Već četiri godine zaredom Centar za intelektualni kapital izračunava po posebnoj metodi koliko su hrvatska poduzeća uspješna, odnosno koliko stvaraju tzv. novu vrijednost. Za razliku od standardnog izračuna bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je još uvijek jedini meritorni podatak u službenom iskazivanju poslovne uspješnosti, stručnjaci koji izračunavaju uspješnost po intelektualnim kapacitetima iz istih službenih podataka dobivaju posve drugačije podatke. Tako prema podacima Centra za prošlu godinu Istra s 10.424 američka dolara BDP-a po stanovniku i dalje drži zavidno drugo mjesto u Hrvatskoj te uz Grad Zagreb jedina ima više od prosjeka države koji iznosi 8.676 dolara.

No podatak koji predsjednika Zajednice za intelektualni kapital pri Hrvatskoj gospodarskoj komori dr. Klaudija Tominovića zabrinjava je da istarsko gospodarstvo već četvrtu godinu stagnira. »Najveći uzlet istarsko gospodarstvo bilježilo je od 1996. do 2003. godine, a od onda stagnira. Moram naglasiti da su svi podaci na bazi kojih radimo izračune službeni podaci Fine kao i službena statistika, a jedina razlika je u tome što za konačni izračun novoostvarene vrijednosti od ostvarenih prihoda oduzimamo rashode. Nas naprosto zanima koliko od svega što neka tvrtka proizvede njoj i ostane. Jer što će vam veliki prihod, ako su rashodi još veći. Važno je ono što je stvarno ostalo nakon podmirenja svih obveza, odnosno koliko je ljudski potencijal u nekoj tvrtki bio efikasan u stvaranju nove vrijednosti«, kaže Tominović. Uzroci takvog stanja istarskog gospodarstva mogu se vrlo precizno locirati stoji u objavljenim rezultatima istraživanja gdje se navodi da je najviše podbacila prerađivačka industrija koja u istarskom gospodarstvu kao ključna djelatnost čini jednu trećinu gospodarske djelatnosti.

Znatan pad bilježi i opskrba energijom, dok rast dodane vrijednosti bilježi djelatnost hotela i restorana. Kada je riječ o efikasnosti, onda je stanje još poraznije budući da od 14 djelatnosti njih čak deset bilježi pad. Ove godine Centar je prvi put izračunavao uspješnost gradova i općina te pojedinih županija i gledajući teritorijalno najuspješniji grad u Hrvatskoj je Rovinj s 35.033 dolara po glavi stanovnika, a na prvom mjestu je Općina Stupnik (zagrebačko predgrađe) s 37.198 dolara. Šestoplasirani je Grad Buzet, osmi je Poreč, a vrlo visoko pozicionirana na desetom mjestu je Raša s 14.579 dolara po glavi stanovnika. Umag je zauzeo trinaesto mjesto, Labin je petnaesti, dok su Pazin i Pula 21., odnosno 22. po BDP-u u Hrvatskoj. U navedenom rangiranju popriličnu nedoumicu izazvalo je šesto mjesto Raše pa smo zamolili direktora Centra dr. Antu Pulića da nam pojasni taj rezultat. »Važno je znati da se ovako izračunani podaci odnose na ostvarenu vrijednost. Očito su radnici koji su zaposleni na području Općine Raša puno efikasniji od nekih drugih i stvaraju veću vrijednost. Moram naglasiti da su podaci o BDP-u koje smo objavili okvirni i baziraju se na osnovi dostupnih podataka iz Fine o uplati doprinosa i svih zakonskih davanja prema kojima se moglo izračunati koliko stvarno iznosi BDP po stanovniku.

Na nivou Hrvatske se naši podaci i oni Državnog zavoda za statistiku vrlo malo razlikuju, pa s velikom sigurnošću mogu tvrditi da su i ovi točni. Istina je da u našim podacima nema tzv. sive ekonomije, a za potpunu sliku gospodarstva nedostaju podaci iz Hrvatske obrtničke komore. Mi već nekoliko godina i njih pokušavamo uključiti u bazu podataka kako bismo dobili što preciznije podatke, ali bezuspješno. Međutim i bez njih vjerujem da su naši podaci prilično točni budući da prema podacima Ministarstva financija koje smo dobili za godine od 1999. do 2001., obrtnici u ukupnom BDP-u sudjeluju s osam do devet posto«, zaključio je Pulić. Ovakav način izračuna uspješnosti već duži niz godina osporavaju tzv. tradicionalni ekonomisti, no Tominović smatra da se vremena mijenjaju. »Ovo stoljeće u koje smo upravo zakoračili bit će stoljeće znanja i u skladu s tim treba uskladiti ekonomiju i valorizaciju uspješnosti. Prema metodi izračuna intelektualnog kapitala VAIC, koju je razvio Pulić, uspješnost svog gospodarstva mjere u Velikoj Britaniji i Singapuru, a upravo su u tijeku pripreme za implementiranje tog novog sustava valoriziranja efikasnosti u Njemačkoj i Austriji. Vjerujem da će i kod nas ovakav izračun uspješnosti biti sve prihvaćeniji«, zaključio je Tominović.

Piše: G. JEZDIĆ