ZAGREB – Hrvatsko je gospodarstvo u prvih devet mjeseci prošle godine ostvarilo devet posto veću dodanu vrijednost nego u istom razdoblju prethodne godine, no efikasnost intelektualnog kapitala gospodarstva povećana je za svega dva posto, za što je glavni »krivac« gospodarstvo Grada Zagreba, koje bilježi stagnaciju efikasnosti. Rekao je to na jučerašnjoj sjednici Zajednice za unapređenje intelektualnog kapitala (ZUIK) Hrvatske gospodarske komore (HGK) savjetnik Centra za intelektualni kapital Ante Pulić, koji je pritom naglasio da s ovako niskom stopom povećanja efikasnosti intelektualnog kapitala hrvatsko gospodarstvo ima male šanse uskoro dostići visoko razvijene zemlje. Naime, prema riječima predsjednika ZUIK-a Klaudija Tominovića, hrvatsko gospodarstvo nije dovoljno financijski snažno za razvoj, već se mora oslanjati na intelektualni kapital. To je, dodao je, prepoznala i hrvatska Vlada, organiziravši potkraj prošle godine konferenciju »Hrvatska prema gospodarstvu znanja«. Analizom efikasnosti hrvatskih poduzetnika u prvih devet mjeseci 2005., objavljenom u novom časopisu Zajednice, »Intelektualni kapital«, obuhvaćene su 64.393 tvrtke. Analiza je pokazala da su iznad državnog prosjeka efikasnosti intelektualnog kapitala, odnosno koeficijenta 2,34 (indikator koliko efikasno intelektualni kapital stvara vrijednost), bile samo četiri županije i Grad Zagreb. No, rekao je Pulić, ugodno su iznenađenje županije koje su prijašnjih godina bile ispod prosjeka, a 2005. bilježe izuzetne skokove u efikasnosti – Dubrovačko-neretvanska, Osječko-baranjska, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija. Kao primjer utjecaja samo jednog poduzetnika Pulić je pritom naveo PIK Vrbovec, koji je nakon ponovnog početka rada prošle godine ostvario 20 postotni rast efikasnosti intelektualnog kapitala i time značajno povećao efikasnost cijele županije. To pokazuje, rekao je, da se i uz vrlo malo ulaganja u edukaciju zaposlenika te povećanje efikasnosti intelektualnog kapitala mogu postići značajni pozitivni učinci za uspješnost poslovanja. Ovom je analizom po prvi put napravljena i posebna ocjena turističke djelatnosti, koja je, rekao je Pulić, pokazala iznenađujući pad stvorene dodane vrijednosti u dvije izrazito turističke županije – Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj, kao i vrlo mali rast u Istarskoj županiji, iako ona nominalno predvodi po veličini stvorene dodane vrijednosti. Istodobno, rekorderi u rastu su bili Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska županija te Grad Zagreb. Promatrano prema veličini stvorene dodane vrijednosti u tvrtkama u tom sektoru pak predvode Plava laguna, Maistra i Riviera holding. (Hina)