Objavljeni su podaci istraživanja „Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – TOMAS HRVATSKA 2019“. koju je radio Institut za turizam, piše Goran Rihelj za hrturizam.hr
Ove godine po prvi puta u povijesti istraživanje se provelo na području cijele Hrvatske, uključujući i sve kontinentalne županije, a po prvi su također vidljivi i podaci o obilježjima turista i njihovoj potrošnji izvan glavnih sezonskih mjeseci.
Cilj nacionalnog istraživanja obilježja turističke potražnje (TOMAS Hrvatska 2019.) je profilirati turističku potražnju u Hrvatskoj prema motivaciji, aktivnostima, zadovoljstvu i potrošnji, prema glavnim regijama, sezonama i vrsti smještaja.
Istraživanje je provedeno od svibnja 2019. do ožujka 2020. godine na uzorku od 13.582 ispitanika u hotelima, hostelima, kampovima i obiteljskom smještaju u 143 mjesta diljem Hrvatske, a obuhvaćeni su domaći gosti i gosti s 24 najvažnija emitivna tržišta.
„Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – TOMAS HRVATSKA 2019
Podaci istaživanja govore kako je prosječna starost turista 43 godine, što govore podaci kako je 55% turista u dobi od 30 do 49 godina, 15% mlađe je od 30, a 30% starije od 50 godina.
Oko 43% gostiju je fakultetski obrazovano (u Jadranskoj Hrvatskoj 42%, u Kontinentalnoj 48%) , dok 48% gostiju ima mjesečna primanja na razini kućanstva viša od 3.000 eura (u Jadranskoj Hrvatskoj 49%, u Kontinentalnoj 39%).
More i priroda su glavni motivi dolaska
More (81%) i priroda (56%) su najvažniji motivi dolaska u Jadransku Hrvatsku, slijede city break (24%), touring (21%), sport i rekreacija (15%), kultura i umjetnost (13%), gastronomija (7%), zabava i festivali (6%) te niz drugih motiva.
U Kontinentalnoj Hrvatskoj najzastupljeniji motivi dolaska su priroda (32%), touring (26%), city break (26%), sport i rekreacija (24%), posao (22%), kultura i umjetnost (16%), planinarenje i sela (po 10%), gastronomija (7%), manifestacije i događanja (6%) i drugi.
Više od 50% inozemnih gostiju već je posjetilo Hrvatsku tri ili više puta (52% u Jadranskoj i 33% u Kontinentalnoj Hrvatskoj). Dok je s druge strane 33% inozemnih gostiju je bilo prvi puta u Hrvatskoj (32% u Jadranskoj i 53% u Kontinentalnoj Hrvatskoj).
Internet je glavni izvor informacija za 55% gostiju, a slijede preporuke rodbine i prijatelja (25%) i prijašnji boravak (22%).
Obilježja putovanja
43% gostiju u Jadransku Hrvatsku dolazi u krugu obitelji, 40% u pratnji partnera, 11% s prijateljima i 7% bez pratnje. U Kontinentalnu Hrvatsku 38% gostiju dolazi bez pratnje, 32% u pratnji partnera, 16% s prijateljima i 14% u krugu obitelji.
Da smo i dalje dominantno auto destinacija govori podatak kako 73% gostiju u Jadransku Hrvatsku dolazi automobilom, 19% zračnim prijevozom i 6% autobusom. Dok u Kontinentalnu Hrvatsku 49% gostiju dolazi automobilom, 37% zračnim prijevozom i 9% autobusom.
Boravak u destinaciji
Ukuno 7,3 noćenja gosti u prosjeku ostvaruju u hrvatskim destinacijama. Tako u Jadranskoj Hrvatskoj se ostvari 7,6 noćenja, a 2,9 noćenja gosti koji borave u Kontinentalnoj Hrvatskoj.
U Jadranskoj Hrvatskoj glavne aktivnosti su plivanje/kupanje, razgledavanje gradova, odlazak u restorane, posjet povijesnim građevinama, posjet nacionalnim parkovima, brodski izleti, pješačenje te niz drugih sportskih, rekreativnih, zabavnih i kulturnih aktivnosti.
U Kontinentalnoj Hrvatskoj glavne aktivnosti su odlazak u restorane, razgledavanje gradova, posjeti nacionalnim parkovima, povijesnim građevinama, muzejima i galerijama, pješačenje i ostale sportske, rekreativne, zabavne i kulturne aktivnosti.
Više od pola, točnije 53% turista odlazi na samostalno organizirane izlete (54% u Jadranskoj i 39% u Kontinentalnoj Hrvatskoj), a 19% na izlete organizirane posredstvom turističke agencije.
Zadovoljstvo ponudom
Ljepota prirode i krajolika, ljepota mjesta, osobna sigurnost, atmosfera i ugođaj te gostoljubivost lokalnog stanovništva najbolje su ocijenjeni elementi ponude Hrvatske, a vrlo je visoko i zadovoljstvo ukupnim boravkom.
Na razini Hrvatske, visoko su ocijenjeni uređenost mjesta, čistoća, opremljenost i uređenost plaža, smještajni objekt, ekološka očuvanost, prometna dostupnost destinacije, gastronomska ponuda, informacije u destinaciji, pješačke staze i mogućnost kvalitetnog kretanja pješice u destinaciji, prilagođenost destinacije djeci, označavanje znamenitosti te ponuda kulture i umjetnosti.
Između 6% i 8% turista je tijekom boravka u destinaciji zasmetala gužva (na kupališnom prostoru i/ili na javnim površinama), neprimjereno odloženo smeće, nemogućnost razdvajanja otpada, neugodni mirisi iz kontejnera i/ili buka.
U Kontinentalnoj Hrvatskoj gosti su najmanje zadovoljni ponudom zabave, prilagođenosti destinacije osobama s posebnim potrebama, biciklističkim rutama i stazama te informacijama u zaštićenim prirodnim područjima.
U Jadranskoj Hrvatskoj gosti su najmanje zadovoljni prometom u mjestu (vrlo niska ocjena) te ponudom zabave, prilagođenosti destinacije osobama s posebnim potrebama i mogućnostima za kupnju.
I za kraj, možda najvažnij podatak su prosječni dnevni izdaci u destinaciji
Ukupno 98 eura po osobi i noćenju iznosi prosječna dnevna potrošnja turista u destinaciji. Kao što znamo veća potrošnja je u Kontinentalnoj Hrvatskoj koja iznosi 115 eura po osobi, dok prosječna dnevna potrošnja turista u Jadranskoj Hrvatskoj iznosi 97 eura.
Oko pola izdatka, točnije 54% odnosi se na uslugu smještaja, 17% na uslugu hrane i pića izvan smještajnog objekta, a 29% na sve ostale usluge, podjednako u obje regije.
Prosječni dnevni izdaci prema zemlji porijekla gostiju kreću se u rasponu od 67 eura koliko prosječno dnevno izdvajaju gosti iz Bosne i Hercegovine do 206 eura za goste iz Japana.
Uz goste iz Japana, natprosječno troše i gosti iz SAD-a (174 eura), Republike Koreje (157 eura), Kine (150 eura) i ostalih azijskih zemalja (155 eura), Velike Britanije (143 eura), Švicarske (118 eura), skandinavskih zemalja (115 eura), Španjolske (107 eura), Francuske (107 eura), Austrije (102 eura), Belgije (102 eura) i Srbije (100 eura).
autor: Goran Rihelj, hrturizam.hr
Izvor: Institut za turizam – „Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – TOMAS HRVATSKA 2019“
