HRVATSKA je jedina zemlja koja ima državnu financijsku agenciju, odnosno Finu. Po tome smo posebni u Europi, a moguće je da takvu službu imamo jedini u svijetu, piše Andrea Topić, index.hr

Pa kad je već tako, logično se bilo zapitati čime se Fina bavi? I je li nam ona potrebna? Postoji li život nakon Fine? 

Fina ima više zaposlenih nego HRT, a u 2020. godini je ostvarila 27 puta manju dobit od državne televizije 

Koliko je ona isplativa? Praktički je nemamo s čime usporediti jer takva agencija ne postoji.

Ako ćemo gledati po broju zaposlenika, približno je blizu Hrvatskoj radioteleviziji. 

Usporedbe radi, HRT ima 2922 zaposlenih, a Fina 3418 računajući i tvrtku Fina GS. 

HRT je lani imao dobit od 67.5 milijuna kuna, a Fina je s 500-tinjak zaposlenih više zaradila tek 2.5 milijuna kuna. Iz toga proizlazi da je HRT imao 27 puta veću dobit od Fine. Dodajmo i da je HRT lani imao prihod od 1.3 milijarde, a Fina 778.2 milijuna kuna. 

No da mi ne zaključujemo i ne uspoređujemo neusporedivo, obratili smo se ekonomistima, IT stručnjacima i poduzetnicima s jednostavnim pitanjem – treba li nam Fina?

“Da je sutra više ne bude poduzetnici ne bi suzu pustili, a nestala bi prilika za uhljebljivanje, što bi za politiku bila velika tragedija”

Razgovarali smo s Draženom Oreščaninom iz Iz Udruge Glas poduzetnika. On odlučno odgovara: 

“To je jedna apsolutno nepotrebna institucija koja je nastala iz nekadašnje socijalističke Službe društvenog knjigovodstva (SDK). Život bez Fine je moguć svugdje u EU i ne vidim razloga zašto ne bi bio moguć i u Hrvatskoj”.

Smatra da je kroz godine Fina pokušavala pronaći bilo kakvu svrhu. 

“Tako je i postala ovlaštena za prikupljanje i obradu GFI-POD obrazaca za godišnje izvještaje poduzetnika, a te podatke onda prodaje na tržištu (?!). Od države je dobila i neku vrstu monopola na digitalne certifikate, provođenje ovrha i razne druge usluge. U mnogim segmentima Fina konkurira privatnom sektoru – mjenjačnice, prijevoz novca, fizička i tehnička zaštita. U svakom slučaju, da se sutra ujutro probudimo i da više Fine ne bude, ne vjerujem da bi ikome u privatnom sektoru uopće nedostajala i da bi pustio suzu za njom, ali nestala bi prilika za uhljebljivanje raznih direktora i savjetnika po poslovnicama diljem Hrvatske, što bi za politiku bila velika tragedija”, podvukao je Oreščanin.

Stručnjaci su složni da Fina nikome ne treba

Podsjetili smo da je Index nedavno otkrio na desetak sumnjivih zapošljavanja i sklopljenih poslova iz vrha Fine. Pitali smo Oreščanina iznenađuje li ga to. 

“Nimalo me ne iznenađuje, to je obrazac ponašanja koji je prisutan svugdje u javnoj upravi, gdje se sve institucije gledaju kao izborni plijen i kanal na koji se izvlači novac iz državnog proračuna i iz proračuna tih institucija. Moja nedavna kandidatura u HGK je upravo to dokazala – nema šanse da se bilo koja institucija prepusti tržištu i makne od utjecaja politike”, odvratio je izvršni direktor UGP-a.

Rakar: Fina postoji samo kod nas, ona ne rješava niti jedan problem na tržištu, nije efikasna

Informatički stručnjak Marko Rakar ističe kako Fina kao institucija nema ekvivalenta u modernom zapadnom kapitalističkom sustavu u kakvom navodno živimo.

“Neke slične organizacije su postojale u bivšim zemljama istočnog bloka, ali većina zemalja je takve institucije u cijelosti ukinula. Fina ne rješava niti jedan jedini poslovni problem koji tržište ne bi moglo riješiti samo, no zahvaljujući dodijeljenim administrativnim monopolima ona svejedno postoji. Nažalost, u Hrvatskoj je Fina jedan od navodnih nositelja digitalne transformacije državne i javne uprave, no u biti zahvaljujući svojoj institucionalnoj nesposobnosti, apsolutnoj tržišnoj nepripremljenosti i nekompetentnoj ili korumpiranoj nabavi konkretnih rješenja, oni su u biti uteg digitalne transformacije i jedan od uvjerljivo najvećih usporivača cijele zemlje na putu do napretka”, zaključio je Rakar.

Smatra da je Fina velikim dijelom pješčanik skupocjenih, sporih i tržišno neefikasnih javnih servisa, a one usluge koje su im dodijeljene bez ikakve potrebe za kompetencijama, koriste kako bi pružali tobože tržišne usluge koje opet, zahvaljujući tom istom monopolu, ne možete kupiti nigdje drugdje. Primjerice, pisali smo već kako Fina prikuplja i prodaje poslovne podatke hrvatskih tvrtki.

“Učinili bi svima uslugu da ih jednog jutra isključimo iz zida”

Rakara smo upitali iznenađuje li ga da smo u Fini uspjeli pronaći hrpicu uhljeba na direktorskim pozicijama, ljudi zaposlenih bez natječaja, a uz to i sumnjive poslove koje orkestrira Uprava Fine na čelu s Draženom Čovićem.

“Učinili bi svima uslugu, pa i onima koji rade u Fini, da ih jednoga jutra jednostavno isključimo iz zida. Nema nikakvog iznenađenja u pronalasku uhljeba u Fini, cijela ta institucija je osmišljena kao veliki uhljebarij koji počinje s Nadzornim odborom i Upravom koja služi za nagrađivanje ‘zaslužnih’ kadrova koji koriste svaku priliku da namire osobne interese, preko raznih direktora i rukovoditelja koji su pronašli ili državnu hladovinu u kojoj prikupljaju godine do mirovine ili pak koriste svoj položaj i ovlast kako bi osigurali sebi dodatne prihode ili kod nekog od preferiranih dobavljača osigurali odstupnicu u trenutku kada ostanu bez posla”, odgovara Rakar.

“Registrirani su za nepotrebne djelatnosti i nikad ne bi samostalno uspjeli na tržištu”

Dodaje i da ostatak organizacije zapošljava tisuće ljudi koji objektivno nisu potrebni, ali su slijedom događaja zaostali u domaćem i nevjerojatno velikom javnom sektoru.

“Osim toga, Fina je institucija bez ikakvog fokusa i strategije, oni pod istim imenom održavaju cijeli niz međusobno različitih djelatnosti koje su velikim dijelom u biti nepotrebne i koje oni nikada na doista slobodnom tržištu ne bi uspjeli samostalno osvojiti, ali zahvaljujući poluzi državnog reketa to uspijevaju; Fina posjeduje šaltere, a nisu banka, posjeduje servis za razvoženje gotovine iako privatne zaštitarske tvrtke taj posao rade jeftinije i efikasnije, posjeduje računovodstveni servis kojeg trenutno pokušavaju prodati, što je pomalo ironično jer je Fina pravni sljednik ZAP-a, odnosno nekadašnjeg SDK – Službe društvenog knjigovodstva pa se time odriču korijena iz kojeg su potekli, te naravno na kraju, posjeduju i ugostiteljsku djelatnost za koju nikome nije jasno kako se tamo našla. Ako postoji iznenađenje oko uhljebljivanja u Fini, onda je to podatak da ih je pronađeno svega sedam”, kaže Rakar.

Fina s državom ugovara usluge koje je bez problema mogao preuzeti privatni sektor

Ispred Udruge poreznih obveznika Lipa, razmišljanja o Fini s nama je podijelio Zoran Löw.

“Fina na svojem webu tvrdi da ‘Iako u državnom vlasništvu, Fina posluje isključivo na tržišnom principu’. Međutim, tržišni princip je vrlo skučena definicija koja ništa ne govori o položaju aktera na tržištu. I monopolno tržište je također tržište. Ključno pitanje je u kojoj mjeri je to tržište konkurentno i je li utakmica fer, tj. pod jednakim uvjetima za sve aktere. Kako je Fina naslijeđeni relikt iz doba državno upravljane ekonomije, zahvaljujući političkom pokroviteljstvu naslijedila je status organizacije od posebnog interesa. To joj je omogućilo da s državom ugovori brojne usluge koje je mogao preuzeti privatni sektor, primjerice Centralni obračun plaća ili vođenje Regosa”, pojašnjava Löw.

Dodaje da je Fina iskoristila priliku koju joj je dala država te je ušla u područje koje joj nikada ni po kakvoj logici nije pripadalo i sasvim je neprirodno za jednu državnu instituciju, makar se ona deklarirala kao tržišna.

Fina pruža usluge kojima nije mjesto u državnoj tvrtki

“Primjerice, navodimo samo neke s portala fina.hr: bankarske usluge i osiguranje, biljezi, mjenice i obrasci, poslovne informacije, izrada pečata i natpisnih tabli, računovodstveni servisi, digitalizacija dokumentacije i arhiviranje, IT usluge i rješenja, slanje obrazaca u e-Servise, plavi dizel, prodaja vrijednosnih kupona i ugovora, edukacije. I poseban biser: EU fondovi. Podnaslov linka je: ‘Pružamo vam podršku pri prijavljivanju na natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava’. Fina radi posao konzultanata! Za pozdraviti je da je Fina nedavno odlučila prodati svoj servis računovodstvenih usluga kojim je konkurirala privatnom sektoru. Nadajmo se da će slijediti i ostale usluge kojima nije mjesto u državnoj tvrtki”, poručio je Zoran Löw.