NEWS
Max 180920 S

Glas Istre 15.3.05.: Dionice od Istarske banke

15.03.2005. 00:00; Učitavanja: 353; Početna / Novosti / Glas Istre 15.3.05.: Dionice od Istarske banke

DOSSIER: PET GODINA NAKON SLOMA GLAVNE ISTARSKE FINANCIJSKE INSTITUCIJE (2)

Žufić je na sjednici zastupao veliki broj istarskih javnih poduzeća u čije je ime glasao za 85-postotno smanjenje vlasničkog kapitala tih poduzeća u Istarskoj banci a za to glasanje nije imao nikakve analitičke podloge već se u svemu podredio sugestiji Uprave banke. Sveukupno, toga su dana spomenuta poduzeća izgubila oko 32 milijuna kuna, a ako tome dodamo i 7.964 dionice Grada Pule, kojima je raspolagao Giankarlo Župić, gubitak istarskih dioničara koje je predstavljao IDS penje se na oko 40 milijuna kuna

PULA – Ključni trenutak planskog obezvrjeđivanja i jeftine prodaje Istarske banke bila je sjednica Skupštine u prosincu 2000. godine na kojoj su nazočni donijeli odluku da se zbog velikih gubitaka kapital banke smanji za 85 posto. Banka je potom dokapitalizirana gotovo istom količinom novca koju je na njen račun uplatio Regent fond s Kajmanskih otoka. Kao što smo u subotu opisali, gubitak Istarske banke stvoren je knjigovodstveno što se najbolje vidi iz podatka da je već nakon godinu dana novi vlasnik s istom upravom doveo banku u red, naplatio dotad nenaplative kredite, prodao iznimno vrijedan portfelj vrijednosnica Istarske banke i u potpunosti povratio uloženi novac. Iz današnje perspektive doista nije jasno kako su na sve navedeno pristali direktori istarskih komunalnih poduzeća koji su na sjednici Skupštine samoubilački glasali za smanjenje svog vlasničkog uloga. Podsjetimo, oni su vlasništvo stekli kreditom Istarske banke, na sjednici Skupštine su taj kredit proglasili nenaplativim i za njegov iznos od 23 milijuna kuna smanjili vlastiti kapital.

Je li Žufić imao sve potrebne punomoći?

Budući da je banka nedavno prisilno naplatila spomenuti kredit, glasanje direktora tih poduzeća čini se apsurdnim. Još apsurdnije je da oni za tu odluku uopće nisu glasali, već je to u njihovo ime učinio tadašnji župan Stevo Žufić. Naime, uvidom u listu nazočnih dioničara na sjednici vidljivo je da je Žufić imao najveći broj glasova. Radi boljeg razumijevanja navodimo neke od najvećih dioničara koje je Žufić tada zastupao: Cesta Pula (3.284 dionice), Vodovod Pula (3.807), Herculanea Pula (3.871), Tržnica Pula (775), Ljekarna Pula (429), Pulapromet (1.149), Monte Giro Pula (1.081), Komunalni servis (3.190), Dom zdravlja Rovinj (529), Opća bolnica Pula (746), Dom zdravlja Pula (284), Grad Rovinj (599), Istarske ceste (1.065), Istarski vodovod (3.165), Vodovod Butoniga (3.165), Vodoprivreda Novigrad (506), Usluga Poreč (3.165), 6. Maj Umag (1.519), Vodovod Labin (1.265), Usluga Pazin (506), Općina Vodnjan (921) te još nekoliko tisuća dionica u posjedu manjih dioničara. Nominalna cijena jedne dionice bila je tisuću kuna.

Dakle, ukupno 37.165 dionica kojima je Stevo Žufić upravljao na toj sjednici Skupštine nominalno je vrijedilo više od 37 milijuna kuna. Dvije godine ranije Žufić je uz potporu IDS-a naredio direktorima komunalnih poduzeća da uzmu kredit u banci i kupe njene dionice, sve u cilju da je spase od Miroslava Kutle. Žufić danas tvrdi da nije znao da se spomenuti krediti ne vraćaju ni da su upravo oni razlogom gubitaka banke.

– Smatram da banka nije došla u probleme zbog kredita komunalnih poduzeća, već su problematični bili neki drugi krediti, izjavio je Žufić ne želeći specificirati koji su to krediti. On smatra da nema nikakvu odgovornost za ovaj apsurdni posao, niti za nevraćanje kredita, kao ni za njihovu nedavnu prisilnu naplatu. Na pitanje od koga je sve imao punomoći odgovara: »Ne sjećam se jesam li imao punomoći baš svih tih poduzeća.«

Na molbu da komentira naš članak o propasti Istarske banke Žufić, današnji predsjednik Skupštine Istarske županije, kaže da ga nije čitao, a nakon što smo mu prepričali osnovne teze i pitali ga je li bio svjestan svih posljedica svoga glasanja, izjavio je: »Mi smo glasali na prijedlog Uprave koja je pripremila Skupštinu, ali nismo znali sve detalje.«

Drugim riječima, Stevo Žufić je na sjednici Skupštine zastupao veliki broj istarskih javnih poduzeća u čije je ime glasao za odluke kojima je za 85 posto smanjen vlasnički kapital tih poduzeća u Istarskoj banci, a za to glasanje nije imao nikakve analitičke podloge, već se u svemu podredio sugestiji Uprave banke. Sveukupno, toga su dana spomenuta poduzeća izgubila oko 32 milijuna kuna. Ako tome dodamo i 7.964 dionice Grada Pule kojima je raspolagao Giankarlo Župić, gubitak istarskih dionica kojima je toga dana raspolagao IDS penje se na oko 40 milijuna kuna.

Štoković: Prijavu za sjednicu Skupštine smo poslali na vrijeme, ali nam nisu dali pravo glasa

Zanimljivo je i da pulski Arenaturist kao vodeći vlasnik s 15.371 dionicom na toj sjednici nije imao pravo glasa. Ovih dana istarskim poslovno-političkim krugovima kruži anonimna kaznena prijava protiv bivše članice Uprave Istarske banke u kojoj se tvrdi da je ona kao nepravodobno pristigle izuzela glasove Arenaturista iako su bili pravovremeni. Ti su glasovi bitni jer uz njih, i eventualno Arenaturistovo protivljenje, odluka o dokapitalizaciji ne bi imala potrebnu tročetvrtinsku većinu. Što se doista dogodilo s glasovima Arenaturista, zapitali smo predsjednika Uprave Igora Štokovića.

– Mi smo našu prijavu za Skupštinu poslali pravovremeno, ali su nas na samoj sjednici izvijestili da nemamo pravo glasa jer nam prijava navodno nije stigla pravodobno, izjavio je Štoković. On se jučer nije mogao sjetiti zbog kojeg razloga na samoj sjednici nije dao pritužbu na tu okolnost. Na taj se način, bez puno borbe, i udio Arenaturista, koji je u međuvremenu preuzeo talijanski investitor, u vlasničkom kapitalu Istarske banke spustio s 15 milijuna kuna na oko 2,5 milijuna. U prošlogodišnjem razgovoru većinski vlasnik Arenaturista Eugenio Piovesana izrazio je veliko nezadovoljstvo opisanim gubitkom.

Pritom je vrlo zanimljiv i međuodnos Arenaturista i Istarske banke jer je najveće pulsko turističko poduzeće osim dionica imalo i značajne kredite u Istarskoj banci koji su također bili proglašeni rizičnim, a time i jednim od razloga gubitaka banke. S druge strane, Istarska banka je u svom portfelju imala oko 16 posto dionica Arenaturista koje je pola godine nakon sjednice Skupštine prodala Eugeniju Piovesani za 25 milijuna kuna koji su otišli u džepove nama nepoznatih upravitelja Regent fonda s Kajmanskih otoka. Igor Štoković potvrđuje da je Arenaturist imao oko 26 milijuna kuna kredita.

– Ti su krediti bili hipotekarno osigurani na puno veće vrijednosti jer smo im u tu svrhu dali hipoteku na hotele »Histria« i »Park«. Čak i da je bilo problema s vraćanjem, založena je imovina vrijedila puno više od našeg duga, izjavio je Štoković i time još jednom potvrdio našu tezu da je Istarska banka uništena knjigovodstveno jer je njen gubitak umjetno stvoren prikazivanjem potencijalnih gubitaka stvarno nastalim.

Puljanka jedina iskamčila svoje

Manjinski dioničari Istarske banke jednako su loše prošli i prilikom pripajanja u Novu banku kada je vrijednost pulske banke također bitno podcijenjena. Štoviše, veći dio dioničara nije ni bio pozvan na sjednicu Skupštine, odnosno bio je pozvan, ali tek pozivom objavljenim u »Narodnim novinama«, a ne u »Glasu Istre« ili nekom drugom u Istri čitanom mediju.

– Nova banka je temeljem svoje odlučujuće uloge u upravljanju Istarskom bankom d.d. Pula odredila da se poziv za sjednicu Glavne skupštine objavi isključivo u »Narodnim novinama« iako je dotadašnja praksa bila da se dioničarima dostavljaju pozivi s materijalima po svim točkama dnevnog reda. Na taj način nismo imali uvida u predmete odlučivanja na sjednici, niti priliku prisustvovati. Zbog istog razloga su i drugi dioničari bili uskraćeni u mogućnosti sudjelovanja, napisali su vlasnici Puljanke u svojoj tužbi.

Što se na sjednici Skupštine dogodilo najbolje možemo vidjeti iz nastavka Puljankinog tužbenog zahtjeva uz napomenu da se tvrtka kasnije zbog svojih čvrstih argumenata uspjela izvansudski nagoditi s Novom bankom.

– Provjerom svog knjigovodstvenog stanja utvrdili smo da smo za 1.584 dionice Istarske banke nominalne vrijednosti po 300 kuna dobili 960 dionica Nove banke nominalne vrijednosti po 200 kuna. Prema tome, Puljanka bi u svojoj bilanci knjigovodstvenu vrijednost dionica Istarske banke s 475.200 kuna trebala smanjiti na 192 tisuće kuna uz gubitak od 283.200 kuna, napisali su u tužbi vlasnici Puljanke.

– Smatramo da bi svaki dioničar Istarske banke trebao dobiti dionice Nove banke u jednakoj ukupnoj nominalnoj vrijednosti. Bilo kakvo smanjenje vrijednosti podrazumijevalo bi da je pripojena banka morala smanjiti svoj temeljni kapital, tvrdili su u Puljanci a potom argumentirali da se to nije dogodilo, odnosno da kapital nije smanjen.

Da su u Puljanci u pravu, pokazuje i nalaz sudskog vještaka Zlate Striček iz Zagreba koja je u svojoj ekspertizi pripajanja Istarske i Sisačke banke Novoj banci sudu dokazala da su dvije pripojene banke vrlo loše prošle.

– Vrijednost Istarske banke prilikom spajanja bila je neprimjerena jer je umjesto na 181.387.000 procijenjena na 151.889.000 kuna, zaključila je Striček iz čega se vidi da je banka podcijenjena za oko 30 milijuna kuna. Međutim, Puljankini vlasnici smatraju da je podcjenjivanje bilo još i veće jer ni pri takvoj smanjenoj vrijednosti mali dioničari nisu dobili koliko su trebali.

– Ukoliko je banka vrijedila 151 milijun kuna, tada je većinski vlasnik sa svojih 87 posto imao 132,4 milijuna kapitala a mali dioničari 19,4 milijuna. Nije jasno kako su onda svi mali dioničari mogli dobiti tek 11,2 milijuna kuna dionica u Novoj banci. Većinski vlasnik je prilikom pripajanja pokušao za sebe ostvariti korist na štetu drugih dioničara, zaključili su u tužbi Puljankini čelnici i ubrzo nakon toga s vlasnicima Nove banke postigli izvansudsku nagodbu.

Ostali vlasnici dionica, među kojima i sve ranije nabrojane istarske javne tvrtke, nisu se žalili iako su pripajanjem oštećeni za milijune kuna. Zašto?

Dražen MAJIĆ

(prenosimo iz Glasa Istre)

Print Friendly, PDF & Email