Sportska dvorana Žatika skupa je koliko i lijepa – potpuno je u funkciji potreba lokalnih sportskih klubova i povremenih manifestacija pa su prihodi od dvorane zanemarivi u odnosu na trošak. Doduše, gradski proračun zasad uspijeva financirati sve troškove, premda nije lako.
Ove godine u proračunu treba osigurati 16,88 milijuna kuna za otplatu dvaju kredita za gradnju dvorane i još 1,55 milijuna kuna režijskih troškova. Kredit se otplaćuje iz prihoda od prodaje nekretnina, a režijski troškovi iz općih, odnosno poreznih prihoda, kao i u slučaju drugih sportskih i kulturnih objekata.
Ove će godine, kako saznalemo od gradonačelnika Edija Štifanića, prihod od zakupa dvorane biti oko 300.000 kuna. Ovako prikazani prihodi i rashodi ukazuju na veliki problem. Međutim, gradonačelnik kaže da je to tek privremeno stanje, dok se ne izgradi još jedna manja i za potrebe treninga klubova primjerenija dvorana, uz planiranu školu na Finidi. Porečki sportski klubovi sada dvoranu koriste za treninge – besplatno. Dvorana je u pogonu nekoliko sati dopodne, a poslije podne od 15 do 23 sata ekipe se smjenjuju svaki dan. Naravno, nije racionalno koristiti veliku dvoranu za klupski trening desetak ili dvadesetak sportaša, ali u Poreču nema drugog izbora. Dvorana Velog Jože odavno je premala za gradske sportske potrebe, a  najam hotelske sportske dvorane košta 100 kuna po satu. Dok nije bilo Žatike, iz gradskog je proračuna ta cijena plaćana za trening sportskih klubova.

Organizatorima besplatna dvorana

Dnevni troškovi dvorane na Žatiki variraju između šest i sedam tisuća kuna, ovisno o godišnjem dobu. U taj trošak uračunate su plaće dvaju domara i voditelja tehničke službe, struje, za koju se godišnje izdvaja nešto više od 300.000 kuna, lož-ulje je nešto manje od cijene struje, a čišćenje koje obavlja vanjski servis godišnje košta oko 380.000 kuna. Lani je u dvorani održano 16 manifestacija i koncerata, što je trajalo do sedam dana, a organizatori su dvoranu dobili besplatno. 
– Vinistra nam je uplatila sportske dvorane Žatika paušal za struju, a sva druga prvenstva i natjecanja uglavnom su organizirali naši, gradski sportski klubovi ili udruge i naravno da smo dvoranu dali besplatno. U protivnom bismo tražili financijsku podršku Grada pa bi došlo na isto. Dali smo dvoranu i za maturainu zabavu, a bit će ih i ove godine. Besplatna je bila i Caritasu za humanitarni koncert Volim Istru, nabraja gradonačelnik.
U ovoj je godini 45 dana rezervirano za manifestacije u dvorani. Gradonačelnik spominje Vinistru, Promohotel, koncert koji organizira USB. Većina organizatora dobit će dvoranu besplatno jer se ponovno radi o gradskim udrugama ili klubovima za sada planiraju prihod od 300.000 kuna za tih 45 dana. Samo Promohotel će za sedam dana najma dvorane platiti nešto više od stotinu tisuća kuna, a za nedavno održani koncert dvorana je plaćena 30.000 kuna plus porez. Gradonačelnik kaže da će se o prihodu dvorane moći govoriti tek kada se pritisak klubova na nju smanji gradnjom školske dvorane na Finidi. Tada bi mogla profunkcionirati i tvrtka Sport, koju je Grad osnovao, ali ne i aktivirao. Naime, da bi dvorana mogla donositi novac barem za financiranje svoga pogona, prostor mora biti dostupan organizatorima manifestacija koji su voljni platiti najam, a to znači da klubovi u to vrijeme dvoranu ne mogu koristiti za treninge. Što se otplate kredita tiče, Štifanić naglašava klauzulu koja omogućuje Gradu povrat čitavog iznosa kredita u bilo kojem trenutku, bez dodatnih troškova.

Otplata kredita do 2033.

Grad, zapravo gradska tvrtka Parentium, je za gradnju dvorane uzela 75 milijuna kuna kredita čija je zadnja rata predviđena 31. prosinca 2033. godine, a potom još 46 milijuna kuna s otplatom do 30. rujna 2018. godine. Štifanić kaže da postoji realna šansa da se krediti vrate prije, ako se probudi tržište nekretnina, jer Grad ima puno zemljišta.
Međutim, financiranje gradnje dvorane bilo je u početku zamišljeno drugačije. Podsjetimo, Grad je od HFP-a odlukom Vlade dobio oko 24 hektara zemljišta, od kojeg 14-ak hektara u građevinskoj zoni na Fazinki, za gospodarsku zonu, koje je bilo namijenjeno prodaji, a novcem od prodaje Grad se obavezao financirati pet kapitalnih projekata: gradnju dvorane, škole, dijela obilaznice, pročistača u Červaru i infrastrukture u povijesnoj jezgri. Tada su u gradskoj upravi procijenili da četvorni metar zemljišta na Fazinki vrijedi 220 eura. Do sada je prodano nešto manje od pet hektara zemljišta po prosječnoj cijeni od 270 eura za četvorni metar, za što je u gradski proračun sjelo 95 milijuna kuna, odnosno nešto manje, jer Poreč centar još nije platio dio cijene. Čitav taj prihod ne bi dostajao za gradnju dvorane, a budući da je ona dovršena puno prije no što je zemljište prodano, novac je potrošen za obilaznicu, rotore, ali i infrastrukturu zone.

Sniježana MATEJČIĆ, Glas Istre