U publici su najbrojniji bili predstavnici istarskih općina i gradova, predstavnici ministarstava i zainteresiranih golf djelatnika i investitora. Nakon ponuđenog ručka u hotelu Nautica u Novigradu, broj prisutnih se prepolovio, nije jasno da li zbog nedostatka interesa za temu ili jer je ručak i bio krajnji interes.

Cilj skupa je bio informirati o tome što golf znači u turističkom, gospodarskom, društvenom i okolišnom smislu općenito (isključivo pozitivni učinci, prema njihovim riječima), ali su govornici vješto izbjegavali doticanje konkretne situacije u Istri kao i odgovoriti na pitanja u tom smislu koje je postavljala predstavnica Zelene Istre…

Bez obzira na apologetske tonove, moglo se čuti niz informacija i podataka koji jasno pokazuju na potencijalne negativne posljedice nepromišljenje golfizacije Istre kao i na nepostojanje ozbiljne analize za odabir lokacija i analize potreba tržišta

Jeremy Pern tako je naglasio "da je golf teren, premda izgleda prirodno, ipak građevina koja imitira prirodne oblike – postignute uz pomoć građevinske mašinerije i pomicanja velikih količina zemlje". Naveo je zanimljiv podatak da bi u Istri izgradnja terena s 18 rupa mogla koštati od 4-6 milijuna eura. Na pitanje iz publike o odnosu veličine golf terena i pripadajuće zone određene za izgradnju smještajnih kapaciteta odgovorio je da golf teren s 18 rupa ima u prosjeku 60-80 hektara (i više ako ima i zaštitne tampon zone), te da je za tu veličinu potrebno 1-2 hektara za smještajne kapacitete. (op.a.: a Prostorni plan Istarske županije utvrđuje za tu namjenu 15% od ukupne površine golf terena, što od 80 hektara iznosi 12 hektara ili gotovo 10% više!!). Želeći pokazati kako se izgradnjom golf igrališta mogu oplemeniti devastirana ili onečišćena područja, predstavio je primjere izgradnje golf igrališta u bivšoj industrijskoj zoni u blizini Beča i na bivšem vojnom poligonu u Poljskoj. Na primjedbu Zelene Istre da se planirane lokacije u Istri nalaze u zonama nedirnute prirode umjesto na nekom od brojnih iskorištenih i nesaniranih kamenoloma ili smetlišta, odgovorio je da to pitanje postavimo svojim političarima.

Peter Walton je prisutnima iznio rezultate istraživanja o golf-turizmu. Tako je npr. rekao da golferi troše 30% više od drugih turista, ali i da, ukoliko Hrvatska želi biti uspješna golf destinacija i privući 75% tržišta (golf turista), mora sagraditi minimalno 3 terena. Ukoliko želi privući 100% tržišta, dovoljno je 5! (op.a.: a ne 23 u Istri i tko zna koliko u Hrvatskoj). Međutim, najprije bi, kaže Walton, trebalo

napraviti istraživanje kojim bi se utvrdilo iz kojih bi tržišta golferi dolazili, čime bi dolazili, utvrditi njihove želje za vrstom smještaja itd. "Golferi će doći", kaže, "ako su tereni napravljeni na pravi način i na pravom mjestu". Pri tome je naglasio da, s bzirom da golf i služi upravo produljenju sezone, najprije treba razmišljati o tome da se popunjavaju postojeći smještajni kapaciteti. (op.a.: u Istri nije napravljeno nikakvo istraživanje i ne planiraju se popunjavati postojeći kapaciteti nego graditi novi i to na dosada neurbaniziranim površinama). Također je naglasio potrebu i značaj sudjelovanja lokalne zajednice u procesu planiranja golf terena.

Paolo Croce objasnio nam je da se više vode koristi za usjeve nego za golf terene (šteta što se golf tereni ne mogu jesti). Naglasio je i pravilo da treba "izbjegavati kompetitivnost s ostalim korisnicima" (voda za piće ili poljoprivredu) i da treba diverzificirati način opskrbe. Nužnost štednje vode na golf terenima i korištenje pročišćenih otpadnih voda objasnio je procesom koji se naziva "tropikalizacijom mediteranskog bazena"; do 2050. godine smanjit će se količina oborina za 20-25%, a temperatura će porasti i to naročito u obalnim dijelovima.

Prema svemu što se moglo čuti taj dan u Novigradu, može se zaključiti da prilikom planiranja i utvrđivanja lokacija za potencijalne golf terene u Istri nisu konzultirani dizajneri golf igrališta i profesionalci, pa je rizik greške i u ekonomskom i u ekološkom smislu velik, da nije poštivan princip bliske suradnje s lokalnom zajednicom, da osjetljiva vodena staništa nisu izuzeta, da u planiranje u inicijalnoj fazi nisu bile uključene zainteresirane organizacije za zaštitu okoliša, da nije vođena briga o racionalnom korištenju prirodnim resursima jer izdana rješenja za izgradnju golf terena i kompleksa dopuštaju korištenje vode iz podzemlja, apartmanizaciju zelenih površina itd.

Veljko Ostojić, član Poglavarstva Istarske županije zadužen za turizam, najavio je reviziju 23 lokacije za golf komplekse u Prostornom planu Istarske županije sljedeće godine, koja će se napraviti temeljem analiza. Pitanje predstavnice Zelene Istre nije li to možda već kasno s obzirom da je već izdano 6 rješenja za golf komplekse u Istri ostalo je bez odgovora.