U sedam ovogodišnjih mjeseci hrvatski autokampovi bilježe jednopostotno smanjenje noćenja u odnosu na isto razdoblje lani. Predznak minus imaju sve županije osim Ličko-senjske i Zadarske. Sudeći prema ostalim statističkim podacima, više je gostiju ovoga ljeta stiglo iz Njemačke i Austrije, Nizozemske te naše zemlje, a manje iz svih ostalih, posebno istočnoeuropskih zemalja te Francuske. Dodajmo tomu da su, u odnosu na popunjenost kapaciteta, najviše popunjenih dana, u prosjeku 36, zabilježili primorsko-goranski kampovi, a odmah potom slijede istarski s danom manje. Kako doznajemo u Kamping udruženju Hrvatske, premda još uvijek nema službenih podataka za kolovoz, na temelju pojedinačnih rezultata većih članica KUH-a već se kalkulira o deset posto slabijem kolovozu što bi, procjenjuje se, u konačnici moglo rezultirati sveukupno petpostotno slabijom turističkom sezonom. Koji su, osim lošeg – hladnog i kišovitog kolovoza, razlozi padu potražnje za hrvatskim kampovima?

– Jedan od razloga svakako leži u dugoročno zanemarivanom kamp-proizvodu. Ulaganja u kampove godinama su mala ili gotovo nikakva. U boljim kampovima u koje su vlasnici ulagali imaju mali, odnosno nikakav podbačaj. Primjerice, Istraturist, koji je kvalitetu svih svojih kampova digao na razinu četiri zvjezdice, do konca kolovoza ima za sedam posto bolje rezultate. Ista je situacija i s kampom Zaton u Zadru, dakle, sasvim je očito da gosti biraju kvalitetnu kamping uslugu, smatra Ondina Žužić, direktorica Ureda KUH-a u Poreču.

Kao sljedeći uzrok lošijim poslovnim rezultatima Žužić navodi nedovoljno ulaganje u marketing kampova. Hrvatskoj konkurentne zemlje, kao što su primjerice naši susjedi Talijani, slično je i u Francuskoj te Španjolskoj, koje su prošlih godina bilježile veće minuse upravo zbog naše zemlje, stalno ulažu velik novac u marketing svojih kampova i to im se sada, vidljivo je ove godine, vraća. Međutim, nisu samo spomenuti razlozi uzrokovali ovogodišnje loše punjenje kampova. Pri tomu bi svakako trebalo imati na umu, smatra Žužić, u ne uvijek primjerenom odnosu cijenu i dobivenu kvalitetu kamping usluge.

– Gosti koji su se vratili s godišnjeg odmora nisu uvijek zadovoljni uslugom koju su dobili u našim kampovima i restoranima. No, tu je još jedan problem, vlasnici i rukovoditelji kampova ne reagiraju primjereno na promjene u našim emitivnim tržištima. Mi kao da se oglušujemo na sve informacije s tržišta a tiču se, na primjer, gostiju što putuju kamperom. Trenutno je u Njemačkoj registrirano 630.000 prikolica i čak 470.000 kampera te smatram da je samo pitanje vremena kada će se taj broj izjednačiti. Slična je situacija i u Italiji gdje je registrirano već više od 200.000 kampera, istodobno, u našoj zemlji još uvijek nigdje nemamo registriranih odmorišta isključivo za ovu vrstu turista, upozorava Žužić.

Turisti koji dolaze ovim prijevozom ne mogu se poistovjetiti po mnogočemu s onima koji ljetuju s klasičnim prikolicama. Kako doznajemo u KUH-u, prema jednoj njemačkoj studiji, gosti koji putuju u kamperima mogu se podijeliti u tri skupine. U prvoj su oni koji ne žele u klasične kampove, tek u iznimnim situacijama koriste odmorišta i za njih je smisleno samo divlje kampiranje. Takvih ima oko 30 posto. Druga grupa, koja predstavlja polovicu ukupnog korpusa, kamp-odmorišta koristi za kraće, a kampove za duže boravke, dok preostali, njih oko 20 posto, koriste u pravilu samo klasične kampove zbog sigurnosti i sadržaja. Direktorica KUH-ovog ureda Ondina Žužić stoga zaključuje: – Za ovaj novi segment gostiju, koji je u stalnom porastu, nužno je što prije prilagoditi našu ponudu. Tu prvenstveno mislim da postojeće kampove treba tako urediti da dio bude prilagođen njihovim potrebama, odnosno da se izgrade, tamo gdje je to moguće, kamp-odmorišta kao što su to, na primjer, učinili u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji. Shvatili su to već odavno i u njemačkom ADAC-u na koji se svi volimo pozivati i osloniti, koji već nekoliko godina izdaje poseban vodič samo za kamp-odmorišta. Diljem Evrope registrirano je čak 2.700 takvih odmorišta, ali u ovom vodiču nema Hrvatske, upozorava Žužić, jer trendovima turista koji dolaze na odmor u našu zemlju treba se prilagoditi. U suprotnom, minusi u kamping poslovanju mogli bi postati veći.

V. Medvedec, Glas Istre