Napisao i snimio Dražen MAJIĆ

Golf tereni su u posljednjih desetak godina doslovce preplavili Austriju tako da ih trenutno ima više od 140 dok se broj Austrijanaca koji igraju golf ubrzano približava brojci od sto tisuća. S obzirom na to da se u sljedećih nekoliko godina samo u Istri planira izgraditi 23 golf igrališta, dok se u Hrvatskoj predviđa izgradnja dodatnih 40, vrlo je edukativno – kako za javnost, tako i za donositelje odluka – razmotriti ključne aspekte razvoja golfa u Austriji, zemlji iz koje dolazi najveći broj golf investitora.

U želji da se na licu mjesta uvjerimo u austrijska golf iskustva posjetili smo dvije lokacije sasvim različite po svojim karakteristikama: Zell Am See, na sjeveru zemlje u planinama između Salzburga i Innsbrucka, područje poznato po vrhunskom ljetnom i zimskom turizmu, te okolicu Klagenfurta i Villacha, gdje je golf jednako zanimljiv turistima oko tamošnjih jezera kao i mnogobrojnim lokalnim biznismenima.

Na osnovu viđenog izdvajaju se dvije očite činjenice: kao prvo, Austrijanci su generalno i objeručke prihvatili golf kao jedan od načina podizanja kvalitete svoje turističke ponude pa je teško pronaći ijedno turističko mjesto koje nema barem jedno golf igralište. Drugo i jednako važno, na većini austrijskih golf terena nema nikakve stambene izgradnje, odnosno, tek na nekoliko igrališta – osim neophodne golf kuće u kojoj su recepcija, garderobe i restoran – postoje smještajni kapaciteti poput vila i apartmana.

S obzirom da investitori koji lobiraju ubrzani razvoj golfa u Hrvatskoj tvrde da golf tereni nisu rentabilni i samoodrživi pa zbog toga, ukoliko ih želimo imati, moramo dozvoliti i odgovarajuću izgradnju smještajnih jedinica, u Austriji smo pokušali otkriti kako to da na njihovim terenima nema stambene izgradnje, odnosno je li ekonomski isplativo investirati u golf i poslovati na golf terenima bez apartmanske izgradnje na njima. Evo što smo saznali.

Pionir ideje o razvoju golfa u poznatoj turističkoj zoni Zell Am See-Kaprun je Wilhelm Holleis čija obitelj upravlja s nekoliko ponajboljih tamošnjih hotela kao i s hotelom na otoku Katarina pred Rovinjom i novoobnovljenim hotelom »Miramar« u Opatiji. Obitelj Holleis je zagovarala golf u svom kraju još početkom osamdesetih.

– Preciznije, 1982. godine odlučili smo lobirati za izgradnju golf terena među vlasnicima hotela i pansiona na ovom području. Putovali smo svijetom i vidjeli da na mnogim drugim mjestima golf ima strateški važnu ulogu za razvoj turizma, objašnjava Wilhelm Holleis. Prvi problem bio je nagovoriti seljake na odabranoj lokaciji da ugovorno iznajme svoju zemlju za golf projekt.

– Farmeri su, kao što znate, vrlo ponosni ljudi posebno vezani za svoju zemlju. Trebale su nam dvije godine da sa svima sklopimo ugovore. U međuvremenu smo okupili oko sedamdeset osnivača golf kluba, mahom vlasnika hotela i pansiona s područja Zell Am Seea, Kapruna i Saalbacha. Svatko od njih je participirao pri stvaranju osnivačkog kapitala koji je bio dovoljan za prvih devet rupa. Danas zbog tog ulaganja imaju značajan popust za svoje goste koji žele igrati golf. Za drugih devet rupa sredstva su osigurale turističke zajednice spomenutih područja koje su već prve godine uočile važnost golfa za podizanje kvalitete turističke ponude u našem kraju. Tako je nastao naš prvi golf teren Schmittenhohe, sjeća se Holleis.

Njegova supruga Gisele također smatra da je golf iznimno važan za stvaranje turističkog imidža nekog odredišta.

– Golf je važan faktor pri odlučivanju o odlasku na neku destinaciju čija atraktivnost sve više ovisi o mogućim aktivnostima koje se nude turistima. Zell am See ima prelijepu prirodu i ljeti i zimi, ali to samo po sebi nije dovoljno jer kvalitetni gosti traže još više. Slično vrijedi i za Hrvatsku i Istru. Moj bi vam savjet bio da morate pobjeći od imidža jeftine turističke destinacije. Golf je svakako jedan od načina, smatra Gisele Holleis.

S njom se slaže i Andreas Daxer, menadžer golf kluba Zell Am See-Kaprun–Saalbach.

– Najprije gosti, a potom i hotelijeri su vrlo zainteresirani za korištenje golf terena o čemu svjedoči i lista od 85 hotela i pansiona čiji gosti imaju 25 posto nižu cijenu jedne golf igre na našim terenima. S obzirom da je prosječna cijena između 60 i 70 eura za igru, to baš i nije malo, smatra Daxer koji upravlja s dva terena s po 18 rupa smještenih na oko 100 hektara zemlje u dolini između brojnih planinskih vrhunaca i glečera.

– Hotelijeri koji su uložili novac prije dvadeset godina danas su putem članstva u klubu i vlasnici terena. Osim njih, ostali vlasnici su općine Zell am See, Kaprun i Saalbach te njihove turističke zajednice. Drugi teren, Kitzsteinhorn, s 18 rupa izgrađen je 1995. godine tako da danas na oba terena godišnje imamo oko 22 tisuće igrača što nam je uz oko 1.000 članova sasvim dovoljno za pozitivno poslovanje, tvrdi menadžer Daxer. Članstvo u klubu se, ovisno o spolu, plaća oko 1.000 eura godišnje, a kada se tome doda i zarada ostvarena od turista, godišnji promet se kreće oko 1,5 milijuna eura dok su troškovi manji za oko 250 tisuća eura.

– Smatram da svaki teren od 18 rupa može rentabilno poslovati s oko 500 stalnih članova i osam do devet tisuća plaćenih igara. Takva su iskustva i na drugim austrijskim terenima gdje prosječna sezona traje oko sedam mjeseci, odnosno od travnja do studenog. U Istri je, smatram, moguće igrati cijele godine tako da se može ostvariti puno više igara, dodaje Daxer. Na upit o udjelu cijene vode u ukupnim troškovima kaže da se na njihovim terenima u pravilu koriste podzemne vode tako da u tom dijelu nema većih troškova.

– Najveći udio imaju troškovi radne snage. Na naša dva terena imamo 17 greenkeepera koji održavaju travu te još šest administrativnih djelatnika, dakle ukupno 23 osobe, veli Daxer koji kao vrlo važnu činjenicu ističe povezanost s ostalim golf klubovima u regiji.

– Poznato je da turisti golferi traže destinaciju koja nudi više golf terena. Zbog toga smo zajedno s još trideset i dva kluba osnovali Golf Alpin, udrugu koju osim desetak klubova iz okolice Salzburga čine i klubovi iz Tirola i Vorarlberga na krajnjem zapadu Austrije, rekao je Andreas Daxer.

Na jugu Austrije, sa sjeverne strane Karavanki na području oko Klagenfurta i Villacha, također se smjestilo desetak golf terena koji su se udružili s dva talijanska kluba (Tarvisio i Grado) te jednim slovenskim (Bled) u zajedničkom nastupu na tržištu. Naime, udruživanje golf klubova je vrlo česta pojava, gotovo nužda, jer nitko od igrača golfa ne voli stalno igrati na istom terenu. Analize su pokazale da prosječan golfer-turist tijekom sedmodnevnog boravka na nekoj turističkoj lokaciji želi odigrati četiri do pet igara na različitim terenima.

Naš klagenfurtski sugovornik, Šveđanin Lars Johansson, menadžer je dvaju golf terena kojima upravlja Hypo Alpe-Adria banka iz Klagenfurta. Noviji teren Alpe-Adria Golf Schloss Finkenstein postoji tek oko godinu dana, a već je na granici rentabilnog poslovanja.

– Naš je teren proglašen najboljim novim terenom u Austriji, a ostvarili smo i najveći rast broja članova kojih već danas imamo oko 550. Radi se pretežno o poslovnim ljudima iz Villacha i Klagenfurta. Ove godine očekujemo oko deset tisuća igrača s plaćenim igrama, objasnio nam je Johansson. Inače, cijena jedne igre (greenfee) iznosi 65 eura.

S obzirom da je u kreiranje golf igrališta Schloss Finkenstien bio uključen od samog početka, Johansson je odličan sugovornik o temama vezanim za izgradnju samih terena kao i odnosa austrijskih državnih, županijskih i lokanih vlasti prema golfu općenito.

– Nekoliko hektara zemlje bilo je u našem (klupskom) vlasništvu dok smo ostatak unajmili od lokalnih poljoprivrednika po cijeni od 10 do 25 centi po četvornom metru godišnje. Tijekom cijelog postupka izgradnje koji je trajao dvije godine platili smo možda nekoliko stotina eura taksi i to je bilo sve što se tiče davanja, poreza ili naknada, tvrdi Johansson dodajući da je spomenuti golf projekt imao maksimalnu podršku lokalnih vlasti i županije.

Vjerojatno je na brzi uspjeh investicije utjecala i činjenica da su suvlasnici projekta, osim grada Villacha, i Koruška županija te Hypo Alpe-Adria banka.

– Ne samo da ništa nismo platili već smo od Koruške županije dobili oko pola milijuna eura nepovratne pomoći iz njihovih fondova koji podržavaju izgradnju prometne i turističke infrastrukture kao što su žičare i golf tereni. Projekt je podržala i oporba, a na javnoj raspravi o studiji utjecaja na okoliš nitko se nije bunio. Da smo morali plaćati neke velike dadžbine, ovaj projekt ne bi bio moguć, tvrdi Šveđanin koji je inače dugogodišnji profesionalni igrač golfa.

Na pitanje jesu li se projektu protivile neke »zelene« udruge Johansson kaže: »Bilo je primjedbi prije nekoliko godina, ali ne na ovoj lokaciji već na jednoj drugoj, a zamjerke su se odnosile na to da će golf teren uništiti stanište jedne rijetke vrste ptica. Mi nismo imali takvih problema«.

Lars Johansson dodaje i da se u Austriji, kao uostalom i u cijeloj Europskoj uniji, pripremaju novi pravilnici i zakoni koji će izgradnju golf terena značajno poskupiti jer će izrada studija o utjecaju na okoliš biti puno zahtjevnija, a time i skuplja. Glede problema navodnjavanja koji su u Istri prilično velik teret za investitore u golf, u Koruškoj, čini se, golferi nemaju problema s vodom.

– Mi uopće nemamo troškove vode osim onih investicijskih koji su se odnosili na vodovodnu infrastrukturu dovođenja vode iz rijeke udaljene oko kilometar i pol. Vlasti su nam samo odredile koliko metara u sekundi možemo uzimati riječne vode i mi se toga držimo. Vodu akumuliramo u nekoliko umjetno stvorenih jezera odakle se noću navodnjavaju tereni, objasnio nam je Johansson.

Ukupna cijena investicija Schloss Finkenstein koja ne uključuje golfersku kuću iznosi oko 4 milijuna eura, dok je dizajn terena povjeren Diethardu Fahrenleitneru, jednom od vodećih austrijskih golf dizajnera.

– Glavni koncept nam je bio dizajnirati teren da bude lijep za igru, ne previše zahtjevan i da se na najbolji način uklapa u prirodu, izjavio je Johansson vozeći nas terenom koji se nalazi s dvije strane lokalne ceste ispod koje prolazi tunel za igrače.

– Neizmjerno je važno da se tereni dobro održavaju jer se i najbolji dizajn vrlo brzo može uništiti. Vrlo je važno imati dobre i školovane greenkeepere koji rade na održavanju. Naime, igrači golfa uopće ne žele igrati na terenima koji nisu očuvani, a loš glas o nekom terenu se vrlo brzo i nadaleko pročuje. U Austriji na poljoprivrednim fakultetima danas postoje škole za greenkeepere tako da naš glavni radnik na održavanju terena pohađa izvanrednu zimsku školu u Beču, objasnio je Johansson koji upravlja timom ljudi koji sačinjavaju sedam greenkeepera, dvije čistačice i tri administrativna radnika.

– Napomenuo bih i da su u sklopu naših terena restoran i trgovina koji se nalaze u golf kući i koji su u najmu tako da i od toga ostvarujemo dodatni prihod. Smještajnih kapaciteta na terenima nema, ali imamo ugovore s mnogim hotelima na obližnjem jezeru Faaker. Inače, golf je prilično popularan i među koruškim političarima tako da se mnogi od njih mogu vidjeti na našem terenu, istaknuo je Johansson kojeg smo na kraju upitali i je li na terenu kojim upravlja zaigrao i koruški župan Joerg Haider.

– Bio je samo jednom, ali poznato mi je da redovno igra na drugim terenima. Možda vam je zanimljivo i da gotovo svakog dana imamo nekoliko igrača iz Slovenije, a povremeno ugošćujemo i hrvatske golfere, rekao je Johansson.

Austrijska iskustva definitivno su dostojna ozbiljnog promišljanja jer još uvijek nije kasno da, barem u Istri, zaustavimo daljnje korištenje golfa kao trojanskog konja za zadovoljavanje apetita apartmanskog lobija.

Lars Johansson: Istra je iznimno atraktivna za razvoj golfa!

Šveđanin Lars Johansson koordinira i pripreme za izgradnju golf terena na Crvenom Vrhu kraj budućeg Kempinski Adria Resorta.

– Smatram da ta lokacija pruža izvanredne uvjete za realizaciju kvalitetnog terena. S obzirom da je teren u zavjetrini, na njemu je praktički moguće igrati tijekom cijele godine. Procjenjujem da će za njega osim gostiju turističkog resorta biti zainteresirani i slovenski te talijanski golferi, a kada se u Istri izgradi još nekoliko terena tada će regija biti atraktivna i za brojne austrijske i njemačke golfere, napominje Johansson.

– Poznato mi je da u Hrvatskoj s jedne strane postoji velika politička volja na svim nivoima da se što prije realiziraju golf investicije. Međutim, s druge strane očito je da još uvijek nije jasna zakonska regulativa vezena za izgradnju golf igrališta. Apsurdno je, primjerice, da se za golf terene traže komunalna davanja koja vrijede za građevinska zemljišta. Logično je da se plaća komunalni doprinos za golf kuću u kojoj je recepcija i prateći sadržaji, ali za terene to nije nikako opravdano. Čini mi se da konkurentske zemlje imaju puno fleksibilniju politiku spram izgradnje golf terena, smatra Lars Johansson.

– Već smo krenuli u dogovore s arhitektom Diethardom Fahrenleitnerom koji će projektirati i golf kraj Savudrije, a spremni smo i ponuditi obuku za osoblje koje će raditi na održavanju terena na Crvenom Vrhu, najavio je Johansson. Na pitanje podržava li izgradnju smještajnih kapaciteta oko golf terena koja je u Istri naročito stimulirana Šveđanin je dao prilično diplomatski odgovor.

– Točno je da igrači golfa ne vole kada se oko igrališta nalazi previše kuća i točno je da na većini austrijskih terena nikakve izgradnje nema, ali ukoliko se smještajni kapaciteti smjeste na jednom mjestu, negdje pored igrališta, tada meni osobno takva izgradnja ne smeta, zaključio je Johansson.

Thomas Linder: U Zell Am Seeu golferi ostvaruju pet posto noćenja

Šef marketinga turističke zajednice Zell am See Thomas Linder kaže da golferi ostvaruju oko pet posto noćenja na području njegove turističke zajednice koja na 14 tisuća turističkih kreveta godišnje bilježi oko 2 milijuna noćenja.

– Golferi, dakle, ostvaruju oko 100 tisuća noćenja, pretežno u najskupljim kapacitetima. Kada se uzme u obzir da se golf igra samo ljeti te da u ljetnoj sezoni Zell Am See ostvari oko 45 posto (800 tisuća ) ukupnih noćenja, vidljivo je da je tijekom ljetnih mjeseci svaki osmi turist u ovom ljetovalištu golfer.

– Osim toga golf je iznimno važan za imidž naše cjelokupne destinacije. Zbog toga smo otpočetka uključeni u potporu razvoja golfa u našoj regiji, najprije kroz investicijsko ulaganje, a potom i kroz saniranje deficita. Poznato mi je da u nekim slučajevima i same općine participiraju u troškovima golfa sve dok projekt ne stane na noge. U današnjem svijetu turizma golf je imperativ, smatra Linder.

– Tipičan golf turist ostaje na našem području oko šest dana uz napomenu da troši puno više od običnog turista. Golf zajednicu karakteriziraju jako zajedništvo, povezanost i visok nivo međusobne komunikacije, kaže Linder i dodaje kako je njegova turistička zajednica zadužena za marketinško predstavljanje golf terena kao i za stalno pronalaženje novih elementa turističke ponude.

– Prije tri godine započeli smo i ljetni Ski & Golf turnir na kojem je ove godine sudjelovalo 180 natjecatelja. Poznato je da su golferi uglavnom jako dobri skijaši tako da im usred ljeta osim golfa nudimo i skijanje na glečeru. To je dodatno povećalo atraktivnost destinacije koju smo zbog mnogih sportskih karakteristika nazvali Europa Sportregion, rekao je Linder.

Inače, većina ljetnih gostiju, oko pedeset posto, u Zell Am See dolazi iz Njemačke i Austrije, slijede Britanci, Nizozemci i državljani iz arapskih zemalja čiji se broj s 25.000 noćenja iz 2001. godine popeo na 50.000 u 2005. godini.