Što sve trebamo znati o borovom prelcu, pitanja su na koje odgvore daju stručnjakinje Centra za invezivne vrste, koji djeluje u sklopu Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču.

Što su bijela klupka na granama borova?

Ukoliko se ovih dana prošećete jednom od mnogih crnogoričnih šuma uz more, primijetit ćete “bijelih klupka” na visokim granama borova. Riječ je o gnijezdima borovog prelca (Dendrolimus pini L.), leptira iz porodice prelaca – noćnih leptira. Kao što mu i samo ime govori, borov prelac obitava na vrstama iz porodice borova (borovi, jele, smreke, ariši). U Europi je raširen u svim državama Mediterana, zatim u Srednjoj i Istočnoj Europi sve do Skandinavije.

Kako prepoznati borovog prelca?

Ovu vrstu najlakše je prepoznati po dlakavim gusjenicama koje se u proljeće kreću u kolonama dugim i po nekoliko desetaka metara. Gusjenica je samo jedan od razvojnih oblika ovog inače dosta neuglednog noćnog leptira.

Neposredno prije kukuljenja gusjenice počinju formirati kolone držeći se za srebrnkastu nit koju ostavljaju za sobom. Sve gusjenice su slijepe, a ne služi ih ni osjet njuha. Zato je kolona u pokretu dok god ne pronađu hranu – borove iglice.

Slika 1: Životni ciklus borovog prelca

Zašto je borov prelac štetan?

Borov prelac je štetan jer se hrani borovim iglicama  dvaput godišnje: mlade izlegle ličinke u jesen te gusjenice u proljeće. Kod nas na Jadranu nametnik je uglavnom na crnom i alepskom boru. Ovog nametnika nalazimo većinom na odraslim stablima (starost oko 40 godina na više) gdje jako rijetko izaziva veće probleme, kao što su odumiranje i sušenje stabala. Dolaskom proljeća stabla će se oporaviti i opet postati zelena. Gusjenice ozbiljne posljedice ostavljaju na novo pošumljenim dijelovima šuma gdje mlade biljke brzo odumiru uslijed „žderanja iglica“.

Je li borov prelac opasan po čovjeka i životinje?

U dodiru s kožom, gusjenica borovog prelca može kod čovjeka i životinja (pasa) izazvati alergijske reakcije. Uzrok tome jesu dlačice gusjenica koje sadrže otrovnu supstancu koja služi kao način obrane od predatora. Reakciju može izazvati i mrtva, ne samo živa gusjenica. Budući da gusjenice izbacuju otrov kao aerosol (raspršuje se zrakom), dovoljno je da pas prođe kraj nje ili je poliže pa da dođe do alergijske reakcije. Pri kontaktu dolazi do naglog oticanja gubice, zatvaraju se oči, cijela glava psa počinje strahovito svrbjeti, a ponekad je reakcija toliko snažna da psi i povraćaju. Ukoliko je u trenutku kontakta sa gusjenicom psu otvorena gubica, jezik može tako nateći da za nekoliko minuta zatvaranje gubice više nije moguće, a može doći i do nekroze jezika te zbog toga do otpadanja dijelova jezika. U ovakvim slučajevima veterinarska intervencija je hitno potrebna jer prijeti opasnost od oticanja ždrijela i zatvaranja dišnih puteva.

Ono što svakako preporučamo je da pripazite na svoje pse i pokušajte izbjegavati šetnju borovom šumom u ovo doba godine. Šećite pse isključivo na povodcu kako bi vam bili blizu i kako bi mogli pratiti što njuškaju.

Koje su metode suzbijanja ovog štetnika?

Istraživanja su pokazala da su šume sastavljene od monokulture četinjača koje rastu na siromašnim tlima osjetljivije na napad ovog nametnika. Stoga bi jedan od načina borbe protiv borovog prelca bila sadnja novih vrsta te oblikovanje mješovitih šuma. Suzbijanje je moguće i mehaničkim putem, skidanjem i uništavanjem gnijezda no ova metoda često nije primjenjiva zbog toga jer se gnijezda nalaze previsoko na stablima. Tretiranje insekticidima ne radi se iz ekoloških razloga.

Pozivamo sve ljubitelje prirode da nam se obrate ukoliko imaju bilo kakvih pitanja, dilema ili sumnji na promjene u prirodnom okolišu.

dr.sc. Barbara Sladonja                dr.sc. Danijela Poljuha                       mag.oecol.  Mirela Uzelac

 

https://www.facebook.com/civporec

https://www.instagram.com/civ_porec/?hl=hr

http://civ.iptpo.hr/