Galerija S
VALFRESCO 1224 S

Funtana-Vrsar: Državna arbitraža za nesuglasne susjede

23.02.2008. 00:00; ; Početna / Novosti / Okolne općine / Funtana-Vrsar: Državna arbitraža za nesuglasne susjede
599GO250815.jpg

U ponedjeljak će se čelnici Vrsara i Funtane sastati u Zagrebu, u Središnjem državnom uredu za upravu, gdje će pred državnim arbitrima iznijeti svoje stavove o uređenju preostalih neriješenih pitanja oko podjele imovine, obaveza i prava uslijed izdvajanja Funtane u samostalnu općinu pred nešto manje od godinu i pol. Susjedi su u kolovozu potpuno riješili granice, a većinu imovine razdijelili u omjeru 70 naprema 30 u korist Vrsara, sukladno broju stanovnika prema posljednjem popisu, što je obično i osnovni kriterij pri ovakvim diobama. Izvan tada potpisanog sporazuma ostala je podjela komunalca Montrakera, napose upravljanje funtanjanskom marinom, zatim otplata kredita za gradnju osnovne škole u Vrsaru te obaveza rješavanja vlasničkih odnosa u zgradi gdje je sada smještena općinska uprava Funtane.
Susjedi su si tada odredili rok od šest mjeseci za naknadno rješavanje ovih pitanja, no nisu se dogovorili ni njegovim istekom. Štoviše, nije održan ni jedan sastanak, a Funtanjani su naveli i da se Vrsar oglušio o njihova dva pisana i nekoliko usmenih poziva. Sada će se spornim pitanjima baviti posebna Vladina komisija, koja je za ovaj spor već imenovala arbitražno vijeće. Iz poziva na ročište vidljivo je da njime predsjeda državna dužnosnica Ljerka Golubić-Munjaković. Na prvom ročištu usmene rasprave obje će stranke vijeću iznijeti svoja stajališta, zahtjeve i argumente te dostaviti relevantnu dokumentaciju.
– Sigurno ćemo se odazvati ročištu. U ovom trenutku mogu samo reći da ne znamo što nas očekuje jer osim poziva na raspravu nismo dobili nikakve materijale, a ni odluku o imenovanju arbitražnog vijeća, pa ne znamo tko su njegovi članovi. U pozivu nije navedeno ni što je predmet arbitraže, da li sva tri otvorena pitanja, neko pitanje pojedinačno ili čitav sporazum o utvrđivanju granica i podjeli imovine koji smo potpisali u kolovozu. Mi ćemo u svakom slučaju iznijeti svoj stav, a taj je da Funtani nikada nismo osporavali suvlasništvo u Montrakeru pa nećemo ni ovom prilikom. Uostalom, tako smo podijelili i udjele u drugim poduzećima, Usluzi i Istarskom vodovodu. Smatramo da ključ za podjelu, kao i uvijek, treba biti broj stanovnika. O svemu ćemo više znati nakon ročišta, rekao je Franko Štifanić, načelnik Vrsara.
Na pitanje zašto Funtana ne sudjeluje u otplati spomenutog kredita, tamošnji pročelnik Andrea Štifanić odgovara da su školu i preplatili. Upozorava da je zemljište za njenu gradnju dobiveno zamjenom za 31 tisuću četvornih metara priobalnog zemljišta u Funtani, u kampu Istra. Ono je prepušteno hotelijeru Rivieri, koja je zajedničkoj Općini tada zauzvrat dala niz nekretnina, ali na području Vrsara: kino, market, restoran, poslovne prostore, još jedan trgovačko-ugostiteljski objekt s okućnicom, parkiralište te zemljište za gradnju škole.
– Samo godišnji najam koji Vrsar ostvaruje od tih nekretnina vjerojatno prelazi ratu kredita. Ne mogu točno reći o kojim se iznosima radi, ali su sigurno ogromni jer su neke od njih na najatraktivnijim lokacijama u Vrsaru, kazao je funtanjanski pročelnik.
Dogovora nema ni o obavezi rješavanja zamršenog pitanja zgrade Općine, pošte i Turističke zajednice, koje je dijelom vlasnik turistička tvrtka Maistra. Vrsarani smatraju da je riječ o neriješenom predmetu poput niza drugih koje je Funtana preuzela nakon osamostaljenja te se za nj sada treba sama pobrinuti budući da je zgrada na njihovom teritoriju. S druge strane, Funtanjani vele da su oštećeni jer im lokalna vlast od 1997. nije otkupila zgradu ili s Maistrom riješila njen status, iako je za to imala priliku. Očekuju svojevrsnu kompenzaciju za, kako kažu, nebrigu o njihovim nekretninama, zbog koje im danas uprava radi u prostorijama kojih nisu u cijelosti vlasnici.

Martina Dodić, Glas Istre

Odluka tajnim glasanjem, trošak plaćaju stranke

Prema poslovniku o radu ovih Vladinih tijela, arbitražno vijeće o predmetu spora odlučuje tajnim glasanjem, većinom glasova svojih članova, rukovodeći se načelom pravičnosti. Rasprave u pravilu nisu javne, a troškove postupka snose stranke. Zasad su obje općine uplatile po pet tisuća kuna predujma.