Kakva će biti sudbina offshore terminala za uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina i odgovarajućeg podmorskog cjevovoda kojeg bi trebalo Društvo Terminal Alpi Adriatico iz grupacije EON, jednog od vodećih energetskih operatera iz Njemačke, graditi u Tršćanskom zaljevu moglo bi ovisiti i o javnim raspravama o Studiji utjecaja na okoliš održanim već u Italiji i Sloveniji i zaključcima rasprave u Umagu.

Hoće li rezultati javnih rasprava utjecati na konačnu odluku o gradnji terminala teško je i pretpostaviti budući se, barem po organizaciji i tijeku javne rasprave održane jučer u Umagu u Gradskoj vijećnici naslućuje da su javne rasprave zapravo samo formalnost koja se mora odraditi prije početka gradnje terminala. Terminal se planira izgraditi na udaljenosti od 22 kilometra zapadno od Trsta te 19 km od Hrvatske i oko desetak kilometara od slovenske obale, usidren na dubini mora od 24 metra.

U prilog toj tezi ´govori´ činjenica da je javnoj raspravi u Umagu, jedinoj koja se u Hrvatskoj na temu Terminala u Tršćanskom zaljevu organizirala, sudjelovalo, uz troje ´predavača´ iz talijanskog Ministarstva za zaštitu okoliša i komisije za tehničko vrednovanje utjecaja na okoliš još i dr. Nenad Mikulić ravnatelj Uprave za procjenu okoliša i industrijsko onečišćenje pri Ministarstvu zaštite okoliša RH sa suradnicama, predstavnica Istarske županije, predstavnik OMV Gas Adrije iz Zagreba, dogradonačelnik Umaga Mauro Jurman, saborska zastupnica iz Umaga Tanja Vrbat, troje novinara i samo jedan građanin, ribar Danilo Latin.

Javna rasprava bez službenog prevoditelja s talijanskog jezika

Organizaciju Javne rasprave u Umagu preuzelo je Ministarstvo zaštite okoliša RH uz suport resornog ´ministarstva´ iz Istarske županije. Javna rasprava počela je u petak, točno u podne. Materijali o temi javne rasprave nisu bili ponuđeni prisutnima u Gradskoj vijećnici uz obrazloženje da sve piše na web stranicama Ministarstva i Županije. Kako predavači iz talijanskog ministarstva nisu znali hrvatski jezik izlaganje o terminalu održano je uz tek povremeno, neslužbeno prevođenje na talijanskom jeziku.

Gradnja terminala u tršćanskom zaljevu mogla bi u prostoru a posebno u akvatoriju mnogo toga promijeniti. Terminalska grdosija površine oko 3.000 četvornih metara, visine s ´bakljom´ oko 70 metara, dva rezervoara od 160.000 prostornih metara plina na kojoj će se godišnje preraditi 8 milijardi prostornih metara plina bez dileme će svojom pojavom promijeniti morski krajobraz Tršćanskog zaljeva.

More hladnije 5 stupnjeva, ispušta se klor

Osim estetike, s ne mnogo uvjeravanja predavača iz Italije, kao gotov čin, obrazložena je i tehnologija zaštite plutajuće oplate terminala i instalacija od morskih naslaga pomoću klora. Upitno je i hlađenje mora, u okolini terminala, za 5 stupnjeva što bi moglo promijeniti morsku floru i faunu. S ne puno pojašnjenja djelomično se odgovorilo i na pitanje ´slušatelja´ u Gradskoj vijećnici o sigurnosti plovidbe. Lučka kapetanija Trsta odredila je lokaciju za sidrenje i gradnju terminala koja, kako je rečeno, ne ugrožava sigurnost plovidbe. O sigurnosti okoline u slučaju eksplozije rečeno je da eksplozija ne može imati kataklizmičke posljedice već se opasnost ograničava na petstotinjak metara od terminala.

Javna rasprava u trajanju od skoro 2,5 sata nije iskristalizirala stavove o projektu gradnje terminala u Tršćanskom zaljevu a koje će Hrvatska proslijediti Italiji nakon 15. listopada kada se sagledaju sve primjedbe prikupljene od javnosti, posebno iz dijela sjeverozapadne Istre.

Ministarstvo zaštite okoliša već je prošle godine Italiji ´ponudilo´ primjedbe a pridodat će se i primjedbe s javne rasprave na gradnju terminala. Koliko će one utjecati na moguće mijenjanje odluke o gradnji terminala teško je i predvidjeti s obzirom, kako je rekao dr. Mikulić, mišljenje Hrvatske neće obvezati Italiju da zaustavi projekt izgradnje terminala.

Negativan stav o talijanskom projektu koji će niknuti nadomak zapadne obale Istre ima i ribar Danilo Latin. Bude li taj terminal izgrađen i pušten u funkciju biti će to kraj ribarstva u Tršćanskom zaljevu. Pothlađivanje mora za 5 stupnjeva Celzija, pa zagađivanje mora ispuštanjem klora radi zaštite podvodnog dijela terminala uvjetovat će promjenu života podmorja, ustvrdio je Latin izrazivši svoje nezadovoljstvo i nekvalitetom održane javne rasprave koja je bila obično ispunjenje forme.

(iPress)