Ljeto u Funtani

GONG

16.05.2005. 00:00; ; Početna / Novosti / GONG
641816g_1.gif

15. SVIBNJA 2005.

OPĆE INFORMACIJE

Građani Republike Hrvatske su na izborima za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 15. svibnja 2005. birali članove 426 općinskih i 123 gradska vijeća te članove 20 županijskih skupština i Skupštine Grada Zagreba na 6.589 biračkih mjesta u Hrvatskoj. U vijeća i skupštine biralo se ukupno 8.377 članova, a na 3.914 kandidacijskih lista upisano je 63.717 kandidata. Svaka općina, grad i županija bili su jedna izborna jedinica. Izbori su održani po razmjernom sustavu, a izborni prag iznosio je 5%. U popise birača upisano je 4.015. 832 birača.

Izbore za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave promatralo je 1.000 GONG-ovih promatrača na isto toliko biračkih mjesta, te 105 mobilnih promatračkih ekipa koje su obišle još 1.500 biračkih mjesta, čime je ukupno pokriveno oko 40% biračkih mjesta u Hrvatskoj.

OPĆA OCJENA GONG-a

Opća ocjena GONG-a je da su se izbori provodili sukladno izbornim propisima, iako je mjestimice bilo problema s poštivanjem izborne procedure od strane biračkih odbora. Profesionalnost i educiranost biračkih odbora varirala je od zadovoljavajućeg do vrlo dobrog, uz iznimke. Uočene nepravilnosti uspješno su otklonjene u suradnji s tijelima za provedbu izbora.

Iznenađujuće je nepoštivanje zakonskih propisa o izbornoj šutnji od strane političkih stranaka i nezavisnih lista.

Izborni proces, zbog nepostojanja propisa koji reguliraju financiranje izbornih kampanja, nije do kraja transparentan, a zbog brojnih nepreciznosti izbornog zakona, ne postoji pravna sigurnost kandidata na izborima.

PRAVNI OKVIR

Pravni propisi koji sadrže odredbe o predsjedničkim izborima u Republici Hrvatskoj:

– Ustav Republike Hrvatske, NN br. 41/01

– Ustavni zakon o Ustavnom sudu – pročišćeni tekst, NN br. 49/02

– Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina – NN br. 155/02

– Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (pročišćeni tekst) – NN br. 44/05

– Zakon o popisima birača, NN br. 19/92

– Kazneni zakon, NN br. 110/97, 27/98, 50/00,129/00, 51/01 i 111/03

– Obvezatne upute Državnog izbornog povjerenstva

Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članovi predstavničkih tijela biraju se na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, proporcionalnom izbornom metodom, na način da cijelo područje jedne lokalne ili regionalne jedinice (županije – grada – općine) čini jednu izbornu jedinicu.

Pravo glasa na lokalnim izborima imaju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života, osim osoba koje su pravomoćnom sudskom odlukom lišene poslovne sposobnosti, koji imaju prijavljeno prebivalište u jedinici (županiji – gradu – općini) u kojoj se održavaju izbori.

Kandidate mogu predlagati političke stranke i birači, a uvjet za kandidiranje nezavisne liste koju predlažu birači jest prikupljanje valjanih potpisa birača koji su upisani u popis – 100 potpisa za općinsku listu, 150 potpisa za gradsku listu, 500 potpisa za županijsku listu, odnosno listu za izbor članova Gradske skupštine Grada Zagreba. Svaki kandidat mora imati prebivalište u izbornoj jedinici za koju se kandidira.

Zakon o popisima birača

Hrvatski državljani ostvaruju biračko pravo temeljem upisa u popis birača. Popis birača vodi se u uredu za opću upravu svakog grada/općine i to sukladno prebivalištu birača. Na lokalnim izborima ne postoji mogućnost glasovanja izvan mjesta prebivališta, niti glasuju birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.

Raspisom Središnjeg državnog ureda za upravu od 7. travnja 2005. detaljnije je uređena priprema popisa birača za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Hrvatski državljani koji imaju biračko pravo, a nisu bili upisani u izvode zaključenih i potvrđenih popisa birača dostavljenih na biračka mjesta, mogli su na dan izbora dokazivati biračko pravo potvrdom nadležnog organa. Na izborni dan potvrde su se izdavale u matičnom uredu (za navršenu punoljetnost nakon zaključivanja popisa birača), u policijskoj postaji (za potvrdu o prebivalištu) te u uredima za opću upravu.

Obvezatne upute Državnog izbornog povjerenstva

Obvezatne upute (OU) su pravila koja je donio DIP nakon raspisivanja izbora, a kojima se pobliže tumače odredbe izbornog zakona u vezi provođenja izbora. Državno izborno povjerenstvo je ukupno donijelo 6 obvezatnih uputa:

Obrasci za provođenje izbora (OU I.),

Redoslijed izbornih radnji i tijek rokova (OU II.),

Odustanak od kandidature (OU III.),

Prava i dužnosti promatrača i način promatranja izbora (OU IV.),

Glasovanje osoba s tjelesnom manom, nepismenih osoba te osoba koje nisu u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto (OU V.),

Glasovanje prognanika i raseljenih osoba (OU VI.).

OU o pravima i dužnostima promatrača i o načinu promatranja izbora

Sukladno Zakonu, DIP je donio obvezatnu uputu o pravima i dužnostima promatrača kojima se pobliže uređuju prava i obveze promatrača kandidata, nestranačkih te stranih promatrača te način promatranja izbora. Donesena pravila u potpunosti su u skladu s međunarodnim standardima te svim akreditiranim promatračima omogućavaju nesmetano promatranje i uvid u cjelokupan izborni proces. Međutim, DIP je propustio obvezatnom uputom propisati da kandidati na stranačkim i nezavisnim listama ne mogu istovremeno biti i promatrači u mjestu gdje su se kandidirali.

Kazneni zakon

Članci kojima se određuju sankcije za pojedine povrede izbornih pravila i postupka nalaze se u člancima od 116. do 121: Povreda slobode odlučivanja birača (čl. 116.), Uskrata biračkog prava (čl. 117.), Zlouporaba izbornog prava (čl. 118.), Povreda tajnosti glasovanja (čl. 119.), Uništenje izbornih isprava (čl. 120.) i Izborna prijevara (čl. 121.).

ADMINISTRIRANJE I PROVOÐENJE IZBORA

Državno izborno povjerenstvo

Sukladno izbornom zakonu, konstituirano je Državno izborno povjerenstvo (DIP) kao najviše tijelo za provedbu izbora, čije članove imenuje Ustavni sud iz redova sudaca Vrhovnog suda i istaknutih pravnika. DIP je propisao obrasce u postupku kandidiranja i provedbi izbora, donio obvezatne upute za rad izbornih povjerenstava i neposredno nadzirao rad županijskih izbornih povjerenstava te Gradskog izbornog povjerenstva Grada Zagreba.

Zbog nepreciznih odredbi izbornog zakona, DIP je svojim obvezatnim uputama bio prisiljen regulirati mnoga pitanja provedbe izbora, no 6 obvezatnih uputa doneseno je na vrijeme.

Uz obvezatne upute, DIP je donio 2 tehničke upute za rad izbornih povjerenstava i biračkih odbora koje se odnose na postupanje s glasačkim listićima u cilju osiguranja tajnosti serijskog broja listića te praćenja zastupljenosti predstavnika nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima.

GONG je sa DIP-om izvrsno surađivao tijekom cijelog izbornog procesa. Ocjenjujemo da je DIP vrlo korektno odradio svoj posao u nadzoru izbora s obzirom na uvjete rada, izborne propise, količinu posla i kratkoću rokova u izbornom postupku te da je javnost o svim aspektima izbornog procesa izvještavao transparentno i promptno.

Županijska, gradska i općinska izborna povjerenstva i birački odbori

Provedba izbora, sukladno Zakonu, povjerena je županijskim, gradskim i općinskim izbornim povjerenstvima.

GONG je vrlo korektno surađivao sa županijskim, gradskim i općinskim izbornim povjerenstvima, kao i s većinom biračkih odbora. U rješavanju manjih problema na nekim biračkim mjestima, od strane izbornih povjerenstava i većine biračkih odbora naišli smo na razumijevanje i pomoć, osim u nekoliko slučajeva koje smo riješili s Državnim izbornim povjerenstvom.

Opći je dojam da je kvaliteta edukacije biračkih odbora na ovim izborima bila zadovoljavajuća, premda se njene konkretne rezultate pri provođenju izbora može ocijeniti u rasponu od zadovoljavajućih do odličnih. Naime, iako je Podsjetnik za rad biračkog odbora proširen i unaprijeđen dodatnim uputama i propisima, dio članova biračkih odbora nije ga pročitao. Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba organiziralo je odlične instruktaže za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora koje su bile dobro posjećene.

Središnji državni ured za upravu

Središnji državni ured za upravu je svoj posao obavio korektno, posebice u vezi izdavanja naputaka nižim uredima u vezi popisa birača i nadzora nad njihovim radom. Informiranje javnosti o popisima birača od strane Središnjeg državnog ureda bilo je pravovremeno.

GONG je upite građana u vezi popisa birača prosljeđivao Središnjem državnom uredu za upravu, na koje su djelatnici ureda odgovarali. Građani su povremeno dojavljivali o mrtvim osobama na popisima birača.

IZBORNA KAMPANJA I MEDIJI

Kampanja je protjecala u mirnom i tolerantnom duhu, uz iznimku nekorektnog ponašanja pojedinaca, a u vezi isticanja i uništavanja promidžbenih materijala

Zbog nepreciznih odredbi o obavezama medija, od strane kandidata bilo je prigovora na medijsko praćenje, no pozitivnim ocjenjujemo nastojanja medija da podjednako predstave sve kandidate, sukladno izbornom zakonu. Pojedini mediji u tu su svrhu unaprijed definirali interna pravila praćenja izborne kampanje.

Premda su Zakonom po prvi puta do sada predviđene novčane kazne za fizičke i pravne osobe koje prekrše izbornu šutnju, ponovno je širom Hrvatske zabilježen velik broj kršenja. Iz više od 30 mjesta stigle su dojave o lijepljenju plakata, distribuciji letaka i agitiranju. Sve građane koji su nam dojavljivali o takvim situacijama, upućivali smo na nadležna izborna povjerenstva.

Veliki nedostatak svih kampanja bilo je neobjavljivanje porijekla i načina trošenja sredstava. Naime, i ovoga puta nije unaprijed zakonski regulirano pitanje financiranja kampanji i birači su ostali zakinuti za informaciju tko je i u kojoj mjeri financijski podržao pojedine kandidate/stranke te kako je taj novac utrošen. Transparentno financijsko izvještavanje o kampanjama zasigurno bi pridonijelo povećanju povjerenja u političke stranke/kandidate. Mediji su javljali o slučajevima zlouporabe ovlasti i lokalnih proračuna u kampanji od strane aktualne političke većine u tijelima jedinica lokalne, odnosno regionalne samouprave.

TIJEK IZBORA

Atmosfera

Tijekom izbornog dana GONG je zaprimio više od 200 poziva građana i promatrača u vezi nedoumica ili kršenja izborne procedure. Građani su se uglavnom žalili na kršenje izborne šutnje i neznatnu razliku u bojama glasačkih listića te raspitivali o načinu glasovanja invalida i starih i nemoćnih osoba, o lokacijama biračkih mjesta te telefonskim brojevima izbornih povjerenstava i ureda za opću upravu.

Manji broj dojava upućivao je i na vrlo ozbiljna kršenja izborne procedure, primjerice, dvije biračice već su bile zaokružena na popisu birača te nisu mogle glasovati, nekoliko biračkih odbora odbijalo je otići u posjet bolesnima, a načelnici dviju općina razvozili su biračke odbore u kućne posjete od kojih je jedan na biračkom mjestu pregledavao popis birača, a drugi tijekom kućnih posjeta agitirao. Zaprimljeno je nekoliko poziva o mrtvim osobama u popisima birača.

Općenito ocjenjujemo da je atmosfera na biračkim mjestima bila tolerantna i demokratska.

Cjelokupnoj atmosferi pridonijela je uglavnom korektna organizacija izbora od strane Državnog i ostalih izbornih povjerenstava koji su u svojem djelovanju bili transparentni i otvoreni.

Izborni dan

GONG svoja opažanja o izbornom procesu temelji na izvještajima promatrača i mobilnih promatračkih ekipa te dojavama građana. Promatrači su dojavili manji broj kriznih situacija te konstatiramo da su biračka mjesta pravilno pripremljena, otvorena i zatvorena na vrijeme i zaprimljen je sav potreban izborni materijal, uz nekoliko iznimaka.

Kršenja pravila izbornog procesa

– Manji broj biračkih odbora nije miješanjem i okretanjem listića osigurao tajnost serijskog broja listića (nekoliko mjesta u Zagrebu, Topolovcu, Bosiljevo, Netretić i Osijek);

– Na nekoliko biračkih mjesta birački odbori nisu izvijesili plakate s imenima kandidata (Čakovec, Valbandon);

– Na nekoliko biračkih mjesta članovi biračkih odbora izdavali su glasačke listiće bez provjere identiteta birača (Pašman, biračko mjesto 2; Segovina, biračko mjesto 61; Lopari-Rab, biračko mjesto 1);

– Na biračkom mjestu u Brdovcu (Zagrebačka županija), biračkom mjestu 72 u Brinju, biračkom mjestu 5 u Kastvu-Rubešima, biračkom mjestu 2 u Sv. Barbari u Kostreni te biračkom mjestu 1 u Bakru, nije osigurana tajnost glasovanja;

– Po jedan član biračkog odbora 31 u Slavonskom Brodu te biračkog odbora 11 u Širokoj Rijeci-Vojnić, ujedno su i kandidati na listama;

– Birački odbor na biračkom mjestu 157, Tuhovec (Varaždinske Toplice), u nepotpunom je sastavu, bez predsjednika i zamjenika, a promidžbeni materijal koji se nalazi kraj biračkog mjesta nije uklonjen;

– Na biračkom mjestu 7, Krilo Jesenice, birački odbor nije zaprimio vosak i špagu te biračke kutije nisu zapečaćene, već zalijepljene.

– Na biračkim mjestima 6 i 13 u Čepinu kutije nisu bile zapečaćene;

– Na biračkom mjestu 3 u Plaškom član biračkog odbora pomaže biračima pri zaokruživanju;

– Na biračkom mjestu 11 u Poreču član biračkog odbora nosio je značku IDS-a, a u Zagrebu na biračkom mjestu 304 birački je odbor koristio kemijske olovke sa znakom HDZ-a;

– Na biračkom mjestu 1 u Pakoštanima, birački odbor odbio je potpisati primjedbu promatrača na rad biračkog odbora.

– Birački odbor na biračkom mjestu 1 u Starim Jankovcima pustio je stranačkog promatraca na biračko mjesto nakon 19 sati radi promatranja prebrojavanja, koji je potom zaokružio 4 listića, na što je promatrač GONG-a napisao prigovor.

Većina je nepravilnosti uklonjena nakon upozorenja biračkih odbora od strane promatrača GONG-a ili u suradnji GONG-a s nadležnim izbornim povjerenstvima.

Stranački promatrači

Na području Osječko-baranjske (Markovac, Retfala), Brodsko-posavske (Slavonski Brod), Ličko-senjske (Ličko Petrovo Selo i Korenica) i Istarske županije (Višnjan) te Grada Zagreba veliki broj stranačkih promatrača ujedno su i kandidati na listama.

PREPORUKE GONG-a

Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

S obzirom na brojne nepreciznosti i pravne praznine u Zakonu, nužno je pristupiti izmjenama na način da se usvoji jedinstveni izborni zakon (kodeks) koji bi propisivao tehničko provođenje svih vrsta izbora na svim razinama te uključivao i odredbe o pitanjima koja se trenutno reguliraju obvezatnim uputama DIP-a.

Državno izborno povjerenstvo

Nužno je uspostavljanje Državnog izbornog povjerenstva (DIP-a) kao stalnog tijela. Članovi dosadašnjih sastava DIP-a birani su iz redova sudaca, koji i u vrijeme izbora obavljaju svoje sudačke dužnosti. Na ovim izborima ponovila se situacija da je DIP u kratkom vremenskom roku nakon raspisivanja izbora (u samo 38 dana) morao donijeti 6 Obvezatnih uputa, odgovarati na sve upite i rješavati prigovore, imenovati članove nižih izbornih povjerenstava, pripremiti Podsjetnik za rad biračkih odbora, koordinirati tiskanje i distribuciju izbornog materijala kao i nadzor nad provedbom izbora.

Financiranje izbornih kampanja

Na lokalnim izborima ne postoji niti jedan propis kojim se regulira transparentno financiranje izborne kampanje. S obzirom da se izborni proces ne može smatrati potpuno transparentnim ukoliko birači ne dobiju informacije o tome tko iz kojih izvora i u kojim iznosima financira kandidate na izborima, potrebno je što hitnije usvojiti pravila koja će regulirati financiranje svih vrsta izbornih kampanja u Republici Hrvatskoj, uključujući i lokalne izbore.

Zakon o popisima birača

Jedna od bitnih prepreka za kvalitetno provođenje izbora i što jednostavnije ostvarivanje biračkog prava svih kategorija birača jest zastario Zakon o popisima birača (iz 1992. godine) i Zakon o prebivalištu i boravištu građana. Naime, prebivalište je pretpostavka ostvarivanja biračkog prava na lokalnim izborima, a znatan broj osoba ima prijavljeno prebivalište u različitim mjestima unutar Republike Hrvatske gdje stvarno ne prebivaju. To izaziva pojavu većeg broja birača nego što je broj stanovništva, kao što je to bio slučaj primjerice u Makarskoj, Zagvozdu, Vrgorcu, Imotskom, Belom Manastiru i sl.

Osim toga, jedan od najvećih problema jest neažuriranost popisa birača. U njima se još uvijek pojavljuju osobe koje su preminule ili odselile bez odjave prebivališta. Iako Zakon omogućava brisanje iz popisa birača po službenoj dužnosti (službenik mora “nesumnjivo utvrditi” da su u popis birača upisane osobe koje su umrle ili odselile), takvo se brisanje u praksi rijetko provodi budući ne postoji potrebna dokumentacija.

Izmjene i dopune Zakona o popisima birača te Zakona o prebivalištu i boravištu građana nužne su u rješavanju navedenih problema.

ZAKLJUČAK

Izmjena, odnosno donošenje navedenih zakona, kao i edukacija birača od strane državnih institucija, jedini su način da se izborni proces do kraja učini transparentnim i da birači i kandidati budu informirani i educirani.

Apeliramo na Hrvatski sabor, ministarstva i ostale državne institucije da pokrenu i provedu cjelokupnu reformu izbornog zakonodavstva Republike Hrvatske radi dostizanja standarda koji postoji u zemljama razvijenih demokracija.

Galerija slika uz članak

Print Friendly, PDF & Email