Iako su lani u najboljem slučaju jedva navukle 40 posto prihoda ostvarenog prethodne godine, zahvaljujući mjerama države, moratorijima na kredite i prethodnim zalihama, vodeće velike turističke kompanije uspjele su zadržati stabilnost koja im je bila nužna za realizaciju sezone 2021. godine.

Kao najveći problem u ovoj godini pokazao se nedostatak radne snage, koja se od neizvjesnosti u industriji putovanja razbježala u druge sektore, primarno građevinu. Kada se nakon sezone, koja se pristojnim tempom nastavlja i u rujnu, zbroje rezultati, uslijedit će i odluke o ponovnom pokretanju investicija koje je pandemija blokirala.

Obje pandemijske godine naime pokazale su da je najbolji rezultat ostvario premium segment ponude, a tu ima mnogo mjesta za ulaganja u svim segmentima smještaja, od kampova i hotela do obiteljskog smještaja i zabavnih sadržaja.

Kampovi ‘povukli’ rezultat

Maistra, uključujući i dubrovački hotel Hilton Imperial, u 2020. godini zabilježila je 45 posto prodaje 2019. godine, uz 41 posto realizacije prihoda od prodaje robe i usluga. Analiza po segmentima pokazala im je da su u 2020. kampovi ostvarili 9 posto bolje rezultate u broju prodanih jedinica od prosjeka Maistre. U razdoblju lipanj-rujan, kada je poslovanje bilo bez znatnijih ograničenja zbog epidemioloških mjera, najbolju prodaju u usporedbi s prošlom godinom ostvario je luksuzni hotelski segment u Rovinju.

HUP-Zagreb u 2020. godini ostvario je tek 18 posto prodanih jedinica i 18 posto prihoda od prodaje u odnosu na prethodnu 2019. godinu. Konsolidirani prihod Maistre od prodaje turističkog segmenta u 2020. godini iznosio je 587 milijuna kuna, što predstavlja 35 posto ostvarenja prethodne godine.

Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosi 93 milijuna kuna, uz neto gubitak od 136 milijuna kuna. Ostvarena pozitivna EBITDA ukazuje na činjenicu da je u kriznoj 2020. godini turistički segment ostvario razinu operativne dobiti i likvidnosti dostatnu za redovito operativno poslovanje, kažu u Maistri. Uz nautiku, kampovi su lani imali puno boju popunjenost od hotela, koji su bili slabiji i od privatnog smještaja, no to se srećom u ovoj godini izmijenilo.

Zbog nastavke pandemije koronavirusa i u prvom dijelu 2021. godine u Maistri je smanjena poslovna aktivnost, no ipak je ostvarena prodaja od 335 tisuća smještajnih jedinica, što predstavlja rast od 113 posto u odnosu na prošlogodišnje izvještajno razdoblje, te je na razini 60 posto od ostvarenja rekordne 2019. godine.

U prvih šest mjeseci ove godine Maistra grupa je tako ostvarila 296,5 milijuna kuna poslovnih prihoda što je oko dva i pol puta više no lani, te na razini 66 posto ostvarenja istog razdoblje 2019. godine. Ostvaren je pozitivan rezultat prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) u iznosu od 49,2 milijuna kuna. Iako rezultate za treći, ključan kvartal još čekamo, fizička popunjenost hotela ovog ljeta daje naslutiti značajno bolje rezultate nego lani, za sve turističke kompanije na Jadranu.

Zasad je o rezultatima ove ljetne sezone izvijestila samo pulska Arena Hospitality Grupa, otkrivši da je poslovanje u Hrvatskoj tijekom srpnja i kolovoza premašilo očekivanja uprave, pri čemu je ukupni nerevidirani prihod u ova dva mjeseca dosegao približno 90 posto ukupnih prihoda u istom razdoblju u 2019. godine.

Prihod ostvaren u kolovozu 2021. godine na razini je prihoda ostvarenog u kolovozu 2019. “Ovaj je rezultat postignut bez uobičajenog postupnog rasta sezonske aktivnosti, u vrijeme kada su pravila o covid putovnicama i testiranju još uvijek na snazi, a određene zemlje iz koje tradicionalno dolaze gosti Grupe zadržavaju ograničenja putovanja za Hrvatsku.

“Naša druga regija, koja se sastoji od operacija u Njemačkoj, Mađarskoj i Srbiji, također je pokazala znakove oporavka, iako tempo takvog oporavka varira ovisno o tržištu i sporiji je u odnosu na hrvatski segment odmorišnog turizma. Nerevidirani ukupni prihod za ovu regiju u srpnju i kolovozu predstavlja 39% ukupnih prihoda u istom razdoblju 2019. godine. Međutim, s ponovnim otvaranjem tržišta i nastavkom napretka programa cijepljenja očekujemo nastavak oporavka”, kažu u kompaniji.

Ova sezona generalno je pozitivno iznenadila čitav turistički sektor, jer iako su se očekivali pomaci na bolje u odnosu na lani, nitko nije mogao predvidjeti da će kolovoz gotovo dosegnuti predpandemijske brojke, a fiskalizacija ih i premašiti. Naime, u Hrvatskoj je u kolovozu 2021. godine ostvareno 4,3 milijuna dolazaka i 30,7 milijuna noćenja, odnosno 59 posto više dolazaka i 46 posto više noćenja nego u istom razdoblju protekle godine.

To je čak 93 posto noćenja pretpandemijske godine, što je važan podatak jer se radi o mjesecu u kojem se ostvaruju najviše cijene u godini, i svakako će utjecati na ukupan prihod turizma u 2021.

Naime, vrijednost fiskaliziranih računa u turističkim djelatnostima tijekom kolovoza bila je za 21 posto veća nego u kolovozu 2019., dok je na razini godine njihova vrijednost iznosila gotovo 18 milijardi kuna što je oko 84 posto vrijednosti iz prvih osam mjeseci 2019. godine.

Dobra priprema sezone

Prema vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu, kampovima i hotelima, od čega su najveći rast u odnosu na proteklu godinu ostvarili kampovi (93 posto više) i hoteli (86 posto više noćenja) nakon čega slijedi privatni smještaj i čarter s rastom od oko 35 posto u noćenjima. Kampovi i plovila su se tako opet pokazali kao super pouzdan segment smještaja za pandemijske uvjete, i u ovom kolovozu zabilježili su za par postotaka više noćenja nego 2019. godine.

Pritom su kampovi imali rast noćenja za 93 posto u odnosu na lanjske brojke, a nautički čarter 35 posto u kolovozu 2021. godine. Ovim segmentima smještaja svakako je pomoglo i puno sunčanog vremena. Prosječna popunjenost u hotelima po krevetima samo u kolovozu iznosila je 84,88 posto, za razliku od lanjskog kolovoza kad je bila 46,06 posto, a u kolovozu 2019. iznosila je 93,88 posto.

Kada popunjenost iz kolovoza 2021. kompariramo s kolovozom 2020. godine riječ je o rastu popunjenosti za 84 posto, a u odnosu na kolovoz 2019. godine riječ je o 90,4 posto rezultata. Dobar rezultat u kolovozu stoga bi trebao barem dijelom popuniti rupe iz gotovo nepostojeće predsezone.

Sve to bi bilo znatno slabije da se sektor, uz pomoć države i potpora iz proračuna, nije dobro pripremio za sezonu, ma koliko neizvjesna bila. Tu su svakako pomogli rekordno dobri rezultati iz 2029. godine. Uprava Arena Hospitality Grupe u svom izvješću za 2020. tako je posebno istakla kako su financijski spremni za još jednu izazovnu godinu.

“Naša novčana pozicija i dalje je jaka, i iznosila je 425,6 milijuna kuna na dan 31. prosinca 2020. Razne analize koje smo proveli osiguravaju da Grupa ima dovoljno sredstava kako bi mogla izdržati neizvjesno poslovanje i kroz cijelu 2021. godinu, dok se uvjeti na tržištu ne stabiliziraju”, poručili su u proljeće iz Arene, kojoj je pandemija lani srezala prihod za 69,4 posto, na 238,3 milijuna kuna, a EBITDA gubitak iznosio je 18,3 milijuna kuna, u odnosu na dobit od 229,5 milijuna kuna u 2019. U Areni ističu da je im poslovni mix lani bio drugačiji.

“Naime kampovi, koji kao segment imaju najnižu prosječnu dnevnu cijenu, ali i najveću maržu te profitabilnost, proporcionalno su više pridonijeli rezultatima što je imalo pozitivan utjecaj na profitabilnost Grupe”, ističu u Areni. Veća potražnja za kampovima djelomično je posljedica ulaganja dovršenih u posljednjih nekoliko godina, u kombinaciji s percepcijom da je rizik prijenosa covida niži u ovom tipu smještaja. Kao rezultat toga, kampovi su doprinijeli gotovo 50 posto u njihovim ukupnim prihodima u Hrvatskoj, u usporedbi s otprilike 30 posto u godini ranije.

Unatoč pandemiji, Grupa Plava laguna je realizirala dio planiranih ulaganja u iznosu od 145 milijuna kuna koja su bila započeta krajem prethodne godine u cilju podizanja kvalitete usluge i proizvoda. Najznačajnija investicija bila je u kampu Park Umag gdje je izgrađen novi bazenski kompleks sa ugostiteljskim objektom, uređene su zone za nove mobilne kućice i glamping šatore, te je temeljito rekonstruiran i proširen postojeći WiFi sustav.

Također, izvršena je i rekonstrukcija dijela postojećeg bazenskog kompleksa i značajna ulaganja u hortikulturno uređenje. Nadalje, nastavljen je program uređenja plaža, kao i uređenja objekata za smještaj radnika. U 2020. godini ostvareno je 1,57 milijuna noćenja što je 33 posto ukupnih noćenja ostvarenih u prethodnoj godini. U hotelima i apartmanima ostvarena je tek četvrtina prometa iz godine ranije, dok su i njima kampovi zabilježili bolje rezultate i ostvarili noćenja na razini 42 posto od prethodne godine.

Ujedno, ukupna razina poslovnih prihoda zajedno s učinkom ostalih dobitaka i gubitaka Grupe iznosi 485 milijuna kuna, što je bilo 41 posto prošlogodišnjih poslovnih prihoda. Za razliku od lani, Plava laguna ovog ljeta je uspjela realizirati ATP Umag teniski turnir, koji je unatoč ograničenjima zbog pandemije privukao očekivan broj posjetitelja.

Najveći hotelijer

U 2020. godini Grupa Valamar Riviera je ostvarila ukupne prihode u visini od 697 milijuna kuna, odnosno tek 31 posto ukupnih prihoda ostvarenih u godini ranije. Usprkos nepovoljnim okolnostima poslovanja, Grupa je tijekom 2020. godine ostvarila 2,3 milijuna noćenja i pozitivnu prilagođenu EBITDA u iznosu od 126 milijuna kuna, no prvu pandemijsku godinu završili su s ukupnim gubitkom od 359 milijuna kuna, za razliku od godine ranije u kojoj su imali dobit od 306 milijuna kuna.

Neto dug Valamaru je u 2020. porastao za 29,9 posto, sa 2,19 milijardi kuna na 2,85 milijardi. Za 2021. godinu nadzorni odbor Valamar Riviere odobrio je investicije za u iznosu od 132 milijuna kuna namijenjenih finalizaciji ranije započetih ulaganja (Istra Premium Camping Resort 5* i smještaj za zaposlenike u Dubrovniku), završetku prve faze ulaganja u Valamar Pinea Collection Resort te projektima digitalizacije, investicijskom održavanju i pripremi budućih projekata.

Smanjena ulaganja planirana za 2021. godinu bila su fokusirana na završetak započetih projekata i pripremu projekata za novi rast i razvoj kada se za to steknu uvjeti. Nadzorni odbor Imperial Riviere, u čijem su sastavu hoteli u Makarskoj, Rabu i Poreču, odobrio je investicije u iznosu od 41 milijun kuna, prvenstveno fokusiranih na završetak investicija u hotele Valamar Meteor u Makarskoj i hotel Valamar Parentino u Poreču.

Imperial Riviera je lani imala 90 milijuna kuna prihoda od prodaje, što je gotovo za 65 posto manje, operativna dobit iz poslovanja ostvarena je u iznosu od 23,2 milijuna kuna, što predstavlja pad od gotovo 75 posto, no ako se izuzme efekt primljenih potpora države za očuvanje radnih mjesta i koncesije, EBITDA i dalje ostaje pozitivna. Neto gubitak Grupe iznosi -39,7 milijuna kuna.

Ova godina ma kako slabo počela, već u drugom kvartalu bila je značajno bolja od prošle i za Valamar. U prvih šest mjeseci ove godine Valamar Riviera je ostvarila 291 milijuna kuna ukupnih prihoda, čime je više nego udvostručila prihode u odnosu na isto razdoblje 2020. godine. Istovremeno je ostvarena pozitivna operativna dobit na razini 19,6 milijuna kuna što predstavlja rast u odnosu na 2020. godinu, ali je i 67 milijuna kuna manja nego u predkriznoj 2019. godini.

“Ostvareni rast prihoda rezultat je popuštanja restrikcija za putovanja, visoke potražnje s ključnih tržišta, dobre pripreme sezone, otvaranja većine objekata u lipnju te značajnih ulaganja u portfelj u prethodnim godinama.

Unatoč i dalje izraženom utjecaju pandemije, značajno poboljšanje operativne dobiti u odnosu na 2020. godinu ostvareno je općom racionalizacijom poslovanja i poduzetim internim mjerama štednje, kao i nastavkom primjene uvođenjem „Pauza, Restart“ programa usvojenog u travnju 2020. godine te daljnjim korištenjem mjera potpore Vlade RH za očuvanje radnih mjesta”, istaknuli su u kompaniji koja je ljetos otvorila većinu svojih hotela za goste.

Još visoka neizvjesnost

Valamar je tako već u srpnju 2021. ostvario oko 90 posto prihoda pansiona realiziranih u istom mjesecu 2019. godine, što zajedno s polugodišnjim rezultatima ukazuje na započet oporavak u turizmu. Pritom su Istra i sjeverne jadranske destinacije u srpnju ostvarile rezultat sličan onome iz 2019. godine, dok Dubrovnik i južne destinacije i dalje zaostaju. Razina neizvjesnosti za poslovne rezultate 2021. i dalje je visoka zbog nesigurnosti oko daljnjeg razvoja pandemije u Europi i generalno niske procijepljenosti u Hrvatskoj. U Valamaru očekuju da će turistički sektor i dalje biti pod utjecajem krize u nastavku 2021. godine, dok se povratak redovnom poslovanju očekuje u 2022. i 2023. godini.

Valamar je u 2021. uspješno dovršio nekoliko većih investicija, uključujući završetak obnove i dogradnje Valamar Parentino Hotela u Poreču, Valamar Meteor Hotel u Makarskoj te otvorenje prvog hotela pod novim lifestyle brendom, pod nazivom Hvar Places Hotel u Starom Gradu na otoku Hvaru, dok je Istra Premium Camping Resort by Valamar u Funtani kraj Poreča dodatno oplemenjen novim sadržajima za luksuzno kampiranje.

Nagrade zaposlenicima

Valamar je u dogovoru sa sindikatima za ovu sezonu dogovorio novčane nagrade vrijedne do 3500 kuna neto za stalne i sezonske djelatnike ovisno o mjesecima rada, od čega je 1300 kuna  već isplaćeno kao nagrada za uspješno otvaranje sezone u otežanim uvjetima.

U dogovoru sa socijalnim partnerima, Valamar je za mjesec srpanj isplatio i dodatnu nagradu od 1200 kuna, a dogovorena je i posebna nagrada u rujnu za sve sezonske djelatnike koji su zaposleni nakon 1. lipnja u iznosu od daljnjih 1000 kuna. Djelatnici koji se ističu svojim radom i rezultatima u Valamaru mogu biti dodatno nagrađeni u iznosu do 1000 kuna mjesečno. Kao i svake godine, Valamar jamstvo garantira minimalnih 5000 kuna neto primanja za sve djelatnike koji odrade puni kalendarski mjesec.

Ovi programi su ključni za zadržavanje radne snage i privlačenje nove, što će biti najveći izazov sektora i u naredim godinama. Zato se administracija što prije treba uloviti izmjena okvira poslovanja za investitore i poduzetnike kroz fleksibilizaciju modela zapošljavanja. Bez toga, ako i uspijemo privući strane investitore, neće nam imati tko raditi. Hrvatska udruga u turizmu ovih dana u Vladu šalje prijedloge vrlo konkretnih rješenja koja treba uvesti da bi se olakšalo i ubrzalo zapošljavanje u nacionalnom turizmu.

“Pitanje radne snage u turizmu ne smije postati pitanje dobivanja radnih dozvola za strance. Postoji toliko rješenja kojima možemo omogućiti jednostavnije zapošljavanje neiskorištene domaće radne snage koja nije motivirana za rad u turizmu zbog raznih administrativnih i poreznih barijera. Postoje brojne raspoložive niše koje žele raditi u turizmu, primjer su studenti kod kojih je ključno riješiti pitanje poreznih olakšica. To bi za državu bio minoran fiskalni trošak koji bi se višekratno vratio u prihodima”, kaže direktor HUT-a Veljko Ostojić.

Zaključuje kako ostaje činjenica da su plaće u turizmu znatno niže od onih u Austriji i Sloveniji, no trenutno nema nikakvog razloga da Hrvatska nema najbolji i najjednostavniji sustav zapošljavanja. Stvar se ne može riješiti preko noći, no puno se toga može odraditi odmah da se proces pokrene.