Nakon što se u Poreču dan ranije niti jedan građanin nije odazvao javnom predstavljanju studije utjecaja na okoliš pilot-projekta navodnjavanja za područje Červar Porat – Bašarinka, u tarskoj vijećnici okupilo se 20-ak ljudi, što je i bilo za očekivati. Rekla je to i koordinatorica javne rasprave o ovoj studiji Ljiljana Dravec, jer su mještani sela Perci, uz koje je planirana jedna od dviju akumulacija, već ranije upozorili na niz pitanja koja traže odgovor. Unatoč tome, predstavljači studije došli su nespremni.

Pitanja bez odgovora
Osim Dravec i predstavnika izrađivača studije Zlatka Perovića iz riječkog ureda IGH-a, na javnom predstavljanju bio je i pročelnik resornog županijskog odjela Milan Antolović, ali nije se pojavio nitko od niza stručnih suradnika na studiji koji su mogli odgovoriti na konkretna pitanja mještana o tome kako će akumulacija utjecati na njihov život. A radi se o jezeru koje će zauzimati 7,7 hektara površine i biti dijelom tek 300 metara zračne linije udaljeno od prvih kuća u Percima. Mještani Perci najprije su negodovali jer su karte u PowerPointu bile presitne pa nisu mogli razabrati detalje koji su ih zanimali. Pitali su i kako će tolika otvorena vodena površina utjecati na izražen problem s komarcima, je li predviđen scenarij za slučaj da brana pukne, kako će tolika površina vode stajačice utjecati na mikroklimu Tara koji ljeti pogađaju nevremena s tučom i nad kojim se u to doba godine pojavljuju i pijavice … Naglasili su da iskustva s akumulacijama u svijetu pokazuju da dolazi do promjene klime pa zašto bi Perci bili izuzetak.
Atmosfera je u vijećnici bila napeta, ljudi su povremeno govorili uglas, a predsjednik Općinskog vijeća Anton Stojnić pokušao je umiriti građane upozorivši ih da govore jedan po jedan i da se predstave.
– Bojazan građana je opravdana, suočavamo se s nepoznatim i ljudi s pravom pitaju i očekuju primjerene odgovore, jer osnovno je pitanje kako nastaviti dalje normalno živjeti u naselju kad je jasno da se mogu očekivati klimatske i druge promjene. To ne znači da sam protiv navodnjavanja, dapače, ali treba odmah poduzeti i mjere da se ne diskriminiraju one obitelji koje će sutra zakupiti poljoprivredno zemljište koje sada nije u planu za navodnjavanje, da ne budemo žedni pokraj sve te vode, rekao je Anton Stojnić, aludirajući na činjenicu da će pilot-projektom koji obuhvaća 605 hektara poljoprivrednih površina u 50 posto površine zadovoljiti potrebe Agrolaguninih nasada.
Pročelnik Antolović rekao je da će ostatak tarskih poljoprivrednih površina biti predmet drugog prioritetnog projekta navodnjavanja na Poreštini, kojim se kani navodnjavanjem pokriti, u nekoliko etapa, desetak tisuća hektara poljoprivrednih površina. Međutim, na pitanja o promjeni klime i kvaliteti života nije bilo odgovora pa je nakon više od dvosatnog razgovora dogovoren još jedan sastanak s mještanima, za koji će biti pripremljeni odgovori na pitanja postavljena u srijedu, a spremni će biti i stručnjaci za razrješavanje drugih mogućih dvojbi.

Malo informacija o projektu navod njavanja
Pitanja građana zapravo se nisu odnosila samo na studiju utjecaja na okoliš, nego i na sam projekt navodnjavanja, o kojem očito nemaju dovoljno informacija. Antolović je, doduše, uvodno rekao da je istarski projekt navodnjavanja prvi koji počinje s realizacijom temeljem odluke Vlade RH iz 2005. godine. Istarska županija imala je idejni projekt navodnjavanja već 1998., ali ga zbog nepostojeće zakonske regulative nije mogla provesti. Odlukom Vlade taj je projekt zastario pa je 2008. godine Skupština Istarske županije usvojila novi. Idejno rješenje načinjeno je iste godine, najprije za Rovinjštinu, potom za Poreštinu, a prioritetom u realizaciji utvrđen je upravo dio koji se odnosi na 605 hektara od Červar Porta do Bašarinke.
Investitor je Istarska županija u suradnji s Hrvatskim vodama, 80 posto projekta će se financirati kreditom Svjetske banke koji će vraćati državni proračun, a 20 posto osigurat će gradovi, općine i poljoprivrednici zainteresirani za navodnjavanje. U ovom projektu, za koji je studija utjecaja na okoliš na javnoj raspravi do 7. lipnja, predviđene su dvije akumulacije – pokraj sela Mateši veća, kapaciteta milijun prostornih metara, i ona pokraj Perci, od 713 tisuća prostornih metara. Akumulacija u Percima punila bi se vodom iz Butonige u zimskim mjesecima, jer je ta voda, kako je rekao Antolović višak koji se gubi u kraškom terenu i zapravo zagađuje more. Planirana vrijednost gradnje ovog dijela sustava navodnjavanja je 80 milijuna kuna. 

Sniježana MATEJĆIĆ, Glas Istre 

Uvid u studiju do 7. lipnja
Studija utjecaja na okoliš pilot-projekta i njen sažetak mogu se pogledati u porečkom odjelu za prostorno uređenje i u jedinstvenim upravnim odjelima općina Tar Vabriga, Kaštelir-Labinci i Vižinada, kao i u holu zgrade županijske uprave u Puli do 7. lipnja. Do tog je datuma moguće dostaviti i pisane primjedbe i prijedloge na studiju.