NEWS

KONTAKTNI POLICAJCI NA ISTARSKIM ULICAMA RUŠE PREDRASUDE O POLICIJI KAO DIJELU REPRESIVNOG APARATA

04.12.2005. 00:00; Učitavanja: 359; Početna / Lifestyle / Zanimljivosti / KONTAKTNI POLICAJCI NA ISTARSKIM ULICAMA RUŠE PREDRASUDE O POLICIJI KAO DIJELU REPRESIVNOG APARATA
511BOBI.jpg

Suzbiti predrasude o policajcima kao sinonimima represije i stvoriti sliku osobe na usluzi građanima, no odlučne da intervenira kad zatreba, nije lako. To je u posljednjih mjesec dana zadatak 13 istarskih kontaktnih policajaca i njihovih koordinatora u policijskim postajama Umag, Poreč i Pula. Riječ je o Dejanu Stanešiću (pulska tržnica i okolica), Josipu Jurišiću (pulski Forum i okolica), Dariju Lovrenčiću (Šijana), Mirsadu Zahiroviću (Veruda), Igoru Bestuliću (Medulin), Jurici Krnjaku (Premantura i Banjole), Davoru Crnoboriju (Vodnjan), Mariju Andriću (središte Poreča), Tomislavu Sambolecu (Vrsar), Miroslavu Seniću (Višnjan), Goranu Buriću (centar Umaga), Goranu Nikoliću (Novigrad) te Brunu Smaiću (Brtonigla).

Kako kažu, vrlo su zadovoljni ostvarivanjem prijateljskog okružja među stanovništvom i ustanovama. Time se znatno olakšava sprječavanje kaznenih djela, otkrivanje počinitelja, sprečavanje narušavanja javnog reda i mira, a posebno zloporaba droge i vandalizam. Stalno prisustvo na terenu i uspostava komunikacije, ali i obavljanje drugih poslova iz djelokruga policije omogućuju suradnju, što je uvjet za stvaranje harmoničnije atmosfere. Primjerice, pulski policajac Lovrenčić je, budući da nije bilo redovne ophodnje, sam intervenirao u jednom kafiću na Trgu 1. Istarske brigade u slučaju drskog ponašanja.

– U pravilu nismo usmjereni na intervenciju, ali ako nema drugih mogućnosti, radimo sve što je potrebno na licu mjesta, objašnjava Lovrenčić.

Građani se navikavaju

Policajci tvrde da se građani navikavaju na njihovo prisustvo, a mnogi su putem medija doznali koji su njihovi zadaci. Prema iskustvima s terena, ljudi vole imati policajca kojemu mogu prići i zatražiti pomoć. Situacija varira od naselja do naselja, no žitelji prilaze. »Kada si prisutan među ljudima, informacije se otvaraju same od sebe«, složni su pozornici.

Kontaktni policajac, s jasno istaknutim imenom i prezimenom, nositelj je preventivne policijske djelatnosti na svom području i partnerske suradnje s građanima, ustanovama i predstavnicima lokalne uprave. Pulski, umaški i porečki policajci i njihovi koordinatori već su se upoznali s gradskim i općinskim poglavarstvima, školama, zdravstvenim institucijama, građanima, ugostiteljima, vlasnicima lokala, prodavaonica, poduzeća i novčarskih ustanova.

– Riječ je o želji da se promijeni mentalni sklop policije i građana – s represije na prevenciju, s postupanja na edukaciju. Biti prijatelj građana jača međusobno povjerenje i njihov osjećaj sigurnosti, riječi su Stanislava Todorića, pomoćnika načelnika pulske policijske postaje i v.d. koordinatora pulskih kontaktnih policajaca.

Na pitanje ima li vidljivih rezultata, Todorić navodi da je potrebno vrijeme da bi se vidjelo je li prisustvo policajaca u kvartovima utjecalo na broj prekršaja. Smatra da su rezultati već postignuti uspostavljanjem dobrih odnosa sa stanovništvom. Policajci sudjeluju na sastancima mjesnih odbora, stanara, učiteljskih vijeća i kontaktiraju sa zdravstvenim ustanovama. Jedna od ključnih stvari je suradnja s komunalnim redarstvom. »Prvih dana kad bismo nekome pokucali na rata, mislili su da nosimo kazne. Kada su shvatili tko smo, lakše dišu«, kažu policajci.

O uspješnoj suradnji policije i građana govori i umaški slučaj. Tamo je početkom ovog tjedna primljena dojava o sumnjivom ponašanju oko umaške Osnovne škole Marija i Lina, a kod trojice mladića naknadno je pronađena marihuana. Policajac Burić je toga dana razgovarao s ocem jednog od njih, kojeg je upozorio da mu se sin druži s problematičnim osobama. Kasnije toga dana maloljetnik je s tim društvom uhvaćen zbog droge.

Represija tek nakon drugih metoda

– Lepeza aktivnosti policajaca u zajednici je široka – od droge, krađa, grafita do razgovora s roditeljima, posebno s onima za čiju se djecu zna da su problematična, pojasnio je načelnik umaške policijske postaje Dragan Stipanović.

Novigradski policajac Nikolić danima je upozoravao nesavjesne vozače da nepropisno parkiraju na uskim gradskim ulicama. Na koncu je bio primoran ispisati niz kazni za taj prekršaj, što su shvatili daleko ozbiljnije.

Miroslav Senić, zadužen za Vrsar, navodi da mu ovakav način rada nije stran, a upoznao ga je tijekom života u Švicarskoj, zbog čega se i odlučio na ovaj posao.

– Prema ovom što vidim na terenu, mnogi su mještani čekali »svog« policajca, što je olakšalo moje uklapanje u sredinu. Time počinje vrijediti pravilo da svi problemi koje se javljaju u nekoj sredini više nisu samo moji ili tvoji, već naši – zajednički, kaže Senić.

Stipanović navodi i da su policajci obilazili lokale s inspekcijom da bi provjerili toči li se alkohol ili prodaju duhanski proizvodi maloljetnicima, odnosno puštaju li kafići preglasnu glazbu. Budući da se bliže blagdani, takve će akcije biti učestalije. Pisma građana s primjedbama i zahtjevima za pomoć već stižu. No, dvosjekli bi mač ovog posla mogao biti da ih mnogi građani, uslijed iskrenog odnosa, ne doživljavaju dovoljno ozbiljno. Uostalom, mnogi ih i uspoređuju s engleskim bobbyjima, koji djeluju bezopasno.

– Smisao kontaktnih policajaca je da budu na usluzi građanima. No time ne prestaju biti policajcima. I dalje imaju oružje, lisice i blok za ispisivanje kazni! Kontakt, razumijevanje i suradnja s građanima su primarni, ali ako se netko oglušuje na upozorenja jasno je da će biti primjereno kažnjen. Poanta je da represija bude primijenjena nakon što se iscrpe sve druge mogućnosti, navodi Todorić.

Policajac Zahirović kaže da ih ne smeta nadimak »bobby«. Tako je uostalom ljudima možda lakše shvatiti koji su njihovi zadaci. No naši kontaktni policajci raspolažu opremom kao i svaki drugi policajac. Tako taj koncept više odgovara kvartovskom pozorniku kakvi se susreću u mnogim europskim zemljama, a bili su prisutni i u nas u vrijeme milicije. Koncept je isti u svim zemljama, ali je prilagođen specifičnostima.

Policajci se slažu da je jedan od »težih« terena po obimu posla pripao Lovrenčiću, koji brine o pulskoj Šijani. On svjedoči da u proteklih mjesec dana u tom kvartu, poznatom po nizu socijalnih problema, nije bilo prekršaja koliko je očekivao.

– Veći je problem što ovdje živi veliki broj problematičnih osoba. Međutim, izgleda da djeluju na drugim područjima. Što se tiče grafita, saznao sam tko ih je pisao, ali s obzirom da vlasnici površina nisu prijavili oštećenja, ništa nije poduzeto. Također, nadzirem punktove u kojima se okupljaju osobe sklone problematičnom ponašanju i to ćemo u suradnji s komunalnim redarima pokušati riješiti. Mogu reći da sam ostvario dobar kontakt i da primam svakakve informacije od građana, kaže Lovrenčić, kojeg smo zatekli među zapuštenim objektima u bivšoj šijanskoj vojarni s pulskim komunalnim redarima Draženom Kostešićem i Miroslavom Kalcem, a gdje je omiljeno okupljalište narkomana. »Sve se zna tko što radi, a to je i smisao našeg posla«, kaže on.

Sve je više opijata na ulici

Ovisnici o drogama i preprodavači segment su s kojim se moraju suočiti pulski policajci. Zahirović, zadužen za Verudu u Puli, Jurišić iz gradskog centra te Stanešić s pulske tržnice navode da neke ovisnike dobro poznaju iz ranijeg policijskog rada te ih neće biti teško otkriti. Problem, su, slažu se policajci, krupne ribe iz narkosvijeta. Zbog sve više opijata na ulici, posebno u školama, policajci u zajednici kao prioritet djelovanja vide okoliš odgojno-obrazovnih ustanova. Navode da će u budućnosti sve više surađivati sa školama na edukaciji mladih. Stanešić je zbog toga rad kontaktnog policajca predstavio prvom razredu Gimnazije. Učenike je upoznao i s opasnostima opijata. I policajac Andrić iz Poreča usmjerio se na dvije porečke osnovne i jednu srednju školu u kojima je prisutan svakodnevno u vrijeme smjene učenika. Uz to bar jednom tjedno razgovara s ravnateljicama.

– Ovakvim načinom rada, bilo u školama ili ugostiteljskim radnjama, više doznajemo o situaciji u gradu nego za klasičnih policijskih ophodnji, veli on.

Jurišić najavljuje da će velikim dijelom svoju djelatnost usmjeriti na nasilje i maloljetničku delikvenciju. Policajac Krnjak upoznao je školarce u Banjolama s opasnošću koju donosi igra petardama. Upravo on objašnjava da je u manjim mjestima daleko lakše uspostaviti kvalitetni kontakt s građanima. Primjerice na tržnici na Verudi i u gradu Zahirović i Stanešić zatječu većinu osoba koje tamo samo rade, dok u manjim mjestima ljudi i obitavaju, što olakšava komunikaciju.

– Premanturci i Banjolci prijavljuju noćno divljanje mlađih automobilima i motorima, a ljeti mogu očekivati više poziva zbog drugih prekršaja, priča Krnjak, koji navodi da je u samo dva-tri dana uspio ostvariti dobar odnos s mještanima.

Radno vrijeme policajaca u zajednici fleksibilno je, a uz to mogu odlučiti kada, kako i koje probleme rješavati. Uz dnevni rad nekoliko puta tjedno svoj rajon obilaze i noću, a građani mogu 24 sata prijavljivati probleme na dežurne brojeve (Pula 532-629, Umag 533-439 te Poreč 533-039), a policajac će nakon što dođe u smjenu primiti poruku i kontaktirati građane koje traže pomoć. Četvorici pulskih policajaca Grad Pula darovao je mobilne telefone, no njihove brojeve, da ne bi bilo zloporabe, mogu dobiti samo odgovorne osobe iz nekih institucija. Ili kako se pulski policajci šale: »Odgovorne osobe i lijepe žene!«

Z. STRAHINJA, V. MEDVEDEC, T. KOCIJANČIĆ

Od 2006. kontaktni policajci po cijeloj Istri

Do kraja ove ili tijekom sljedeće godine u svim istarskim policijskim postajama trebao bi profunkcionirati projekt »Policija u zajednici«. U Pazinu su planirana četiri policajca, a očekuje se da će početi raditi 2006., nakon što dođu na red i budu pozvani na specijalističku obuku u Zagreb. Tako je i s dva kontaktna policajca koji će djelovati u Buzetu. Planira se da će jedan od njih biti raspoređen u staru gradsku jezgru, a drugi oko osnovne i srednje škole te gradske uprave.

U labinskom starom gradu, Katurama i centru te Rapcu i Raši iduće godine počet će raditi četiri policajca, dok će ih pet iz Rovinja biti upućeno na obuku. Oni će u sljedećoj godini djelovati u Rovinju, Balama, Kanfanaru i Žminju. Pula bi do kraja godine trebala dobiti još sedam policajaca i jednoga koordinatora, u Umagu se očekuju dva, a na području Poreča, računajući Tar i Červar Porat, čak pet policajca. (S. B., G. Č. Š., A. P., R. S.)

Uvjet za rad pet godina iskustva u policiji

Kontaktni policajci s kojima smo razgovarali kažu nam da je angažman u takvoj službi apsolutno dobrovoljan, a osnovni je uvjet da imaju pet godina iskustva u policijskom radu. Moraju zadovoljiti kriterije za kvalitetu dosadašnjeg rada, komunikativnost, prihvatljivost, odnosno ugled u sredini.

Tečaj u Zagrebu, na kojem prolaze i praktični dio, traje tri tjedna u kojima bitan segment čini prenošenje iskustava drugih policajaca. Jedan od predavača, koji je došao iz Švedske, upoznao ih je s radom tamošnjih kontaktnih policajaca. Tečaj su završile i dvije policajke koje su raspoređene u Rijeku i Zagreb.

Policajac s iskustvima iz Irana

Igor Bestulić jedan je od sedam kontaktnih policajaca pulske policijske postaje, a djeluje u Medulinu.

– Najprije obiđem poštu, banku, kioske i dućane, kaže Bestulić, kojemu je drago da su ga Medulinci dobro prihvatili. Kaže da su mještani zahvalni PU istarskoj što im je omogućila kontakt-policajca. »Nadam se da će moj rad u ovom mjestu doprinijeti smanjenju kaznenih djela«, prokomentirao je iskusni policajac, čija biografija bilježi i rad na poslovima sigurnosti hrvatskog veleposlanstva u Iranu. (C. B. G.)

Galerija slika uz članak

Print Friendly, PDF & Email
Adriatic apartmani S