Jadranska Hrvatska se po stupnju razvoja nalazi na razini francuskih prekomorskih posjeda, dok kontinentalna Hrvatska stoji uz bok rumunjskoj Transilvaniji, piše Adriano Milovan, index.hr

Porazni su to podaci eurostatističara o stupnju gospodarskog razvitka statističkih regija u EU u 2019. godini, prema kojima se Hrvatska i njene dvije statističke regije, na koje je podijeljena zbog prikupljanja statističkih podataka i regionalnog razvoja, nalaze pri dnu Unijine ljestvice, vrlo blizu stupnja razvoja Sicilije.

Podataka za 2020. godinu još nema, ali ekonomisti upozoravaju da će oni, kada ih Eurostat objavi, za Hrvatsku najvjerojatnije biti još porazniji od onih za 2019., i to iz jednostavnog razloga što je koronakriza Hrvatsku pogodila znatno teže nego većinu ostalih članica EU. Pandemija koronavirusa posebno je pokosila turizam i ostale uslužne djelatnosti, a upravo su one dominantne na Jadranu, ali i u Hrvatskoj kao cjelini. 

Imamo dvije nelogične statističke regije i obje su u prosjeku siromašne

Podaci Eurostata pokazuju da je Kontinentalna Hrvatska, statistička regija koja obuhvaća Grad Zagreb i 13 kontinentalnih županija, 2019. godine po stupnju razvoja dosegla jedva 66 posto prosjeka EU. Istu razinu bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku, iskazanom u paritetu kupovne moći, koji eliminira razlike u cijenama među državama, imala je i, primjerice, rumunjska regija Centar koja obuhvaća najveći dio povijesne Transilvanije. 

Druga hrvatska statistička regija, Jadranska Hrvatska, u sastavu koje je sedam priobalnih županija, istodobno je imala BDP po stanovniku na razini 64 posto prosjeka Unije. To je razina životnog standarda kakva postoji, pokazuju podaci Eurostata, u francuskom prekomorskom departmanu Guadeloupeu te manje od dosegnutog razvoja također francuskog karipskog otoka Martinik, na kojem je BDP po stanovniku 2019. iznosio 70 posto prosjeka EU. 

Iako se i Guadeloupe i Martinik nalaze u Karibima, pripadaju Francuskoj i EU te ih tako ih tretiraju i institucije Unije. Štoviše, Eurostat daje i skupni podatak za francuske prekomorske posjede, među kojima su i afrički otoci Reunion i Mayotte. Prekomorska je Francuska, prema tim podacima, 2019. dosegla stupanj razvitka koji je iznosio 61 posto prosjeka EU, što je vrlo blizu dosegnutom razvoju Jadranske Hrvatske i Hrvatske u cjelini. 

U situaciji smo kao 1918. godine 

“Problem Hrvatske je što se nije razvijala dovoljno brzo. U zadnjih desetak godina gotovo da i nije bilo konvergencije u smislu značajnijeg približavanja razine standarda prosjeku EU, što nas je ostavilo na začelju Unijine ljestvice, u društvu s Bugarskom. Razlike kakve su u stupnju razvoja 1918. postojale između onoga što je danas Austrija i Hrvatske u današnjim granicama postoje i danas. U uvjetima olakšanog kretanja ljudi, to je i jedan od glavnih razloga masovnijeg iseljavanja iz Hrvatske posljednjih godina”, kaže za Index Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. 

No, problem su i velike razlike koje postoje unutar ovako skrojenih dviju statističkih regija. Tako, primjerice, Kontinentalna Hrvatska obuhvaća Grad Zagreb koji je po stupnju razvoja već prešao prosjek EU, ali i siromašne i nerazvijene županije na istoku zemlje koje su jako daleko od Unijina prosjeka. S druge strane, Jadranska Hrvatska obuhvaća bogate županije, poput Istarske, ali i siromašne krajeve Like i Dalmatinske zagore. Iz takvog teritorijalnog obuhvata statističkih regija proizlaze i problemi, a s njima je teško krojiti kvalitetnu politiku regionalnog razvoja. 

Na Jadranu dominira turizam s kratkom sezonom, a na kontinentu svi bježe u Zagreb 

“U Jadranskoj Hrvatskoj dominira turizam, ali imamo kratku sezonu, dok industrije na tom području gotovo da više i nema. Problem je i siva ekonomija, ne samo u turizmu, nego i u trgovini i drugim djelatnostima, no kako se ti podaci ne registriraju, vjerojatno je i stvarni stupanj razvoja Jadranske Hrvatske ipak nešto bolji od onog koji iskazuje Eurostat. S druge strane, Kontinentalna Hrvatska obuhvaća mnoge županije koje su većinom poljoprivredne, u kojima je građevinska aktivnost slaba, a ni industrija nije jaka. Na tom području prevladava proces demografskog pražnjenja i seljenja u Zagreb i okolicu te još poneki značajniji grad, poput Varaždina, gdje imamo dosta razvijenu industriju. Zato su ti rezultati takvi, loši”, upozorava Lovrinčević. 

Naš sugovornik napominje kako su druge nove članice, poput Češke, Slovačke i Slovenije, znatno bolje iskoristile prednosti koje im nudi članstvo u EU. Češka prijestolnica Prag, koji ima i status zasebne statističke regije, danas je, kako pokazuju podaci eurostatističara, najrazvijenija regija na istoku EU i po stupnju razvoja uvelike premašuje prosjek Unije. Dvije slovenske regije, Zapadna i Istočna Slovenija, ekonomski su također znatno razvijenije od hrvatskih regija, pa Zapadna Slovenija, u sastavu koje su područja Ljubljane, Kranja, Nove Gorice i Kopra, premašuje prosjek EU, dok je Istočna Slovenija koja obuhvaća Maribor, Celje i ostatak zemlje, otprilike za četvrtinu ispod Unijina prosjeka, ali svejedno znatno ispred naših regija. 

Kod regija u starim članicama možemo se uspoređivati sa Sicilijom i Kretom

Kada je riječ o usporedbi hrvatskih regija s regijama u starim članicama EU, onda se tu može povlačiti usporedba sa stupnjem razvoja Sicilije koja je na 58 posto prosjeka EU, i Krete, koja je dosegla 57 posto razvojnog prosjeka EU. Hrvatskim regijama sada su nedostižne čak i slabije razvijene regije Francuske, poput Korzike, ili Austrije, poput Gradišća, koje se sve nalaze na višem stupnju razvoja. Usporedbe s najrazvijenijim regijama u EU, poput Luksemburga (koji je istovremeno i država i regija), zatim Bruxellesa, Južne Irske ili Hamburga, kao i regija u Skandinaviji ili pak sjevernoj Italiji, ne mogu se ni povlačiti, s obzirom na to da će nam trebati, blago rečeno, desetljeća da bismo dosegli stupanj razvitka na kojem se one već sada nalaze. Hrvatskim regijama, ali ne i recimo Zapadnoj Sloveniji, nedostižna je i problematična španjolska regija Katalonija. 

U takvim uvjetima Hrvatskoj ostaju usporedbe s bugarskim i većinom rumunjskih regija. Bugarska regija Sjeverozapad, pokazuju podaci Eurostata, ujedno je i najnerazvijenija regija EU, s obzirom na to da se po stupnju razvoja nalazi tek na trećini prosjeka EU, rame uz rame s već spomenutim francuskim prekomorskim posjedom Mayotteom. Prema nekim ranije objavljivanim analizama, i većina slavonskih županija po stupnju razvoju u odnosu na prosjek Unije spada u tu kategoriju. 

Usmjereni smo na povlačenje novaca iz fondova EU, ali nemamo dovoljno projekata

U vladi su problemu nerazvijenosti hrvatskih regija odlučili doskočiti mijenjanjem podjele na statističke regije koja bi Zagreb s okolicom i sjeverozapad zemlje trebala odvojiti od znatno siromašnijih slavonskih županija. Nove bi statističke regije trebale biti homogenije od dosadašnjih, a time i lakše za upravljanje regionalnim razvojem. U Banskim su dvorima karte bacili i na veće povlačenje novca iz fondova EU koji Hrvatskoj sada doista i stoje na raspolaganju. 

Ipak, to neće biti dovoljno, posebno nakon što napravimo inventuru šteta koju je našoj ekonomiji nanijela koronakriza. Trebat će nam, naime, i nova regionalna politika koja će regionalni razvoj kombinirati s novcem iz blagajne EU.   

“Naša je regionalna politika usmjerena na to da se povuče što više novca iz fondova EU, ali nedostaju sadržaji. Drugim riječima, okrenuli smo se pravima, ali zanemarili smo sadržaj. U regionalnoj bismo politici morali staviti naglasak i na prava, i na sadržaj, kao i na jačanje kapaciteta za povlačenje sredstava”, zaključuje Lovrinčević. 

Čeka nas težak put hvatanja priključka na Europu 21. stoljeća 

Hrvatsku stoga, nakon raščišćavanja ekonomskog korona-groblja čeka težak put hvatanja priključka na Europu 21. stoljeća. Sa stupnjem razvoja države od samo 65 posto prosjeka Unije već se nalazimo na samom začelju EU, iza svih članica osim Bugarske koja se dosad razvijala brže od nas. Zato se ne treba čuditi upozorenjima ekonomista da će cilj naše ekonomske politike u narednom razdoblju morati biti dostizanje Rumunjske koja nas je, po relativnim pokazateljima, već pretekla, a ona nam je još do prije nekoliko godina gledala u leđa. 

No da bismo ostvarili cilj bržeg razvoja, neće biti dovoljan samo novac iz blagajne EU, nego i konkretni projekti koji će pokrenuti hrvatsko gospodarstvo. To nije samo posao vlade, nego i regionalnih i lokalnih vlasti. Trebat će i veća koordinacija među raznim razinama vlasti. Uz to, trebat će i veći angažman privatnog sektora.