S prvim danom ove godine dr. Ante Ivančić, dosadašnji liječnik obiteljske medicine i dugogodišnji voditelj porečke ispostave, preuzeo je ravnateljsku funkciju Istarskih domova zdravlja, upravo u vrijeme kad se provodi ili priprema niz novosti u svim segmentima primarne zdravstvene zaštite. Obiteljski su liječnici prešli u koncesionare, uvodi se e-zdravstvo, u tijeku je reforma hitne medicinske pomoći, a uloga domova zdravlja drastično se mijenja, zapravo umanjuje.
– Predstoje velike promjene u organizaciji doma zdravlja i općenito primarne zdravstvene zaštite. Ovo je vrijeme turbotranzicije. Prvenstveno je to izdvajanje hitne medicinske pomoći i formiranje Zavoda za hitnu medicinu kao županijske ustanove. Čekamo još uvijek kadrovske standarde, broj i sastav timova hitne medicinske pomoći u svakoj ispostavi, jer će to odrediti standard hitne pomoći.
– Što će biti sa sanitetskim prijevozom?
– Sanitetski prijevoz ostaje u domu zdravlja i trebat će organizirati novu službu, podijeliti kadrove, prostore, tehniku. Brine nas što ćemo za sanitetski prijevoz dobiti tri milijuna kuna godišnje manje nego do sada, odnosno 217.000 kuna manje po timu. Sad imamo 19 timova, a predviđena su 23, s manje novca i manje kadrova. Razlika je i u tome što će se umjesto od po dva vozača i jedne sestre tim ubuduće sastojati od vozača i medicinske sestre ili tehničara. Vjerujemo da će prilikom odvajanja hitne medicinske pomoći iz doma zdravlja nova ustanova preuzeti i vozače koji bi inače bili višak.
– Predstoji i formiranje centra obiteljske medicine.
– Prije nego li se izdvoji hitna medicinska pomoć iz domova zdravlja treba organizirati centre obiteljske medicine – sustav koji će obavljati najveći dio posla koji sada obavlja hitna medicinska pomoć, a to su intervencije koje nisu prava hitnoća, ali su, iz opravdanih ili neopravdanih razloga, završavali na hitnoj. Njih će preuzeti opća medicina, što je dodatni posao timovima koji su već i sada u najvećem broju preopterećeni, s velikim brojem pacijenata, posebno u Puli. Problem predstavljaju turisti i sezonski radnici koje je do sada u pravilu primala hitna, a sada će ih primati opća medicina. U gradovima uz obalu formirat će se turističke ordinacije, ali samo za vrijeme sezone i ako bude sredstava i kadrova.
– Hoće li reformirani dom zdravlja biti lošiji za pacijente?
– Naravno da ministar smatra da će promjene poboljšati zdravstvenu zaštitu i da će donijeti dobro, prvenstveno pacijentima. Iskustvo nas, međutim, uči da sve promjene imaju dobre i loše strane i da nose neke probleme na koje se u početku nije računalo. Vidjeli smo neki dan kako ne funkcionira centralno naručivanje pacijenata putem faksa i interneta za starije, zdravstveno ili socijalno hendikepirane. To su za reformatore detalji, ali za pacijente je to doslovno životno pitanje. Inzistirat ću da se prije svih promjena dogovore svi detalji novog sustava i da se problemi ne rješavaju u hodu.
– Financiranje doma zdravlja bit će značajno manje nego do sada.
– To nas posebno brine. Pri domu zdravlja će biti manje timova primarne zaštite, samo njih 21, a dom dobiva paušal prema broju timova. Osim toga, financiramo se prema ugovorenoj djelatnosti kao što je radiološka, laboratorij za krvne pretrage, po sistemu cijena puta usluga. Primjerice, i laboratorij u Buzetu prešao je u koncesionare. Očekujemo da će 2010. Istarski domovi zdravlja po završnom računu završiti pozitivno, a što će biti dalje, ne znamo.
– Reforma nosi daljnje slabljenje uloge domova zdravlja?
– Ove promjene znače konačno dokidanje doma zdravlja kako ga je zamislio Andrija  Štampar. Dakle kao ustanove koja objedinjuje sve servise primarne zdravstvene zaštite na lokalnoj razini. Domovi zdravlja su ustanove koje su doživjele najveće promjene u posljednjih 20 godina i u kojima se realizirao najveći broj ideja zdravstvenih političara: prvo odvajanje higijensko-epidemioloških službi i školskih ambulanti, pa privatizacija kompletne primarne zdravstvene zaštite, pa ujedinjavanje domova zdravlja. Sada je počela koncesija, odvajanje hitnih pomoći, formiranje centara za obiteljsku i dentalnu medicinu. Zakon predviđa jaču ulogu doma zdravlja u kreiranju i provođenju preventivnih programa, ali do sada je jasno samo da bi on bio transmiter sredstava za projekte koji se provode na državnoj razini. U Istri se provode brojni kvalitetni preventivni projekti posebno poticani od Županije u sklopu plana za zdravlje u kojima je dom zdravlja imao značajnu ulogu. Ta uloga može i treba biti puno značajnija, pogotovo u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i palijativnoj skrbi. Zalagat ću se za aktivniju ulogu doma zdravlja kao koordinatora u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koji bi trebao povezati sve subjekte: dom zdravlja i koncesionare, koncesionare međusobno, koncesionare i političke strukture te stručne službe Županije, ali i druge zdravstvene i socijalne ustanove. Nadam se da pacijenti neće osjetiti loše strane izmjena u zdravstvenom sustavu, a da će imati koristi od pozitivnih.

Jasna ORLIĆ, Glas Istre