Jadran u fekalijama
Više od polovine naših jadranskih turista kupa se u otpadnim vodama koje ni na koji način nisu bile pročišćene. Jadranska mjesta uglavnom nemaju kanalizacijski sustav, a u slučaju kad postoji, onečišćena se voda bez ikakve obrade jednostavno izlijeva u more.
Bez kontrole
Tek nekolicina razvikanih ljetovališta ima djelomice riješen sustav čišćenja otpadnih voda, dok ostali ispuštaju otpadne vode bez ikakve obrade i kontrole. Naša elitna turistička odredišta, koja se hvale povećanjem broja noćenja i bogatom izvanpansionskom ponudom, nisu učinila gotovo ništa kako bi kupači mogli uživati u čistome moru, u kojem za plime i oseke ili lošeg vremena neće praktično plivati u fekalijama.
Situacija oko pročišćavanja otpadnih voda je skandalozna jer mjerodavne institucije ovo ne prepoznaju kao problem. Tu prije svega mislim na Akcijski plan zaštite Jadrana i državnu strategiju o gospodarenju vodom koje uopće ne predviđaju biološko pročišćavanje ističe Vjeran Prišić, predsjednik udruge Eko Kvarner.
Dok je u naseljima s više od 10.000 stanovnika priključenost na javnu odvodnju oko 75 posto, najveći je problem s odvodnjom otpadnih voda u malim mjestima do 2000 stanovnika, u kojima živi oko 40 posto populacije. Najveća je i najbolja izgrađenost sustava odvodnje u Istri i Primorsko-goranskoj županiji, a najmanja u Dalmaciji. Ipak, stvari su se pomaknule s mrtve točke pa Hrvatske vode u ovoj godini planiraju utrošiti 488 milijuna kuna za sufinanciranje gradnje sustava odvodnje i pročišćivanja otpradnih voda. Prema strategiji upravljanja vodama, predviđa se da do 2020. godine oko 60 posto građana bude priključeno na kanalizaciju.
Projekt Jadran
Kad je riječ o jadranskim naseljima, 2005. godine pokrenut je Program zaštite od onečišćenja vodom na priobalnom području, takozvani Projekt Jadran. Predviđeno je 47 projekata koji obuhvaćaju 480 naselja sa 310.000 stanovnika.
autor: Dražen Ćurić, Večernji list