Informacijama protiv nagađanja – dr.sc. Gordan Lauc pojasnio “kako stroge mjere konačno daju rezultate” :)
dr.sc. Gordan Lauc koji je i član znanstvenog Savjeta Vlade RH, na svojem je Facebook profilu objavio i pojasnio korisne informacije , naravno za one koji žele razumjeti i čitati 🙂
Prenosimo:
“Čitam u novinama kako su “stroge mjere konačno počele davati rezultata” i da brojevi zaraženih konačno padaju… Za razliku od nekih mojih kolega mislim da bi ljudi ipak trebali vjerovati vlastitim očima i zdravom razumu, pa idemo taj zaključak razložiti.
1) Broj slučajeva doista jako pada na sjeverozapadu Hrvatske. Prikazan je pomično sedmodnevni prosjek, tako da je je točka na neki dan zapravo prosjek prošlih 7 dana. Zaraza virusom se PCR testom potvrdi negdje između 7. i 10. dana od zaraze. Dakle ako je vrhunac neke krivulje 28.11., to odražava učinke mjera koje su bile na snazi cca 2 tjedna prije toga.
Čini li se vama da su brojevi potvrđenih zaraženih počeli padati između 10. i 15. prosinca (kada su postali vidljivi učinci zatvaranja restorana, kafića i teretana)? Kada gledam ove krivulje meni se čini da je pad ipak počeo dosta ranije. Primjerice u Zagrebu je vrhunac bio još početkom studenoga.
Čini li se vama da su brojevi potvrđenih zaraženih počeli padati između 10. i 15. prosinca (kada su postali vidljivi učinci zatvaranja restorana, kafića i teretana)? Kada gledam ove krivulje meni se čini da je pad ipak počeo dosta ranije. Primjerice u Zagrebu je vrhunac bio još početkom studenoga.
2) Ako pogledamo Istarsku, Osječko-baranjsku, Brodsko-posavsku, Bjelovarsko-bilogorsku i neke druge županije, vidimo da tamo broj novozaraženih i dalje raste. Budući da su u cijeloj Hrvatskoj na snazi iste mjere, kako to da te mjere rade na sjeverozapadu Hrvatske, a ne rade u drugim županijama? Možda ipak nisu za rast zaraze krivi kafići, restorani i teretane, te njihovo zatvaranje nije imalo značajan učinak na širenje epidemije? Kako objasniti razlike između županija?
3) Kad pogledamo što doista čini sjeverozapad Hrvatske drugačijim od ostataka države vidimo da je velika razlika u tome koliko je ljudi do sada preboljelo COVID-19. U Međimurskoj i Varaždinskoj županiji zaraza SARS-CoV-2 virusom potvrđena je kod oko 7% ukupne populacije, dakle nešto preko 8% odrasle populacije. Kada to pomnožimo i s najkonzervativnijom procjenom stvarnog broja zaraženih (puta 5) dolazimo do vrlo čvrste procjene da je na sjeverozapadu Hrvatske već zaraženo preko 40% (a možda i više) odrasle populacije.
Činjenica da je 20, 30 ili 40% neke populacije postalo otporno na virus znači da se virus širi puno sporije i da će broj zaraženih opadati. Za sada na sjeverozapadu, a uskoro i u drugim krajevima Hrvatske.
To ne znači da se sada možemo opustiti.
I dalje je jako puno ljudi koji se mogu zaraziti, razboljeti i umrijeti. U bolnicama je stanje jako teško jer s dolaskom hladnijeg vremena sve više ljudi razvija teški oblik bolesti.
I dalje je jako puno ljudi koji se mogu zaraziti, razboljeti i umrijeti. U bolnicama je stanje jako teško jer s dolaskom hladnijeg vremena sve više ljudi razvija teški oblik bolesti.
Svi zajedno moramo se jako potruditi da ograničimo kontakte i tako dodatno usporimo širenje virusa, što će kroz nekoliko tjedana smanjiti i broj hospitaliziranih i teško bolesnih ljudi. No ono što je danas dosta sigurno da neće biti puno gore nego što je sada (što se broja novopotvrđenih slučajeva zaraze tiče) i čini se da je moja procjena s kraja listopada da će Hrvatska doći negdje do 3,500 slučajeva dnevno bila dosta točna. “