Kada sam prije 17 godina u Poreču razgovarao s Ivanom Ninom Jakovčićem i njegovom družinom okupljenom oko tek osnovanog IDS-a, bilo je to u priličnom grču, jer je Tuđmanovom HDZ-u ideja istarske regionalizacije bila trn u oku.

Istrani su prihvatili IDS-ov koncept i na svim izborima od tada im daju mandate, od zastupničkih u Saboru do lokalnih u općinama i gradovima. Od stisnutih ledolomaca, IDS-ovi političari danas su vlastodršci, koji vedre i oblače tom regijom, Nina Jakovčića neki su zbog te moći i utjecaja nazvali lokalnim Tuđmanom, a IDS na lokalnoj, komparirali s HDZ-om na državnoj razini.

– Sedamnaest godina je iza nas i u tom se vremenu na hrvatskoj političkoj sceni uistinu događalo mnogo toga, ali jedna stvar je sigurna, a to je da je IDS ostao najstabilnija politička stranka, jer smo od prvih do posljednjih izbora mi uvijek osvajali mandate u parlamentu.

A nastavit ćemo tako i nakon ovih lokalnih i regionalnih izbora. Nakupit ćemo više od 20 godina iskustva u upravljanju jednom regijom koja je po svim kriterijima najuspješnija hrvatska županija. Dakle, mi smo 90-ih godina čvrsto zastupali neke vrijednosti i uspjeli smo se za njih izboriti, pa je danas Istra u poštivanju ljudskih, manjinskih prava, u dvojezičnosti, definitivno među regijama koje su primjer i u Europi.

S druge strane, po gospodarskom razvoju – i u poljoprivredi i u turizmu i u industriji – Istra daje najbolje rezultate. Na današnji dan nezaposlenost je oko pet posto! Naši rezultati su izvanredni. Naravno da IDS nije jedini zaslužan za to što se događa u Istri, ali jest njegov način upravljanja upravo u tih 17 godina.

Je li autonomaštvo bilo tada marketinški trik da dobijete ljude za sebe ili da se izvučete iz zagrljaja Zagreba?

– Bilo je to definitivno nerazumijevanje Tuđmanove vlasti, njegovo osobno, a pogotovo njegovih savjetnika. Naprosto je nerazumljivo da jedan predsjednik ne razumije te mijene i procese. Savjetnici su mu apsolutno zakazali. No, najgore u toj situaciji jest da istarski HDZ, čak i danas neki pojedinci, radi na tome da na vrlo ružan način blati naše poteze, ambicije i projekte.

Posebice je to apsurdno u posljednje vrijeme, kada istodobno Sanaderova vlada svojim ključnim projektom u Istri drži izgradnju regionalnog centra za gospodarenje otpadom, gdje ćemo upravo zahvaljujući Vladi dobiti od 10 do 15 millijuna eura nepovratnih sredstava od Europske komisije, a pulski HDZ je protiv tog projekta.

Devedesetih godina blaćenjem IDS-a HDZ je samo homogenizirao naše biračko tijelo. IDS i HDZ su dvije stranke koje su pokazale jednu vrstu odgovornosti u upravljanju ovom zemljom, jer zaista ne mogu reći da Sanader nije pokazao dobru volju za suradnju na istarskim projektima.

Znači, zadovoljni ste Sanaderom.

– Dao sam do znanja da je način na koji Sanader tretira istarske projekte ugodno iznenađenje, jer pojedinci koji bi u toj Vladi trebali raditi na razradi tih projekata stavljaju naše projekte sa strane, jer da ima vremena za njih. A to nas usporava.

Stalno govorite o projektima. Koji su to?

– Mnogo toga smo već realizirali, a među kapitalnima je i Sveučilište u Puli, gdje je bila izravna podrška premijera Sanadera. Nastavljamo s gradnjom autoceste Istarski ipsilon, nove bolnice u Puli, slijedi plinofikacija Istre… Ulaganje u okoliš je fantastično u Istri, poput tretmana otpadnih voda. Projekt Brijuni rivijera će promijeniti sudbinu Pule od industrijskog grada do najatraktivnije destinacije na obali.

Stalno se govori o tom projektu. U kojoj je sada fazi?

– Očekujem da će do kraja ovoga mjeseca biti raspisan konačni, drugi natječaj, koji će nam omogućiti odabir investitora do konca godine. Nadam se da ćemo do kraja godine odabrati investitore za četiri lokacije u koje će se investirati najmanje 500 milijuna dolara.

To znači nekoliko tisuća novih radnih mjesta, s čime ćemo definitivno riješiti pitanje nezaposlenosti u Istri.

Vaši kritičari kažu da upravo tako, vezujući ljude uz sebe, uz IDS, imate snažnu glasačku mašineriju?

– Definitivno je legitimno rješavati problem nezaposlenosti i među prvim temama koje sam načeo kao župan bila je upravo ta tema. Obećali smo da ćemo nezaposlenost spustiti na pet posto i to smo napravili. Ljudi naprosto moraju živjeti od svoga rada.

To je jasno, ali što ako bude kontra IDS-a, neće li tako ostati bez posla?

– Nema tu ovisnosti o IDS-u. Mi smo razradili samo mehanizme kroz svoje razvojne regionalne agencije, kroz agresivno kreditiranje poduzetnika i postigli da privatni sektor napravi velika ulaganja i pokrene zapošljavanje. Nismo mi nezaposlenost riješili zapošljavanjem ljudi u administrativni aparat, koji je ionako jedan od najracionalnijih u Hrvatskoj.

Ljudi na taj način ne ovise o nama, nego u IDS-u prepoznaju stranku koja rješava probleme. Jučer sam razgovarao s gospodinom Luksichem iz Čilea, koji je vlasnik Plave Lagune, jer želim da Plava laguna, kao i sve ostale tvrtke, ima vlastitu viziju razvoja do 2020. godine.  Idemo s operativnim programom za sljedeće četiri godine, ali imamo nacrt i viziju razvoja Istre do 2020., jer sam siguran da do 2015. možemo postati jedna od najkonkuretnijih regija u Europi, a do 2020. među liderima. I to ćemo napraviti.

Plaši li vas bujanje neovisnih lista u Istri?

– Ne bih rekao da je to bujanje, jer ih je bilo uvijek i bit će ih uvijek. To je demokracija i to podržavam. Upravo prije vas bio je jedan nositelj općinske nezavisne liste, koji mi je obećao podršku za izbore, jer su svjesni važnosti IDS-a. Neki će podržati HDZ  za izbor župana, neki mene, neki će imati svoju vlastitu listu, što je najnormalnije.

Kao konkurent javlja se Plinio Cuccurin. Je li vam on izazov?

– Mogu reći da mi je izazov, ali svi u Istri znaju da je njegov angažman u politici isključivo vezan uz oplodnju njegovog kapitala. Mislim da je to također legitimno.

Legitimno je da s nekoliko stotina milijuna eura pokuša doći do političke vlasti i da taj kapital oplemenjuje. Ima takvih primjera i drugdje, gdje krupni kapital želi zavladati nekom regijom ili državom. Ali mislim da to apsolutno u Istri neće proći.

Kakvog ste vi političkog kova? Niste bili u Partiji, a htjeli ste da vas prime, bili ste ministrant a niste vezani za Crkvu…

– Mislim da imam imidž “dobrog dečka”. Naime, na osnovi nekih istraživanja koja smo imali u Istri on je pozitivan, a sa strane uz mene se vezuju neke stvari koje mi čine zadovoljstvo, kao što je razvoj ruralnog dijela Istre.

Ruralna Istra je, zapravo, mojim idejama postala jedno od najpoželjnijih mjesta za življenje u ovom dijelu Europe, jer za kupnju neke kuće ili štalice morate izvući iz džepa desetke ili stotine tisuća eura, što je bilo nezamislivo prije desetak godina.

Ali ondje ste se upravo poskliznuli. Mislim na selo Sveti Juraj.

– Jesam, premda mislim da mi je napravljena velika nepravda, jer sam jedini koji je penaliziran među desetak istih načina kupnje. Sada sam u proceduri reotkupa kuća u Svetom Jurju i nadam se da ću nagodinu imati obnovljenu crkvicu, a nakon toga i preostale kuće.

Možete li se korigirati u nekim političkim izjavama, primjerice onoj da s HDZ-om nikad nećemo u EU?

– Kada sam to rekao, onda je sigurno bilo tako. Sanader i ja imali smo duel kod Hloverke Novak-Srzić, u kojemu sam bio eurooptimist, a on europesimist. Tada je bila takva politika HDZ-a. Danas skidam kapu Sanaderu što je svoje konzervativno biračko tijelo uvjerio da je EU jedina naša ispravna sudbina.

Hoćete li, kao što ste najavili, otvoriti pitanje istarske autonomije kad uđemo u EU?

– Da.

Kako?

– To je vrlo jednostavno objašnjivo. Mi danas, naime, imamo hrvatski Ustav koji propisuje regionalnu autonomiju ili samoupravu, predviđajući tako veliku autonomiju županijama. Kada bi to bilo pretočeno u zakone, bio bih izuzetno zadovoljan i ne bi trebalo politički forsirati viši stupanj samouprave. To nije moje reteriranje, nego upozorenje da imamo Ustav koji ne poštujemo. Ni ona Vlada, u kojoj sam i sam sjedio, nije taj Ustav pretočila u zakone, a kamoli sadašnja Vlada.

Kada bismo općinama, gradovima i županijama dali ono što piše u Ustavu, Hrvatska bi bila među najdecentraliziranijim državama u Europi, a danas je najcentraliziranija. Ako ne dođe do procesa stvaranja zakona koji će poštivati Ustav, mi ćemo nakon ulaska u EU (jer ne želimo stvarati probleme našoj državi, što bi mogli iskoristiti neki konzervativni krugovi) legitimno otvoriti pitanje naše regionalne samouprave, zato što ne želimo za svaku sitnicu nekoga pitati u Zagrebu.

Premijer Sanader vam je poručio da to neće proći.

– On ima pravo to poručiti, međutim uvjeren sam da ćemo dobiti i tu političku bitku. Točno znam kako ćemo povlačiti poteze u Europi, gdje imamo podršku. Sanader ima odlične veze u Europi, ali ne može se kreirati konkuretnost jedne regije u Europi a da ona ima proračun od 250 milijuna kuna, dok naši prvi susjedi imaju milijarde! Nećemo dopustiti da se Istri, zbog centraliziranosti naše države, onemogući sve ono što će joj biti dostupno u EU, od pristupa fondovima…

Vi ih sad najviše koristite?

– Točno, tridesetak projekata teških više milijuna eura.

Kako gledate na kritike da se Istra na račun rata razvila više od drugih, koji su bili izravno pogođeni ratom?

– Rat je naštetio svima, pogotovo nekim područjima, a Istra je na sreću bila pošteđena izravnih ratnih događanja. No, nemojmo zaboraviti da nisam mogao sazvati predsjedništvo IDS-a zato što su svi dečki bili na frontu. Istra je tu dala svoj obol. Imate Damira Kajina, našeg potpredsjednika, koji je bio na ličkom ratištu.

Kad ste kod Kajina, koliko on šteti, a koliko pridonosi imidžu IDS-a.

– Već sam jednom rekao, da ga nema, trebalo bi ga izmisliti, jer takav tip političara Hrvatskoj nedostaje. Zbog njegovih izjava često znam imati problema. I sa Sanaderom i s Milanovićem i s nekim drugim strankama, ustanovama ili tvrtkama. No, sve što govori on govori iskreno i dobronamjerno. Tko to ne razumije, ne mogu mu pomoći.

Jeste li zadovoljni Ministarstvom regionalnog razvoja?

– Tu sam ideju lansirao u doba izborne kampanje, ali je bila apsolutno drukčije postavljena. Inzistirao bih da ono okupi pod svoje okrilje mnogo više toga nego što je danas. Ovako koncipirano ministarstvo je preskromno i ne može nadomjestiti ono što je navodno bila intencija, a to je da se centralizirana država nadomjesti s takvim jednim ministarstvom, koje bi brinulo o županijama i regijama.

Treba ići drugim putem, decentralizirati državu, ispoštovati Ustav i donijeti zakone koji će omogućiti županijama i gradovima da se osamostale. Vlada bi se tako rasteretila svojih prevelikih obaveza, ali i očekivanja koja su usmjerena prema njoj, jer je ona odgovorna za sve. A naravno da ne može sve riješiti.

Kako gledate na slavonski, tj. Glavašev regionalizam?

– Istarski regionalizam je specifičan u odnosu na sve druge europske, pa i slavonski. Naša baština je antifašizam, partizanski rat protiv nacizma i fašizma. Naši su svi bili na strani Tita.

Dok smo bili pod Italijom imali smo gadnu vrstu fašizma. Naš regionalizam je jedini u Europi koji ima svoje izvorište i temelje na opciji koja je liberalno lijeva, za razliku od svih ostalih, uključujući i slavonski, koji ima vrlo desničarski karakter.

A teško mi je vjerovati da se danas netko s njihove strane zalaže za regionalizam kad je prije desetak godina bilo posve suprotno. No, dobro je da i lijeve i desne regionalne stranke upozoravaju vlast da ovakva država ne može funkcionirati na dobrobit građana.