Korado Korlević (57), nastavnik politehnike i informatike iz Poreča, jedan od najpoznatijih svjetskih lovaca na asteroide i voditelj Znanstveno-edukacijskog centra Višnjan, nedavno je imenovan predsjednikom Zaklade Adris s kojom ima velike planove za djecu, piše Jutarnji.hr.

Kada bih ulovio zlatnu ribicu i ona mi rekla da će mi ispuniti jednu želju, rekao bih joj da želim da se svakom djetetu u Hrvatskoj koje želi isprobati biti znanstvenik, to omogući. I da onda dijete ima priliku na sedam dana obući kutu, raditi eksperimente i razmišljati. I tako spoznati je li znanost njegov život ili to ne želi raditi – kaže Korado Korlević, jedan od najpoznatijih svjetskih lovaca na asteroide i voditelj Znanstveno-edukacijskog centra Višnjan.

Korado Korlević nedavno je imenovan predsjednikom Zaklade Adris, a ta je vijest u javnosti dočekana kao prvorazredno iznenađenje.

Naime, Zakladu je 2007. godine utemeljila korporacija Adris, jedan od simbola krupnog kapitala u nas, dok je Korado Korlević skromni entuzijast koji je život posvetio radu s darovitom djecom.

Stara istarska obitelj

– Sigurno je iznenađenje i vjerojatno su mnogi mislili da sam zadnja osoba kojoj će biti ponuđeno da bude na čelu Zaklade. A kad je ponuđeno, ja sam to prihvatio jer mislim da Zaklada Adris može učiniti puno dobra za naše društvo. Ne možeš odbiti biti uključen u mogućnost da se čini dobro. Stoga mi je čast biti na čelu Zaklade – rekao je Korlević kojega sam upoznala na početku 2000-ih, a kako dijelimo sličnu strast prema znanosti, već godinama odlično surađujemo.

I ne samo to: u proteklih 15 godina neki od Korlevićevih učenika postali su uspješni znanstvenici pa sada i s njima surađujem. Korado Korlević (57) rođen je u Poreču, ali je praktički cijeli život proveo u Višnjanu.

Potječe iz stare hrvatske obitelji koja u Istri živi već 400 godina, a talijansko ime Korado dobio je zahvaljujući kumi.

– Moja je kuma bila fascinirana tim imenom, ali sam kršten kao Marijan Konrad jer župnik nije htio ni čuti da jedan Korlević nosi talijansko ime. Korlevići su, naime, dosta nadrljali tijekom talijanske okupacije i snažno su držali do nacionalnih osjećaja – ispričao mi je jednom Korlević.

Kao dječak, pokazivao je velik interes za znanost, a do osmog razreda pročitao je sve knjige iz školske knjižnice. Ipak, u svojim maštanjima nije bio naročito ambiciozan jer je želio postati kovač ili traktorist.

– Drugi su odlučili umjesto mene jer je psiholog inzistirao da upišem gimnaziju u Puli. No, odlazak u Pulu bio je za mene golemi kulturološki šok. Iako me isti psiholog nakon završetka gimnazije nagovarao da upišem fiziku kako bih se poslije negdje u svijetu bavio znanošću, zaključio sam da to ne želim. Znao sam da želim raditi s djecom kako bih mladima pomogao da otkrivaju nove horizonte – kazao je Korlević koji je 12 godina radio u osnovnoj školi u Višnjanu.

Otkrivati horizonte

Iako po struci nastavnik politehnike i informatike, neko je vrijeme, zbog manjka nastavnika, predavao sve predmete osim glazbenog. No, 1992. godine, u jeku rata, dao je otkaz u školi jer je shvatio da ima sve manje mogućnosti za rad s nadarenom djecom.

Dvije godine bio je bez posla i u tom je razdoblju dizao na noge astronomsko društvo te ga, zajedno s kolegama, pretvarao u javnu zvjezdarnicu. U kratkom je razdoblju zvjezdarnica Višnjan postala poznata diljem svijeta po velikom broju otkrića malih nebeskih tijela.

Iz Višnjana je otkriveno 1400 asteroida, od kojih mnogi imaju hrvatske nazive, uključujući i asteroid koji je Korlević otkrio 1999. te je nedavno imenovan po astronomu Željku Andreiću.

Dva kometa

Sa zvjezdarnice su i otkrivena dva kometa, jedan nazvan po Korleviću, a drugi po Korleviću i Mariju Juriću, jednom od prvih genijalaca koji je boravio u Višnjanu, a danas je profesor na Sveučilištu Washington u Seattleu.

– Nije mi kamenje iz svemira prvi posao – kaže uz smijeh Korlević čiji je entuzijazam zarazan.

– Radim s djecom, a kad radiš s djecom, ti si isti kao oni. Jer, da bi mogao raditi s djecom i razumjeti ih, moraš ostati dijete. Jedino te godine čine da ne sličiš na dijete. U ovim godinama ne možeš mijenjati život: bio sam i ostao učitelj. To je život vrijedan življenja. Kad god mi se netko od mojih učenika javi i kaže hvala, ja sam njemu zahvalan za to. Jer, učitelji žive za učenike koji su postali uspješni. Takav je bio Martin Sekulić, Teslin učitelj prirodoslovlja koji nema ni spomen-ploču, niti ga se spominje. No, jednoga dana i društvo će priznati da su postojali veliki učitelji koji su mnogo dali zajednici – rekao je Korado Korlević.

Volonterski rad

U proteklih 20-ak godina zvjezdarnica Višnjan izrasla je u Znanstveno- edukacijski centar Višnjan koji dio svojih aktivnosti obavlja i na prostoru obližnjeg Tićana gdje je 1999. postavljen veliki teleskop od 25 tona, poklon talijanskih astronoma.

Korlevićeva je ideja da Znanstveno-edukacijski centar Višnjan bude kampus u kojemu bi se tijekom cijele godine odvijali edukacijski programi s nadarenom djecom.

Sličan kampus već 25 godina djeluje u Petnici kod Valjeva, a zapošljava 35 ljudi.

– Za razliku od Petnice, naše se aktivnosti zasnivaju na volonterskom radu. Već dvije godine nismo dobili ni kune od države pa naše aktivnosti ovise o sponzorima. Zimi imamo subotnje programe, klubove mladih istraživača koji okupljaju učenike od 11 do 18 godina. Imamo i šumski vrtić za djecu od tri do šest godina. Tijekom godine u Višnjanu bilježimo i 4000 do 5000 učeničkih posjeta iz cijele Hrvatske – rekao je Korlević.

No, jezgra aktivnosti u Višnjanu su ljetne škole na kojima boravi između 100 i 170 učenika osnovnih i srednjih škola.

Podrška supruge

– Oni dođu na tjedan dana u Višnjan, ‘stave ruke u znanost’ i provjere zabavlja li ih to, odnosno žele li to raditi cijeli život. Ovoga ljeta imamo sedam škola, od kojih je prva za tjedan dana na talijanskom jeziku, a organiziramo je za talijansko Ministarstvo vanjskih poslova. Onda kreću kampovi znanosti za mlade, ukupno tri za učenike osnovnih škola, te zatim ljetna škola znanosti za učenike srednjih škola i škola iz astronomije – pojasnio je Korlević za Jutarnji list, te dodao kako ove godine kreće i prva škola o financijama.

– To su osmislili moji bivši učenici koji u šali kažu da će takva škola možda iznjedriti i nekog genijalca koji će se obogatiti – dodao je Korlević.

Priznao je kako je sve ove godine, dok se razvijao Znanstveno-edukacijski centar Višnjan, imao podršku svoje supruge Klare, koja je farmaceutkinja.

Klara i Korado znaju se od malih nogu, a imaju dvije kćeri, Petru i Maju, koje su od oca naslijedile ljubav prema znanosti.

– Petra je diplomirala molekularnu biologiju na PMF-u u Zagrebu, a sada radi doktorat na Institutu ‘Max Planck’ za evolucijsku antropologiju u Leipzigu, kod svjetski poznatog Svantea Pääba koji se bavi istraživanjima neandertalaca. Mlađa kći Maja studira lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu – ispričao je Korlević.

Iako ističe da mu je zbog obilja aktivnosti život kaotičan, a manjka mu i sna, Korado Korlević smatra da je njegov dodatni angažman u Zakladi Adris vrijedan truda.

Stjepan Hauser član Upravnog vijeća Zaklade

– Kad je Zaklada osnovana, ideja zakladnika bila je da se honorira izvrsnost. Primjerice, pojavi se mladi talentirani glazbenik koji treba pronaći novac da ode u St. Peterburg ili London kod sljedećeg učitelja, a nema mogućnosti snaći se. U tom slučaju pomaže Zaklada. Upravo je tako krenuo mladi Stjepan Hauser kojega svi znamo u sklopu 2Cellos. Hauser je sad je jedan od članova Upravnog vijeća Zaklade, zadužen da u zajednici prepozna nekoga sličnog sebi, koga će se onda financirati dalje – rekao je Korlević.

– Nadam se, također, da ćemo onda uspjeti identificirati i djecu koja nemaju mogućnost dobiti novac drugih zaklada jer one često od učenika traže da u svemu budu odlikaši. No, ako netko živi za strast, za svoj znanstveni ili umjetnički karakter, onda ne može biti poslušni rob sustava i u svemu odličan.

Nadam se da će Zaklada pronaći zajednički jezik upravo s takvim pojedincima koji imaju talent i strast te mogu pomoći da naše društvo bude bolje. Mislim da možemo napraviti mnogo. Nadalje, očekujem da će se broj zaklada u Hrvatskoj povećavati i da će ih uskoro, kao u Americi, osnivati bogati pojedinci. Što više zaklada u nas, to bolje za cijelu zajednicu – zaključio je Korado Korlević za Jutarnji.

Anja Rudež, Jutarnji List