko dvadeset milijuna cigareta, a takve su nas životne navike dovele i do toga da smo visoko na listi smrtnosti od raka.
Jako volimo i mobitele i na sto stanovnika imamo ih 97, no riječ je o podatku iz 2006. U međuvremenu smo napredovali, pa danas na 100 Hrvata ide nešto manje od 130 mobitela, čime smo stali uz bok Hong Kongu, gdje je taj prosjek 132.
– Problematičan je nedostatak brige o kulturi. Mi od nje ne vidimo nikakvu korist, vrednujemo je samo manifestacijski, ali o kulturi života nitko ne brine. Na žalost, nemamo dovoljno kulturnog kapaciteta da budemo globalno konkurentni i zbog toga ćemo imati trajne posljedice – komentirala je poražavajuće rezultate sociologinja Inga Tomić-Koludrović.
No, sigurno nam se neće svidjeti činjenica da spadamo među najstarije s prosjekom godina od 40,6.
No, ono što razočarava je da čak i da smo mlađi, ne bismo baš bili primjer odraslima. Naime, naši su tinejdžeri debeli, piju više od starijih, puše gotovo kao i odrasli i redovito konzumiraju marihuanu.
Ispijanje vina i piva
I dok se vršnjaci hrvatskih tinejdžera iz ostalih naprednih zemalja nalaze na listama koje govore o korištenju kompjutora, naši su među prvima po ispijanju vina i piva.
Najviše mjesto koje smo osvojili je treće, a opet je riječ o tinejdžerima, i to na listi redovitih pušača, a ispred njih su samo klinci s Grenlanda i iz Bugarske.
Pušenje marihuane još je jedan njihov hobi, a dva posto to čini redovito.
Ako nekome tih dva posto zvuči malo, onda je dobro imati na umu da je u Kanadi, koja je prva na toj listi, ljubitelja marihuane među tinejdžerima pet posto.
Ovo nije držanje lekcije o tome kako trebamo živjeti, već naprosto slika Hrvatske onakva kakvom je vidi The Economist.
