Centar za invazivne vrste Poreč: Gdje se skriva ambrozija?
Povijest praćenja ambrozije na Poreštini Sezona ambrozije polako se bliži kraju te osobe osjetljive na njezinu pelud mogu odahnuti. Ambrozija se u Poreču prati još od 2007. kada je Zdravi grad Poreč pokrenuo aktivnosti s ciljem determinacije i evidentiranja lokacija ambrozije, utvrđivanja veličine populacije, suzbijanje iste te edukacija građana. Centar za invazivne vrste Poreč (CIV) u Institutu za poljoprivredu i turizam nastavio je s tim projektom te od 2018. godine realizira projekt Ambrozija – opasnost iz prirode. U okviru programa prati se rasprostranjenost te invazivne biljke na širem području grada Poreča te se kartiraju identificirane lokacije.
Opis vrste Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) je jednogodišnja samonikla korovna biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). U Europu je unesena slučajno sredinom 19. stoljeća kao slijepi brodski putnik među sjemenkama crvene djeteline i žitarica. Danas je jedna od najpoznatijih i najbrže širećih invazivnih vrsta u Europi. Uglavnom naraste oko jedan metar, ali ovisno o uvjetima, može biti visoka od 30 do 200 cm i više. Cvjetovi su žućkaste boje, skupljeni u dugačke grozdaste cvatove na vrhu stabljike. Ambrozija počinje s nicanjem u travnju, a cvjeta od srpnja do kraja rujna i pri tome stvara milijune zrnca peludi koje vjetar može rasprostraniti na nekoliko desetaka kilometara udaljenosti. Osim vjetrom, pelud biljke širi se posredstvom čovjeka i životinja. Pelud ambrozije ima izuzetno velik alergeni potencijal. Zadnjih nekoliko desetljeća je učestalost alergije na ambroziju u porastu. Više je mogućih uzroka tome, a najistaknutiji su: način života i prehrane, klimatske promjene koje pogoduju rastu korova i širenju peludi, kao i neredovito čišćenje korova na zelenim površinama. Ambrozija najbolje uspijeva na zapuštenim zemljištima uz cestu, uz obale rijeka i potoka, kraj željezničkih pruga, uz vrtove i livade, među usjevima te na zelenim gradskim površinama. Ambrozija je izuzetno jak korov te potiskuje ostale biljne vrste trošeći dostupne nutrijente i vodu. Iako ima brojne negativne osobine, ambrozija ima i brojna ljekovita svojstva te se može koristiti u medicinske svrhe. Važno je znati da sa suzbijanjem ambrozije treba započeti vrlo rano, krajem svibnja i početkom lipnja, kad je biljka još mlada i možemo je iščupati iz zemlje. Biljku se ne smije uništavati dok je u punom cvatu (u kolovozu) jer su tada koncentracije peluda najviše i time se rasprostranjuje na još veće udaljenosti.
Dosadašnje spoznaje
Rasprostranjenost ambrozije na području Poreštine prati se kontinuirano od 2007. godine. Južnu granicu područja monitoringa predstavlja Limski kanal, a sjevernu korito rijeke Mirne (od Antenala preko Ponte portona do kanala i pritoka Krvar). Istočnom granicom smatra se županijska cesta od Lima, preko Sv. Lovreča, Baderne , Vižinade pa sve do Ponte Portona. Monitoring se zasniva na obilasku postojećih lokacija, slučajnom uočavanju novih lokacija tijekom terenskog obilaska i građanskim dojavama potpomognutim pronalascima novih lokacija. Na terenu se vrši determinacija i foto dokumentacija biljke te evidencija koordinata lokacije. Glavni zaključci višegodišnjeg monitoringa ambrozije na Poreštini jesu da se biljka učestalo pojavljuje na nekoliko stalnih lokacija (Kampaladanja – trasa plinovoda, okolica Funtane, biciklistička staza Funtana-Fuškulin, Limski kanal, nasip rijeke Mirne, u blizini Žatike, Žbandaj, porečka obilaznica). Obraslost ambrozije se kroz godine praćenja rasprostranjenosti mijenjala. Najveća gustoća populacije zabilježena je u periodu od 2009. do 2014. godine, a glavni razlog tome su velike otkrivene površine u privatnom vlasništvu. U godinama koje su uslijedile, ti su podaci izostavljeni zbog ograničene mogućnosti kretanja parcelama u privatnom vlasništvu. Češće se pojavljuje u grupama nego pojedinačno, a ako se i proširi, to je svega nekoliko stotina metara udaljenosti od utvrđene lokacije te ju je uglavnom lako pronaći.
Ovogodišnjim monitoringom ambrozija je pronađena na jednom dijelu prethodno utvrđenih lokacija, dok je na drugim lokacijama izostala. Kroz godine praćenja, utvrđeno je da se redovitim održavanjem nekultiviranih područja, pojava ambrozije smanjila ili izostala. Isto tako, obraslost ambrozije na prethodno utvrđenim privatnim poljoprivrednim parcelama se smanjila radi redovite i pravovremene košnje te sadnje ratarskih kultura. U nastavku slijedi karta s označenim lokacijama ambrozije na području uže i šire okolice Poreča za period od 2007. do 2021. godine.
Centar za invazivne vrste (Institut za poljoprivredu i turizam)
dr.sc. Danijela Poljuha,
mag.oecol. Mirela Uzelac
dr.sc. Barbara Sladonja
mag.oecol. Danijela Damijanić
Pozivamo sve ljubitelje prirode da nam se obrate ukoliko imaju bilo kakvih pitanja, dilema ili sumnji na promjene u prirodnom okolišu.
https://www.facebook.com/civporec
Galerija slika uz članak
