Nakon što je u utorak svečano u rad pušten integrirani informacijski sustav kojim je umreženo prvih 350 hrvatskih ordinacija primarne zdravstvene zaštite, točnije opće obiteljske medicine, saznali smo da se nijedna ordinacija ne nalazi u Istri.

– O potrebi za umrežavanjem ordinacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, najprije obiteljske medicine, a potom i ginekologa i pedijatara pa svih ostalih, bolnice, ljekarni i laboratorija, govori se unatrag pet, šest godina. Koliko mi je poznato, dosad je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, koji inzistira na tom projektu, tražio odgovarajući računalni program i sada ga je, po svemu sudeći, našao. Već su dolazili i kod nas da bi nas upoznali s tim projektom, kažu nam da ćemo morati svi biti umreženi, ali je kod nas problem što sve ordinacije nemaju niti računala. S druge strane, oni liječnici koji su ga instalirali o svom trošku imaju različite programe tako da se sada postavlja pitanje kako će se svi unificirati, tko će to financirati i kada će se to sve umrežiti, rekla nam je jučer ravnateljica Istarskih domova zdravlja i liječnica obiteljske medicine mr. dr. Anđela Počekaj.

Potvrdila je da u prvih 350 umreženih ordinacija nijedna nije iz Istre, a kada bi se, i koje, mogle uključiti, ne zna. No, prema najavama Vladinih dužnosnika, koji su predstavili taj projekt, a u koji su dosad utrošili 70 milijuna kuna, svih šest tisuća ugovornih subjekata primarne zdravstvene zaštite bit će umreženo do kraja 2008. godine. Tada bi na red trebala doći i informatizacija bolničkog sustava i ljekarni te laboratorija.

I dok nositelji projekta s jedne strane ističu dobrobiti po pacijente koji više neće morati obilaziti ambulante, već će njihovi kartoni biti dostupni putem računala svim liječnicima, HZZO će imati uvid u način na koji liječnici liječe svoje pacijente, a stoga i uvid u realne troškove. Zamišljeno je tako da se i plaćanje izmijeni na način da se liječnicima više ne bi plaćao paušalni iznos po kartonu, već po odrađenim uslugama. Što će od svega biti, pokazat će vrijeme, ali valja imati na umu da se i u svijetu više od 40 posto takvih projekata nikada ne realizira.

S.Zrinić Terlervić, Glas Istre