Organizacija Civilnog društva "Centar Građanskih Inicijativa" iz Poreča 28. srpnja 2008. godine je predstavila rezultate ankete – analize opterećenosti vijećnika Skupštine Istarske županije drugim obavezama. Utvrđeno je da su 22 upitnika vraćena ispunjena ili 53 % poslanih Skupštini IŽ ( anonimna anketa ), te da od 22 vijećnika 13 njih ima ili 59 % ima dodatne funkcije. Dodatne funkcije su : pročelnik, direktor, član ili predsjednik Nadzornog ili Upravnog odbora.
Biserka Momčinović iz "CGI" je pojasnila da su provedbom ovog projekta htjeli ispitati u kojoj su mjeri zastupnici u Saboru, te vijećnici u Skupštini IŽ opterećeni dodatnim funkcijama. Rezultati pokazuju da dodatnu funkciju od 11 muškaraca obavlja njih 61 %, a od 11 žena njih 39 %. U IŽ 1 dodatnu funkciju obavlja 54 % vijećnika, 2 dodatne funkcije njih 15 %, 3 dodatne funkcije 23 % posto, a 4 dodatne funkcije 8 % vijećnika. Vijećnici su procjenili da im rad traje najčešće 10 sati dnevno – kroz 6 dana u tjednu. Na dodatne funkcije troše oko 20 % svojeg ukupnog radnog vremena. Interesantan je i podatak da je na 156 upitnika poslanih u Sabor RH dobijen odgovor na samo 4 ispunjena upitnika, te smo zaključili da ova tema nije od interesa saborskih zastupnika i zastupnica, zaključila je Biserka Momčinović.
"Pošli smo pretpostavke da je za afirmaciju žena u javnom i političkom životu potrebno promijeniti dosadašnju praksu multipliciranja odgovornih funkcija u rukama poznatih i već afirmiranih osoba ( uglavnom muškaraca ). Smatramo važnim promoviranje podjele zaduženja i smanjivanja broja osoba koje istovremeno obavljaju više odgovornih funkcija. Zato jer obnašanje više funkcija stvara privid nezamjenjivosti, elitizam, koncentraciju informacija i odlučivanja, pa je učincima suprotan demokratskom načelu predstavljanja. Obnašanje više funkcija ograničava i onemogućava pristup drugima, prije svega ženama, eliminacijski je i nedemokratski. Prilikom donošenja novog Zakona o ravnopravnosti spolova u "Ocjeni stanja" kaže se da je zabrinjavajuća činjenica da udio žena u obnašanju vlasti na lokalnoj razini iznosi tek 11 %, u općinskim vijećima prosječno 8 %. U članku 12. ovog novog Zakona " definira se da je osjetna neuravnoteženost jednog od spolova, ako je zastupljenost jednog spola u tijelima političkog i javnog odlučivanja niža od 40 % ". Većina tijela u RH po sastavu ne odgovara odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova, pa si je zakonodavac dao ( članak 15 ) rok od još 3 izborna ciklusa za primjenu odredbi zakona čime je samo potvrđena diskriminacijska praksa – primjena ravnopravnosti planira se s odgodom od najmanje 9 godina ( lokalni izbori )."
Biserka Momčinović je na kraju istakla brojne primjere iz hrvatske prakse, koja obiluje zakonima koji se donose po hitnom postupku i primjenjuju se odmah ( privatizacija, 0 promila , pristupanje NATO paktu ili suradnja sa tribunalom u Haagu itd.), a ovim žene Hrvatske daju gotovo 30 godina za preustroj, organizaciju, demokratizaciju i primjenu načela ravnopravnosti spolova u paksi ( 1990.-2017.). Zato je poruka jasna: NE istodobnom obnašanju nekoliko izbornih političkih funkcija odjednom; NE odgodi primjene ravnopravnosti spolova za još najmanje 3 izborna ciklusa.

R.V.Aleksić