Tako su se u svom obraćanju javnosti dotakli klimatskih promjena koje prijete čitavom svijetu, a pred kojom ni mi u Istri ne smijemo “gurati glavu u pijesak”. Osim toga, istaknuta je brojnost zahvata u prirodi kojom se prekoračuju svi mogući standardi i pravila ponašanja na jednom prostoru. Povedeni geslom “misli globalno, djeluj lokalno”, Josip Anton Rupnik, predsjednik EKOP Istre, je naglasio potrebu preispitivanja “vizije” koje se nudi građanima Istre.

ZAKON DOBAR, PRAKSA LOŠA

“Da bismo pomogli svijetu, moramo krenuti s čišćenjem smeća ispred svog praga, da bi nakon toga mogli utjecati ili držati predavanja drugima na drugim prostorima. Iako imamo dobru zakonsku regulativu, praksa je dijametralno suprotna, naročito kada razna državna tijela omogućuju nekome da zaradi neki euro više”, istaknuo je Rupnik.

U Istri tako postoji nekoliko permanentno loših primjera, a to su blokovi 1 i 2 termoelektrane Plomin i planirana gradnja trećeg. Davno je zatraženo da ova postrojenja pređu na prihvatljiviji energent kao što je plin, ali još bi bolje rješenje bila kombinacija termoelektrane na plin uz koju bi se ujedno sagradila i toplana te bi tako iskoristivost tog postrojenja narasla i dvostruko obzirom na sadašnji, istaknuto je.

Rupnik se osvrnuo i na mogućnost spaljivanja otpada u Holcimovoj cementari što drži nedopustivom. Nažalost, da je mogućnost dozvoljena aktualnim Prostornim planom Istarske županije koji predviđa korištenje cementare u te svrhe. “Ta cementara mora poštovati elementarna pravila ponašanja u prostoru i nedopustivo je da kao energent koristi otpad, a ne primjerice, plin. Ona za to jednostavno nije tehnološki pripremljena i kao takva predstavlja potencijalnu opasnost”, rekao je Rupnik.

POJAVA NOVIH ZAGAĐIVAČA

Kao novi element u zagađenju Istre je istaknuta tvornica Rockwool kojoj je “po nečijoj želji i u interesu profita” dozvoljena gradnja. “Nevjerojatna je činjenica da se tvornica gradi na prostoru koji ju ne može opskrbljivati sirovinom i da joj je Istarska županija dala beneficije u iznosu od 17 milijuna eura i omogućila gradnju na poljoprivrednom zemljištu i području koje obiluje vodom” ustvrdio je i nastavio da očekuje da će novim Zakonom o zaštiti okoliša takvi zagađivači konačno lokalnoj samoupravi početi plaćati ekološku rentu za zagađenje.

Kao potencijalni zagađivači istaknuti su i mnogobrojni golf tereni planirani na području županije, a za koje je rečeno da “se grade isključivo radi preprodaje apartmana, a ne kako se često spominje, produljenja turističke sezone i obogaćivanja turističke ponude”. Da je tako, rekao je Rupnik, onda bi i postojeće hotelske tvrtke gradile golf terene jer bi tako poboljšali svoju ponudu. Jasno je da je iz tih želja stoji neki drugi interes, a i sam Dražen Ladić, investitor u golf teren na Marleri  kraj Ližnjana, je nedavno izjavio da je gradnja čistog golf terena gubitak. “Stoga već godinu dana tražimo da se iz Prostornog plana Istarske županije izbace 23 planirana golf terena, koji bi značili i znatnu opasnost po zdravlje građana Istre. Naime, za održavanje golf terena troše se znatne količine vode i kemikalija, a koje bi opet završavale u našoj vodi ili moru”, zaključio je Rupnik. 

(S. Š. Regional)