NEWS

Centar za invazivne vrste: Zašto nam treba hladna zima?

270826463_10210310194188188_8101918694354693474_n
14.01.2022. 09:47; ; Početna / Lifestyle / Zanimljivosti / Centar za invazivne vrste: Zašto nam treba hladna zima?

Zima je – temperature su sve niže i to je poticaj biljkama i životinjama da se pripreme na nove uvjete koji slijede. Lišće je već otpalo s grana, mnoge životinje spavaju zimski san, a one zimogroznije su otputovale u toplije krajeve. Domaće vrste prilagođene su na naše „standardne“ zime no nove vrste od kojih su neke i invazivne ne podnose veće hladnoće i upravo zato je zima dobar selektor u prirodi.

Biljke se ne kreću te su one u potpunosti prepuštene svojim zaštitnim mehanizmima. Listopadne drvenaste biljke, poput invazivnog pajasena ili bagrema, zimi odbacuju lišće i prekidaju rast kako bi lakše podnijeli hladnoću. Jednogodišnje zeljaste biljke svoj životni ciklus počinju i završavaju u jednom vegetacijskom periodu. Takve biljke, poput ambrozije, oštrodlakavog šćira ili kanadske hudoljetnice zimu preživljavaju u obliku sjemena. Višegodišnje zeljaste biljke mogu preživjeti i u obliku podzemnih organa, kao što je to slučaj sa čičokom koja preživljava u obliku gomolja. S druge strane, višegodišnje zeljaste biljke poput kanadske zlatošipke preživljavaju zbog pupova na površini zemlje zaštićenih suhim lišćem ili prizemnim rozetama.

I kod životinja postoji zimski period mirovanja u kojem se stopa njihova metabolizma smanji. Sisavcima naraste debelo zimsko krzno i skrivaju se u toplim podzemnim nastambama. Kukci prezimljavaju u zemlji, ispod lišća, u trulom drveću, a neki migriraju u toplije krajeve. Azijski tigrasti komarac, primjerice, preživljava zimu u stadiju jajašca. Stjenice i bubamare se dolaskom hladnijih dana pripremaju za zimski san na nekom toplom i skrivenom mjestu (pukotine drveća, tavani, podrumi). Tijekom hladnijih zima populacije mnogih kukaca značajno se smanjuju, a time i mogućnost invazija u proljeće i ljeto.

Temperatura vode prati temperaturu zraka pa vodeni organizmi također imaju različite prilagodbe. Iako se zimi često dešava da se na površini kopnenih voda stvori led, ribe i ostale vodene životinje mogu preživjeti u takvom hladnom okolišu. Zanimljiv je primjer invazivne vrste ribe gambuzije u našim lokvama koja može preživjeti vrlo niske temperature dug period. Što se morskog okoliša tiče, domaće vrste su dobro prilagođene na niske zimske temperature. Međutim, populacije invazivnih rebraša, nekih meduza i alge kaulerpe zimi značajno padnu čime se more „očisti“ od tih štetnika.

Svi su organizmi „baždareni“ na određenu minimalnu i maksimalnu temperaturu, teško podnose veće promjene i one mogu biti i fatalne za njih. Upravo je zato vjerojatnije da će našu standardno hladnu zimu dobro podnijeti domaće vrste, a puno teže strane, pa tako i one invazivne.

Pozivamo sve ljubitelje prirode da nam se obrate ukoliko imaju bilo kakvih pitanja, dilema ili sumnji na promjene u prirodnom okolišu.

https://www.facebook.com/civporec

https://www.instagram.com/civ_porec/?hl=hr

http://civ.iptpo.hr/

Print Friendly, PDF & Email
BUS-S