Neki ne plaćaju komunalnu naknadu, drugi odvoz smeća, a treći obaveznu pričuvu u zgradama. Potonji su najčešći, premda je ta obaveza propisana zakonom, ali utjerivanje dugova relativno je sporo. Dobili smo zanimljivo rješenje o ovrsi vlasniku stana koji pričuvu nije plaćao deset godina. Čisti dug iznosi nešto više od deset tisuća kuna, a troškovi postupka još gotovo 500 kuna. Kamate nisu obračunate.
Vlasnik nam je rekao da je u stanu tek godinu dana, naslijedio ga je od majke, a ovrha je na njegovo, odnosno ime oca koji je preminuo prije šest godina i jednako se zvao. Njegov dug i obaveza da ga namiri nesporni su. Međutim, zanimljivo je da ovaj čovjek nije zemljišnoknjižni vlasnik. To nije niti jedan od vlasnika pet stanova.u toj zgradi u Motovunskoj ulici, jer ona zemljišno knjižno ne postoji. Prije devet godina je, naime, zemljišnoknjižni odjel porečkog Općinskog suda vlasniku stana s početka ove priče odbio uknjižbu jer je uvidom u zemljišne knjige utvrđeno da je katastarska čestica na kojoj bi trebala biti zgrada uknjižena kao oranica u društvenom vlasništvu, s pravom knjiženja Stambene zadruge "Solidarnost" .
Taj detalj ne oslobađa vlasnika fantomskog stana obaveze plaćanja pričuve za stvarni, premda pravno nepostojeći objekt. Jednako kao što bespravni graditelji, dograditelji i vlasnici stanova koji nemaju "papire" moraju plaćati struju i vodu, komunalnu naknadu i odvoz smeća, jer koriste javnu infrastrukturu.
Ako je vjerovati neslužbenim "popisivačima", 650 stanova u gradu ima jednak ili sličan status, a neki su vlasnici, među njima i stranci, prevareni prilikom kupnje. O takvim smo slučajevima više puta pisali. Ništa se u međuvremenu nije promijenilo, osim što su niknuli novi protupravni objekti.
Izmjene i dopune Prostornog i Generalnog urbanističkog plana Poreča mogle bi riješiti dio problema, da su u pripremi slijedom analiziranog stanja u prostoru i s toga aspekta. Ali, nisu. Je li sada prekasno? Vjerojatno jest, jer su oba plana prošla javnu raspravu. A prije godinu dana Edo Kos, tadašnji član poglavarstva zadužen za prostorno uređenje i komunalni sustav, a danas jedan od zamjenika gradonačelnika, obećao je gradskim vijećnicima da će s aspekta bespravne gradnje i moguće legalizacije snimiti situaciju barem u jednom naselju. Ako je to i učinjeno, javnosti nije predstavljeno.
Bez obzira na strah lokalnih vlasti da bi otvaranje priče o bespravnoj gradnji i mogućoj legalizaciji bilo i otvaranje vrata pobuni i svađama, taj bi gorak zalogaj trebalo konačno prinijeti ustima: propisati uvjete za legaliziranje tamo gdje je to moguće i logično, pa da ostali znaju da im je rušenje bespravnoga neumitno.

S. MATEJČIĆ, Glas Istre