Zaduženost zemalja bivše Jugoslavije – Hrvatske, Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine premašila je 112 milijardi eura, dok je Jugoslavija uoči raspada inozemstvu dugovala “tek” 22 milijarde dolara.

Na prvu loptu mogli bismo izvoditi računice o tome za koliko su puta ove četiri države nasljednice uspjele nadmašiti jugoslavenski inodug ili samo za Hrvatsku koja je rekorderka s 44 milijarde eura vanjskog zaduženja. I tako bi se predvidjelo bitnu stavku: jugoslavenski inodug bio je potpuno državni, dok u današnjim vanjskim dugovima njezinih nasljednica uz državu sudjeluju i svi ostali sektori.

– Inozemni dug Jugoslavije bio je, ustvari, državni dug jer je gospodarstvo bilo društveno i nije usporediv s današnjom strukturom duga. Okviran iznos vanjskog duga Jugoslavije iznosio bi oko 22 milijarde dolara, no bilo kakva aproksimacija s eurima bila bi netočna – kaže nam Sanja Madžarević-Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke.

Danas u 44 milijarde eura hrvatskog inozemnog duga na državu otpada 5,2 milijarde ili oko 12 posto tog zaduženja, dok gotovo polovicu čini dug poduzeća, nebankarskih financijskih institucija, obrtnika…, a oko 23 posto vanjskog duga napravile su banke. Slovenci su koncem prošle godine nakupili 39 milijardi eura inozemnog zaduženja, a njihovi ekonomisti ukazuju da je udio države u tom dugu bio 34 posto ili 13,3 milijarde eura.

Upozoravaju da se lani državni inodug udvostručio i nastavi li tako rasti, za tri bi godine Sloveniji mogao zaprijetiti grčki sindrom s padom sustava javnog financiranja, kočenjem razvoja zbog velikog pada kreditnog rejtinga i troškova servisiranja duga.

Dok je udio kompletnog slovenskog vanjskog duga u njezinu bruto domaćem proizvodu (BDP) krajem prošle godine iznosio 111,4 posto, hrvatski čini 97,7 posto BDP-a. Kao kriteriji visoke zaduženosti, no ne i prezaduženosti, uzima se veličina duga u BDP-u od preko 80 posto, te više od 220 posto izvoza. Hrvatska je i po tom drugom kriteriju od lani u kategoriji visokozaduženih jer joj inodug čini 273 posto izvoza koji je važan kao glavni izvor prikupljanja sredstava za otplatu duga.

Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga, ističe da je prezaduženost relativan pojam ovisan o veličini gospodarstva i stupnju razvoja.

– Obično veći razvoj znači i veći udio duga u BDP-u, malo gospodarstvo znači i veću zaduženost u odnosu na BDP. Za procjenu mogućih financijskih teškoća puno važniji je kratkoročni dug koji je za Hrvatsku između 10 i 15 posto, što je puno bolje u usporedbi s većinom država bivše Jugoslavije – objašnjava Živković Matijević.

Prema njezinu mišljenju, problem bivših država Jugoslavije je rast temeljen na domaćoj potrošnji, što u nedostatku vlastite konkurentne proizvodnje rezultira porastom uvoza i deficita platne bilance koji se financira novim zaduživanjem. – Za svako je gospodarstvo pogubno kanaliziranje uzetih zajmova u tekuću potrošnju da bi se financirao rast i razvoj.

Puno veći problem od visine vanjskog duga jest usmjerenost sredstava u javnu i osobnu, neproizvodnu potrošnju umjesto u investicijsku koja bi omogućila stvaranje nove dodane vrijednosti te održiv rast i razvoj – kaže Živković Matijević.

Strmoglavi pad BDP-a

Pad BDP-a u BiH iznosio je četiri posto, a za ovu godinu se prognozira rast od jedan posto. Hrvatski BDP je lani pao 5,8 posto, a analitičari mu za ovu godinu prognoziraju 0,9 posto pada. Najviše realne stope pada od 7,8 i sedam posto zabilježene su lani u Sloveniji i Crnoj Gori. No, Slovenija je u međunarodnoj trgovini visoko integrirana, što je platila padom izvoza i BDP-a, ali će stoga njen oporavak biti znatno brži no u drugim državama bivše Jugoslavije, jer je više vezan za glavne trgovinske partnere.

Smanjen priljev stranog kapitala

Kriza je države jugoistočne Europe naglo “suočila” sa smanjenim priljevom inozemnog kapitala kojim su financirale tekuću potrošnju odnosno rast te se još jednom pokazala velika vanjska neravnoteža i opasnost vođenja takve gospodarske politike – veli Zrinka Živković-Matijević.

Navodi da takav model rasta treba mijenjati i temeljiti na domaćim izvorima štednje, a inozemno zaduživanje usmjeriti u investicijsku potrošnju. No, to se ne može postići kratkoročnim mjerama jer su problemi svih država jugoistoka Europe strukturne prirode i zahtijevaju korjenite promjene.

Srbija i BiH pozvale MMF

Da bi lakše prebrodile krizu, lani su Srbija i BiH pozvale u pomoć Međunarodni monetarni fond. Srbiji je prošle godine BDP pao 2,9 posto, a za ovu joj godinu analitičari predviđaju blagi rast, piše Slobodna Dalmacija.