PREMIJERKA Jadranka Kosor danas je je u Osijeku otvarajući radove na južnoj obilaznici vrijedne 134 milijuna kuna naglasila kako je ovo "definitivno godina u kojoj smo izašli iz krize". No, čini se da je za sada tek riječ o željama s obzirom da je Vlada Jadranke Kosor jedina od zemalja "nove Europe" koja za sada ne pokazuje naznake izlaska iz krize što su u svojim dokumentima evidentirali svi do MMF-a, Svjetske banke, UN-a pa do analize HNB-a pa sve do prikaza aktualnog gospodarskog stanja analitičara banaka koje djeluju u Hrvatskoj.

Najgori smo u ovom dijelu Europe
Štoviše, Hrvatska je od nedavno na samom dnu liste jugoistočne Europe po stranim investicijama daleko ispod Srbije, Crne Gore i Albanije.
Prema posljednjim službenim podacima HNB vrijednost dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje i dalje raste, dok se bilježi rekordan broj nelikvidnih / insolventnih poslovnih subjekata (84.692) s mjesečnim rastom od 2,2 posto (novih 1.808 subjekata).
"Alarmantna je činjenica kako se samo u posljednje dvije godine iznos neizvršenih osnova za plaćanje gotovo udvostručio (za čak 18,7 milijardi kuna) te trenutno doseže 80 posto transakcijskog novca u sustavu. U istom razdoblju se broj blokiranih poslovnih subjekata (znači onih koji ne isplaćuju plaće, poreze niti doprinose) povećao za čak 28 tisuća", navodi se u analizi koja je stara tek mjesec dana.

Likvidnost raste, Industrijska proizvodnja pada
Industrijska proizvodnja također i dalje u padu, a unatoč izjavama čelnika Vlade i ministarstva turizma o rekordnom broju turista teško da će prema preliminarnim rezultatima biti riječ i" o većoj zaradi. Štoviše prema nedavnom podatku Državnog zavoda za statistiku potrošnja je u srpnju pala u odnosu na ostale mjesece što je zaista frapantan podatak s obzirom o službenim brojkama koliko gostiju boravi u Hrvatskoj.
Cijeli optimizam premijerke Jadranke Kosor zapravo se temelji u rečenici da je "rast BDP-a u drugom tromjesečju ove godine iznosio 0,8 posto te dodala da će taj rast u trećem tromjesečju zasigurno biti i veći".

Pa što i ako BDP bude na 1 posto!?
Ukoliko se to i dogodi te rast BDP-a bude optimističkih 1 posto (iako Vlada tvrdi da će rast biti oko 1,5 posto) to zapravo ne znači ništa, tvrdi se u današnjoj analizi HTV-a. Naime, poznato je kako će deficit državnog proračuna iznositi oko 5,4 posto BDP-a, a pad zaposlenosti će se nastaviti sa oko 2 posto. Kada se sve zbroji ispada da rast BDP-a ni izdaleka ne može pokriti rast deficita.
To znači da se država mora i dalje zadužiti odnosno povećavati javni dug.

Ne može se krizu piropćenjem izbaciti iz zemlje
Sada dolazimo i do biti ekonomske politike Jadranke Kosor s obzirom da je već sada njena Vlada apsolutni rekorder po zaduživanju s obzirom da je odavno preskočila 33,1 milijardi kuna duga u četiri godine mandata Ivice Račana, kao i Sanaderovih 40 milijardi kuna u sedam godina.
Uostalom ako se suditi prema dosadašnjim koracima ekonomske politike HDZ-a ne bi nas trebalo čudit da Vlada jednostavno izda priopćenje u kojem se daje na "znanje i ravnanje" kako smo tog trenutka upravo napustii krizu.

Piše: I.Ć. , index.hr