Trenutno se u Istri navodnjava oko 400 hektara poljoprivrednih površina, odnosno svega oko 1 ,5 posto površina navedenih u Baznom planu navodnjavanja Istarske županije iz 1998. Taj je poražavajući podatak na jučerašnjoj sjednici županijskog Poglavarstva iznio Nenad Ravlić iz riječkog IGHPC-a, predstavljajući prijedlog uvođenja noviteta u dosadašnji plan, čija realizacija zapravo nikada nije ni započela.

Jedan od razloga, prema Ravlićevim riječima, je i taj što Prostorni plan (PP) nije respektirao plan navodnjavanja pa je potpuno zanemario buduće akumulacije Kotli i Beram, dok je nekima, također u planu, poput Marčane, Momjana i Rečine, bitno smanjen volumen. Ravlić je naglasio da sustavi navodnjavanja moraju biti integrirani u PP prije no što se uopće krene u njihovo ostvarenje.

Uvođenje noviteta u dosadašnji plan navodnjavanja, prema Ravlićevim riječima, između ostalog znači i planiranje razvoja manjih sustava za navodnjavanje koji bi se kasnije mogli spojiti s velikim akumulacijskim bazenima. Naime, on smatra da treba započeti realizaciju manjih sustava jer se planiranjem isključivo velikih akumulacija godinama neće ništa dogoditi. Tako se u prvoj fazi razvoja sustava navodnjavanja planira godišnje iskorištavati 10 do 15 milijuna kubičnih metara vode iz podzemnih i nadzemnih resursa. Tom bi se količinom navodnjavale poljoprivredne površine zapadne i južne Istre. Voda bi se, prema dopuni plana, trebala akumulirati u više od 20 miniakumulacija koje bi, pak, snabdijevale sustave navodnjavanja u svojoj blizini.

Kao jedan od prioriteta u navodnjavanju poljoprivrednih površina u Istri, Ravlić je naveo i vraćanje akumulacije Kotli u županijski PP. Naime, ta bi akumulacija u budućnosti trebala ljeti zamijeniti Butonigu u vodoopskrbi, dok bi se vodom iz Butonige opskrbljivali sustavi za navodnjavanje.

Članovima Poglavarstva predstavljene su i najnovije izmjene i dopune županijskog PP-a. Ravnateljica županijskog Zavoda za prostorno uređenje Ingrid Paljar rekla je da se promjene većinom odnose na planiranje poslovnih zona te na luke, od kojih su neke preimenovane u luke za javni promet poput Fažanske te u ribarske kao što je to u Ližnjanu. Paljar je istaknula da je PP-om omogućena izgradnja treće termoelektrane u Plominu, no samo ako njen energent bude plin. Inače, na županijsku su adresu stigle 64 primjedbe na izmjene i dopune PP-a, od kojih je, rekla je Paljar, većina uvažena, ne preclziravši pritom brojkom tu većinu.

Voditelj poslova zaštite i spašavanja pri vatrogasnoj zajednici Istarske županije Denis Stipanov, predstavljajući izvješće i smjernice sustava zaštite i spašavanja na Poluotoku, podsjetio je da su za izradu Procjene ugroženosti te Plana zaštite i spašavanja, prema izmjenama Zakona o zaštiti i spašavanju, zadužene županije. Inače, u Istarskoj županiji su još uvijek na snazi planovi iz 2004.

Za obnovu prostora u koji će privremeno biti smještena pulska Glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova Županija će izdvojiti gotovo 400 tisuća kuna. Prostor je Glazbenoj školi besplatno ustupilo brodogradilište Uljanik.
Agenciji za ruralni razvoj odobrena je isplata 120 tisuća kuna za osposobljavanja zaposlenika i opremanja tvrtke za primjenu novih tehnologija u ekološkoj proizvodnji. Članovi Poglavarstva usvojili su i prijedlog o imenovanju v. d. pročelnice Odjela za proračun i financije. Do raspisivanja natječaja na toj će funkciji biti Slavica Benčić Kirac, dosadašnja djelatnica istog odjela. Podsjetimo da je nedavno s mjesta pročelnice otišla Silvana Kostešić.

B.ŽIŽOVIĆ , Glas Istre

Porezi i doprinosi pojedu potpore za postdiplomante 
S po deset tisuća kuna potpore Županija će pomoći deset postdiplomanata, iako je u proračunu u tu svrhu osigurano 200 tisuća kuna. Članica Poglavarstva Lucija Debeljuh nestanak 100 tisuća kuna objasnila je obvezom plaćanja poreza i doprinosa za postdiplomske potpore.

Na Bunarini ima prostora za nautičare i »sportaše«
Primjedbu na izmjene i dopune Prostornog plana uložilo je, između ostalih, Sportsko društvo Bunarina 1962., predloživši da pulska lučica Bunarina ostane sportska lučica. Zavod za prostorno uređenje taj je prijedlog odbilo, ustvrdivši da "postoje prostorne mogućnosti Verudskog kanala na temelju kojih se može planirati još jednu luku nautičkog turlzma«. Prema njihovom tumačenju, formiranje luke nautičkog turizma ne utječe na sportsku luku, jer se »zadržavaju postojeći kapacitet i standard, a moguće je i proširenje zone".