Ideja Općine Kaštelir-Labinci da poslovnom zonom stvori zalog za budućnost ostvaruje se na najbolji način. Nekoliko godina, korak po korak, gotovo pionirski, kolčaju se građevinske parcele, rade temelji, niču gospodarska zdanja suvremenih dizajnerskih i arhitektonskih rješenja. Niče poslovna zona, nužna porečkim i istarskim poduzetnicima, na zadovoljstvo mještana i Općine.

Kako doznajemo od načelnika Enija Jugovca, od ukupne vrijednosti projekata što se procjenjuju na oko 8,2 milijuna kuna do sada je uloženo oko dvije trećine ili 5,3 milijuna. Općina je uložila 1,554, a država 1,18 milijuna. S nešto manje od dva milijuna kuna pripomogli su Istarski vodovod, HEP i Grad Poreč. Posljednjih godina dovršavali su se različiti projekti (prva ulaganja u infrastrukturu bila su 2002. godine), uređivao okoliš, prometnice i prilazi, dovodila komunalna oprema, sve da bi današnjih već 26 gospodarskih subjekata moglo normalno graditi i raditi.

Zemljište dobivaju najbolji programi

– Ostaje nam još posla vrijednog oko tri milijuna kuna. Najviše otpada na gradnju još jedne trafostanice, za što smo odredili lokaciju i obavili sve pripreme, te asfaltiranje zadnjeg sloja na glavnoj prometnici kroz poslovnu zonu. No to ćemo učiniti kada svi ostali poslovi budu gotovi da se ona ne bi oštetila. Dogodine će se dovršiti javna rasvjeta, a mi i dalje šaljemo svima zahtjeve za sufinanciranje. Dobro je što smo ušli u neki stalni program pa tako iz godine u godinu s različitih strana, od grada, Županije i ministarstava, dobivamo financijsku pomoć, veli Jugovac. Jedini je problem dio zone u privatnom vlasništvu gdje nije riješena infrastruktura, no pokrenuta je procedura izrade urbanističkog plana čime će se omogućiti nastavak gradnje prometnice i njeno povezivanje s postojećom.

Prema svojedobnoj odluci Općinskog vijeća, slobodne parcele nude se javnim oglašavanjem. Najbolji ponuđači, što podrazumijeva najbolji gospodarski program, povoljno dobivaju zemljište u dugoročni najam uz obvezu da nakon dvije godine, kada posao proradi, preregistriraju firmu, odnosno upišu njeno sjedište u općini Kaštelir-Labinci. To i jest osnovni smisao čitave ove poslovne priče – da domaće tvrtke matičnoj općini plaćaju poreze, a to znači sigurnu financijsku budućnost ove male, ali vrijedne općine na Poreštini.

– Rezultati su već vidljivi. U odnosu na godinu ranije, lani smo na račun općinskih poreza prihodovali 200 tisuća kuna više. U budućim godinama taj će se iznos stalno povećavati jer će rasti broj proizvodnih hala i zaposlenih. U punom pogonu trenutno je šest objekata sa 68 zaposlenih, do konca ove godine trebala bi se dovršiti još tri s 20 novih radnih mjesta, a kada poslovna zona bude radila punim kapacitetom, 35-40 poslovnih objekata trebalo bi zapošljavati oko 250 radnika, veli Jugovac.

Radi dvadeset i šest poduzetnika

Od dvadeset i šest poduzetnika koliko ih ukupno radi ili priprema budući posao, a to znači da su u fazi ishodovanja građevinske dozvole ili pak već grade, šest objekata već radi, tri bi trebala biti dovršena do konca godine, desetak ih je u pripremi, a ostali u gradnji. Djelatnosti su različite – od uljare i proizvodnje sira do najrazličitijih servisnih djelatnosti, auto i inih salona, servisa, benzinske crpke, ugostiteljstva, mini betonare…

– Moj projekt podijeljen je u tri faze. Prva već funkcionira, to je mini betonara koja radi po najnovijim standardima Evropske unije, zadovoljava sve ekološke uvjete, ništa ne završava u prirodi. Planiram još izradu piste za strojeve specijalizirane za izradu rustikalne betonske galanterije te laboratorij za analizu betona i betonskih elemenata, što je praksa u zemljama EU-a, kaže vlasnik obrta Dekop Dean Pauletić. Sada zapošljava devet, a planira zaposliti još pet, šest osoba. Firmu je već preregistrirao iz Poreča u Kaštelir-Labince, a ovu je poslovnu zonu izabrao jer je korak ispred drugih.

Božo Legović i njegova tvrtka Legolim ovdje su startali još 1999. godine. Vodu su dovozili cisternama, struju osigurali agregatom, a mobitelima ugovarali poslove. Njegova oca Janka i sina Davida zapala je čast da prerežu vrpcu prigodom službenog otvaranja poslovne zone. Bila je to luda hrabrost, koju ne zna bi li ponovili. S 14 zaposlenih posao su razvili na području čitave Poreštine, a kada čitava zona bude profunkcionirala, bit će ovdje odlično raditi.

– Mislim da je to bio jedan od najvažnijih projekata naše općine, koji će nam svima osigurati razvoj. Mislim da mi danas još nismo svjesni koliko je ovo bio veliki korak za naš kraj. Posla ima i više nego dovoljno, kaže Legović.

Svi ističu ekološku usmjerenost

Kompanija Tešić bavi se uvozom i veletrgovinom sirovina za pekarsku i konditorsku proizvodnju. Ovdje su od prošlogodišnjeg lipnja, kupili su već započetu gradnju sasvim slučajno, a poslovni prostor uredili po najsuvremenijim standardima. Osim velikog skladišta tu je i mala pekarnica sa salonom za degustacije, prezentacije i stručna predavanja o novim proizvodima – kruhu, slasticama, sladoledima. Imaju deset zaposlenih, planiraju i nova zaposlenja, a trenutno muku muče jer ne mogu naći jednog prehrambenog tehnologa ili bar dobrog pekara za potrebe prezentacija. Zadovoljni su i prostorom i pozicijom, jedini problem su im česta iskapčanja struje. Kada bude sve izgrađeno, veli Ljubica Tešić, ova će poslovna zona izgledati evropski.

Najveći prostor, barem zasad, zauzima tvrtka Elektrometal Petra Dekovića. Tu je i specijalizirani drvni centar te respektabilan izložbeni prostor. Kompjutor za pultom povezan je sa strojem najnovije generacije. Kada vam, primjerice, treba drvo za jednu stalažu ili ormarić za cipele, ovaj će kompjutor izračunati točno koliko vam dasaka treba. Povezan je sa strojem u hali kojim se odmah mogu izraditi potrebni elementi. Radi se o optimalnoj proizvodnji s minimum škarta, saznajemo od Dekovića.

I tako od hale do hale – ovdje se radi, tamo gradi, na onoj livadi planira. Lijepo je vidjeti crvene, plave, žuto-zelene moderne građevine, oko kojih se sade masline, ukrasni grmovi, pa čak i jedna ladonja. Svi ističu ekološku usmjerenost i želju za zdravim okolišem unatoč tomu što se radi o industriji. Nova radna mjesta i porezi što će se slijevati u općinski proračun garancija su stabilnosti ove općine, ali i zaustavljanju prodaje njenog blaga.

V. Medvedec, Glas Istre