Korisna podijeljena iskustva roditelja koji su se odazvali pozivu na razgovor o tome kako odgajati djecu u digitalno doba i stavovi i iskustva troje stručnjaka-roditelja pokazali su da digitalna dimenzija naše svakodnevice zapravo ne predstavlja presudan kontekst – odgajamo li djecu da budu odgovorna za svoje postupke već smo napravili puno i u suvremenom digitalnom okruženju. Pri tome je važno s djecom dogovoriti i nadzor nad sadržajima koje otvaraju na internetu. To bi mogao biti sažetak razgovaraonice koja je održana u srijedu navečer u Teatrinu Zajednice Talijana Poreč, a organiziralo ju je Društvo Naša djeca kroz projekt DIG IT, koji financijski podržava Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva kroz Fond istarskih gradova i općina.

Razgovaraonicu je vodila doktorica etnologije i antropologije Ivona Orlić, koja je preuzela ulogu zastupnice onih roditelja koji suvremenu tehnologiju smatraju prijetnjom. Postavila je niz zanimljivih pitanja sugovornicima Valentini Mladinov, psihologinji, voditeljici neformalne znanstvene edukacije za djecu i majci dviju djevojčica, Goranu Kukurinu, menadžeru ljudskih resursa u Plavoj laguni, inženjeru strojarstva, ocu dvojice sinova s kojima je prije niz godina razvio aplikaciju za Android te Goranu Mrvošu, osnivaču tvrtke koja se temelji na suvremenim tehnologijama i ocu troje djece. Njihova djeca redom imaju pametne telefone, neki tablete i(li) notebooke, služe se obiteljskim računalom…. U suvremenim obiteljima tehnologiju je nemoguće izbjeći. Nekada se prilikom zapošljavanja pitalo kandidata/kinju zna li čitati, nakon nekog vremena to pitanje je ispušteno, novo je bilo koju školu si završio/la, potom znaš li raditi na kompjuteru – danas se to sve podrazumijeva. Digitalna pismenost je dio osnovne pismenosti suvremenog svijeta, naglasili su gosti. Pri tome valja zapamtiti da je tehnologija sredstvo, a ne svrha, a da bismo, kao i od bilo koje tehnologije prije nje, imali od digitalne tehnologije koristi, moramo je upoznati. Tim prije što se djeca rađaju u digitalnom svijetu, stvaraju svoje navike i oblike komuniciranja, a roditelji moraju naučiti, prilagoditi se tim načinima svoje djece. Goran Mrvoš rekao je da se već sprema učiti kako će komunicirati sa svojim unucima, kad za to dođe vrijeme.

Najvažniji zaključak razgovora bio je da se potrebe za digitalnom komunikacijom i korištenjem interneta za zabavu, igru, istraživanje razlikuju od djeteta do djeteta, da se ne može propisati optimalno vrijeme koje bi djeca smjela provoditi pred ekranima, odnosno da ne bi trebalo pitati koliko vremena je dijete za kompjuterom, nego kako provodi to vrijeme, što radi, koje sadržaje otvara, jer su korištenjem suvremene komunikacijske tehnologije višestruko više izložena mogućim lošim ili opasnim sadržajima. Dakle, dijete koje je na internetu ne oslobađa roditeljima vrijeme da rade nešto drugo, nego bi ih roditelji trebali nadzirati putem široko dostupnih besplatnih alata za kontrolu kao što su:

Android aplikacija: https://play.google.com/store/apps/details?id=com.google.android.apps.kids.familylink&hl=en

Android i iPhone aplikacija https://screentimelabs.com/

Microsoft Windows, xBox, Android https://account.microsoft.com/family/

Ovom razgovaraonicom otvoren je prostor za buduće razmjene iskustava i savjeta među roditeljima, budu li pokazali interes. Ako imaju potrebe za daljnjim savjetovanjima i(li) pitanja, roditelji se mogu javiti u DND ([email protected] ili na messenger).