Iz Ine i HEP-a prestalo je curiti
Predsjednik uprave MOL-a požalio se kako ga u Hrvatskoj proganjaju zato što je presjekao kanale kojima je novac iz Ine curio u privatne džepove. Zsolt Hernadi je objasnio da je Ina, nakon što je 2009. godine MOL preuzeo nad njom kontrolu, troškove poslovanja srezala za 740 milijuna kuna.
Iz njegovih riječi može se ironično zaključiti da je Ina, za malo više od godinu dana, uspjela uštedjeti deset puta veći iznos novca od mita koji je šef MOL-a, prema optužbama Uskoka, navodno isplatio bivšem premijeru Ivi Sanaderu kako bi Mađari preuzeli upravljačka prava u hrvatskoj kompaniji. Da nema tih Uskokovih optužbi, Hernadi vjerojatno ne bi bio tako »iskren«, pa ne bismo uzgred nešto saznali o razmjerima izvlačenja novca iz Ine.
Činjenica jest da je Ina pod kormilom MOL-a odjednom izašla iz gubitka i lani postigla milijardu kuna dobiti. Njezin profit i dalje dramatično raste, pa je milijardu kuna dobiti zaradila samo u prvom tromjesečju ove godine, što znači da Ina može biti kokoš koja nosi zlatna jaja. Hrvatski nadzornici u Ini tvrde da taj uspjeh nije rezultat rada mađarske uprave, nego dugogodišnjih Ininih ulaganja, osobito u Siriji, koja su tek sada počela davati rezultate. To je moguće, ali je vjerojatno da se poslovanje Ine poboljšalo i zato što je prestalo njezino potkradanje, o kojem se u javnosti šuškalo barem 15 godina.
Autor: Branko Podgornik, Novi List