‘Sve su ti slike OK’ naziv je samostalne izložbe slika suvremenog likovnog umjetnika Eugena Varzića koja je otvorena u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Autor se predstavio likovnim radovima nastalim u razdoblju od 2016. do 2021. godine, a riječ je o slikama rađenim tehnikom ulja na platnu i crtežima u tehnici olovke na papiru. Umjetnikova obitelj, prijatelji i poznanici, stalni su modeli te bivaju transformirani u nove imaginarne svjetove – portrete. Lica modela su kao uloge u filmu, služe autoru za pričanje osobnih intimnih priča – ili kako on ističe – slikanje života.Ukupno je izloženo 70 likovnih radova, dok je u zasebnoj dvorani vide projekcija procesa izrade murala za projekt VukovArt, proces izrade izloženih likovnih radova iz ateljea autora, event popup izložbe na krovu Hotela Poreč i sudjelovanje autora na TEDx konferenciji.

Uz portrete, na ovoj izložbi izloženi su i krajolici koji tvore posebnu cjelinu u umjetnikovu stvaralaštvu. Varzićevi krajolici, rađeni su u maniri američkih precizionista, oslonjenih na kubistički realizam. Taj američki likovni smjer bavi se urbanim temama, reducirajući i analizirajući formu monumentaliziranih posve uobičajenih likovnih tema. Bravuroznom likovnom tehnikom, na kojoj mu mnogi zavide, svojim totalima portreta slikar Varzić postavio je nove kanone postmoderne ikonografije.

Izložbu prati bogati katalog na 120 stranica, u kojem kustos izložbe dr. sc. Vinicije B. Lupis ističe –

Pišući ovaj tekst o slikaru Eugenu Varziću, iznimnoj likovnoj osobnosti hrvatske likovne scene, pristupio sam sa stajalištem kako ga treba promatrati kroz prizmu autonomne likovnosti, neoslonjene na ikakav likovni smjer, interesnu skupinu u likovnom životu Hrvatske. On je osamljen i sebi svojstven. Slikar je koji poštuje tradiciju, u svojim lutanjima vođen je od klopki takozvane suvremenosti do naoko tradicionalnog slikarstva, ali posve suvremenoga i kritički usmjerenoga na svakidašnjicu, društveno osjetljiv na procese dezintegracije europske civilizacije, ponajviše razvalina mitteleuropäische kulture, na kojima smo svi odrasli. Varzić – likovni put kojega pratim godinama – u mnogome autodiktat u traženju likovnog smjera, dovodio me je svojim stvaralaštvom do brojnih pitanja o tome kako tumačiti nečije umjetničko djelo, likovni poticaj, ma koliko se to banalnim činilo. Slikarski put, odnosno kreativnost počesto je labirint uspomena, umjetnikova školovanja, osjetilnih i duhovnih reagiranja na prethodne životne situacije.

Slikarski put, odnosno kreativnost počesto je labirint uspomena, umjetnikova školovanja, osjetilnih i duhovnih reagiranja na prethodne životne situacije. Filozof Plotin (205.–270. p. Kr.), koji je djelovao u sutonu grčko- rimske civilizacije, drži kako je umjetnost lijepa jer sadržava iskru duhovnoga, a uvodi u nju i pojam oblika. Oblik je nešto što umjetnik podaruje neobrađenoj materiji. Zapravo, oblik je ono u čemu se sastoji taj element duhovnosti i duše. Prema tome, lijepo je nešto što je unutarnja stvar čovjeka, to je nešto što umjetnik podaruje neobrađenom objektu. Za onoga koji gleda umjetničko djelo to je lijepo jer se uspostavlja, kako Plotin kaže, usuglašenost s njegovom dušom. Ako je nešto stvoreno iz duše – a lice je zrcalo duše i tema ove izložbe – onaj koji promatra djelo to prepoznaje i uspostavlja suglasje s onostranim ja.

Na svojem likovnom putu Varzić je zasigurno nosio razne naplavine likovnog školovanja, težnji i traženja, a okvirno američki usmjerena struja figuralnog slikarstva smisleno ga je dovela do posljednjega likovnog ciklusa začetoga 2016. godine, čiji stupnjevit razvoj ide do ovdje predstavljenog ciklusa. Sve je započelo s portretom None, koja se pojavila u ranijem likovnom ciklusu Noir. No lik None – osobe s kojom je umjetnik imao poseban emotivan odnos, otvorio mu je posve nove svjetove i poveo ga na nove likovne puteve, vodeći ga, kao što je arkanđeo Rafael vodio malenoga Tobiju, k slobodi stvaranja. Budućnost će pokazati kako je Nona postala umjetnina koja je hrvatsko suvremeno slikarstvo, u osobnosti Eugena Varzića, uvela u novi pothvat likovnog traženja na obzorju opće europske likovne scene.

-Kada je trebalo dati zajednički naziv većeg opusa likovnih radova, u dimenzijama i relevantnosti iznimno zahtjevnom prostoru Umjetničke galerije Dubrovnik, supruga je sugerirala tekst poruke koju sam jedne noći dobio od oca, a koja je glasila: Sve su ti slike OK.– rekao je umjetnik.

Gradonačelnik Mato Franković u prigodnom govoru je istaknuo kako mu je iznimna čast i zadovoljstvo da može sudjelovati na ovako velikom kulturnom događaju.-Još jedan od hrvatskih autora želi izlagati u Umjetničkoj galeriji koja je veliki prozor u svijet za domaće i međunarodne umjetnike – naglasio je Franković, te je svečano otvorio izložbu.

Na otvorenju su uz gradonačelnika govorili Tonko Smokvina, ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik, kustos izložbe dr.sc. Vinicije B.Lupis i autor Eugen Varzić.

Kustos izložbe dr.sc.Vinicije Lupis u danima nakon otvorenja održao je vodstvo po izložbi, dok je autor Eugen Varzić vodio dvije likovne radionice za djecu i odrasle. Izložba ostaje otvorena do 19. rujna 2021. godine. Realizaciju ove izložbe omogućio je Grad Dubrovnik i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, te pokrovitelj Valamar Riviera.

BIOGRAFIJA

Eugen Varzić diplomirao je na slikarskom odjelu Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci 1999. godine. Izlagao je na trideset samostalnih izložbi, te na više od stotinu skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Za svoj rad više je puta nagrađivan. Vodio je razne umjetničke projekte te surađivao u međunarodnim likovno – umjetničkim projektima. Likovno se usavršavao u Madridu, u radionicama Eloya Moralesa i Antonija Lópeza Garcije. Njegovi likovni radovi nalaze se u mnogim javnim i privatnim prostorima te u privatnim zbirkama širom Hrvatske i svijeta, ali i u sakralnim prostorima. Autor je dviju javnih skulptura rađenih u tehnici mozaika, Trosjed i Konfin, koji su predstavljeni u Poreču, i murala Marino Cettina u Umagu. Uvršten je u leksikone i vodiče moderne i suvremene umjetnosti, ali u Italiji i Španjolskoj! Kao jedan od pet likovnih umjetnika iz Republike Hrvatske, godine 2008. sa svojim radom pod nazivom Eva (ciklus Enfer et Paradis) uvršten je u Leksikon fantastične i

suvremene umjetnosti Europe, autora Gerharda Habarte. Ta je slika uvrštena u stalni postav Muzeja fantastične umjetnosti u Beču. Već niz godina sudjeluje u humanitarnim aukcijama slika. Povremeno se bavi dizajnom, kratkim filmom, ilustracijom i izradbom slikovnica, vođenjem likovnih radionica i individualnih likovnih poduka budućih studenata visokih umjetničkih škola. Na prvoj TEDxPula konferenciji u Istri održao je govor pod nazivom Umjetnost kao disanje. Kao slobodni umjetnik živi i stvara u Istri, u Hrvatskoj.

Fotografije:

Miho Skvrce/UGD

Slavica Josipović

Otvorenje

Interview

https://fb.watch/7auEj7oQvW/