Apartmanizacija je velika opasnost za Istru

Istarski turistički proizvod nije u krizi, već suprotno – u sve boljoj kondiciji. Cilj koji smo si postavili – a to je Istra destinacija od 3,5 do 4 zvjezdice – znači jasno i nedvosmisleno opredjeljenje za repozicioniranje naše regije • Glavni istarski infrastrukturni problemi su, nakon izgradnje Istarskog ipsilona, granica, zatim pristupne ceste, zaobilaznice i parkirališta u turističkim gradovima

Razgovarao Ratko RADOŠEVIĆ

Najsvježiji podaci pristigli od najvećih istarskih hotelijera govore da se u njihovim objektima 19. srpnja odmaralo gotovo 130 tisuća turista, što je oko osam posto više nego istoga dana 2004. godine. Ukupno je u Istri, prema procjenama, početkom ovog tjedna ljetovalo više od 150 tisuća gostiju. No u prvom polugodištu broj noćenja manji je za šest posto. Koliko su točne tvrdnje da rezultati istarskog turizma zaostaju za ovogodišnjim rezultatima drugih turističkih mjesta na našoj istočnoj obali, primjerice Dubrovnika, gdje je broj gostiju i za petinu veći, pitali smo direktora Turističke zajednice Istarske županije Branka Curića.

– U posljednje vrijeme često se ponavlja teza da Dalmaciji i Dubrovniku ide, a Istri ne. U uredu TZ-a Istarske županije smatramo da su takve ocjene paušalne i netočne. Dobre brojke u Dalmaciji i Dubrovniku nas u Istri raduju i turistički povratak Dalmacije je dobar za hrvatski turizam. Poznato je da se još veliki dio kapaciteta u Dalmaciji ne koristi te rast fizičkog prometa Dalmacije možemo očekivati i idućih nekoliko godina. Izgradnja Dalmatine, uvjereni smo, sve će te procese još ubrzati.

Istra je, istina, puno blaže proces koji sada prolazi Dalmacija prošla krajem prošlog i početkom ovog milenija i, kao što je poznato, već tri odnosno četiri godine bilježi slične brojke i one su u ovom trenutku naša realnost. Pet posto manje dolazaka i šest posto manje noćenja u prvih šest mjeseci bio je očekivani rezultat u Istri i vezan je za brojne okolnosti koje ovdje ne želimo ponavljati kao neki alibi, već naznačiti da mjesec srpanj ide dobro, da je kumulativ uhvatio lipanjski minus, a i buking za kolovoz govori o jednoj solidnoj sezoni kakvu smo uostalom i planirali.

Istra destinacija od tri i pol do 4 zvjezdice

– Prije neki dan rekli ste da je stagnacija broja turista u Istri posljedica limitiranih kapaciteta. Što je donijela izgradnja stotina i stotina apartmana koji su povećali smještajne kapacitete?

– Moja izjava o stagnaciji broja turista i limitiranim kapacitetima istrgnuta je iz konteksta. Činjenica je da je uz svako ozbiljnije ulaganje u renoviranje hotela, apartmana ili kampa vezano i smanjenje kapaciteta. Naravno u korist kvalitete. Sve je, podsjećamo, u skladu s osnovnim odrednicama razvojnog modela iz Master plana i Strateškog marketing plana Istre (SMP).

Apartmanizacija koju spominjete za nas ne predstavlja planirano, željeno i kvalitetno ulaganje u turizam, već suprotno – veliku opasnost za turističko, ekološko i svekoliko uništavanje našeg priobalja, a tako i našeg turizma. TZ Istarske županije nema ingerencija niti mogućnosti za direktni utjecaj na ove procese te pozdravljamo zadnje mjere koje donosi Vlada RH u cilju zaustavljanja apartmanizacije i rasprodaje našeg priobalja u cjelini. TZ će kroz SMP i planirani projekt privatnog smještaja dati svoj doprinos s ciljem pretvaranja ovog segmenta u kvalitetnu turističku ponudu.

– Je li istarski turistički proizvod u krizi?

– Istarski turistički proizvod nije u krizi, već suprotno – u sve boljoj kondiciji. U njega, istina je, treba puno i stalno ulagati i on može i treba biti još bolji. Cilj koji smo si postavili, a to je Istra destinacija od 3,5 do 4 zvjezdice, znači jasno i nedvosmisleno opredjeljenje za repozicioniranje naše regije. Takvo repozicioniranje znači ne samo unapređenje proizvoda, već i značajne promjene u marketingu, a to ne ide preko noći. Možda je ovo najbolje objasniti na jednom jednostavnom i konkretnom primjeru. Kada se u jedan hotel primjerice s 2 ili 3 zvjezdice investira i podigne na 4 ili 5 zvjezdica, priča nije završena, nego suprotno – ona tek počinje. Taj hotel se ne prodaje više na dosadašnjem tržištu i gostima koji su dosad dolazili, već se mora naći novo tržište i novi gosti. To znači promjenu kanala promocije, prodaje, odnosno drugačiji marketing. Dakle, novi proizvod, u ovom slučaju renovirani hotel, povlači promjenu cijene, promjenu kanala promocije i kanala prodaje.

– Koja infrastruktura predstavlja limitirajući faktor razvoja turizma u Istri, što predlaže TZ Istarske županije?

– Granica, zatim pristupne ceste, zaobilaznice i parkirališta u turističkim gradovima, to je po našem mišljenju redoslijed glavnih infrastrukturnih problema, a nakon izgradnje Istarskog ipsilona. Na drugoj strani pulski aerodrom i privlačenje low coste carriera i drugih avioprijevoznika je nešto na čemu će TZ inzistirati i na čemu će aktivno raditi. Uvjereni smo da Istra ima takav potencijal da avionski gosti u skoroj budućnosti mogu značajno utjecati na naš turistički profil.

– Zašto Turistička zajednica ne traži da Bina-Istra na Istarskom ipsilonu osigura minimalne sadržaje koji su potrebni putnicima, a to su benzinske crpke i osnovni ugostiteljski sadržaji?

– TZ trenutno s Bina-Istrom vrlo kvalitetno surađuje na postavljanju smeđe signalizacije te utvrđivanju mogućih lokacija za info-punktove. Benzinske crpke i drugi ugostiteljski sadržaji više su nego potrebni na Ipsilonu i to je naše trajno inzistiranje od samog početka njegove izgradnje. Koliko smo informirani, u Bina-Istri intenzivno rade na ovim projektima.

Skromna sredstva za promociju turističke regije

– Koliko je Istarska županija uložila sredstava u propagandu istarskog turizma u ovoj godini, na koji je način potrošen taj novac, odnosno koje su bile najznačajnije propagandne akcije?

– Visina sredstava koje Istarska županija u cjelini ulaže u promociju svog turizma može se samo procjenjivati budući da ima puno subjekata koji u promociju ulažu svoja sredstva, a to su hotelijeri, agencije, turističke zajednice i dr. Kao što je poznato, Turistička zajednica Istarske županije ima kao glavnu zadaću upravo promociju istarskog turizma za što ima izvore u boravišnoj pristojbi i turističkoj članarini. Deset posto, koliko u raspodjeli boravišne pristojbe pripada TZ-u, znači u konačnici proračun od osam do devet milijuna kuna godišnje. Primjera radi, HTZ ima proračun viši od 150 milijuna kuna za promociju hrvatskog turizma. Složit ćemo se da je iznos TZ-a Istarske županije skroman za promociju turističke regije kao što je Istra. Uzimajući i ovu činjenicu u obzir, a na temelju usvojenog Master plana, od ove se godine krenulo u izradu Strateškog marketing plana Istre koji predstavlja ambiciozniji i financijski snažniji program od dosadašnjeg godišnjeg programa rada TZ-a.

Jedna od osnovnih zadaća SMP-a je u sinergiji aktivnosti i stvaranju većeg proračuna na način da projekte u SMP-u financiraju dijelom i lokalne turističke zajednice, hotelske tvrtke, HTZ, sponzori i dr. Ovakva koncentracija snaga, posebno financijskih, za nekoliko puta uvećava prijašnja raspoloživa sredstva. Kroz SMP jasno se mogu izdvojiti programi odnosno kanali promocije u koje se sredstva najviše usmjeravaju i u koja su usmjerena ove godine. Sektor komunikacijskih taktika, kao i sektor prodaje, promocije i distribucije, predstavljaju više od osamdeset posto ukupnog SMP-a. Gledajući detaljnije, može se zaključiti da kanali promocije kao što su media plan, internet, PR aktivnosti snažno rastu, dok ulaganje u sajmove i, primjerice, tiskani materijali bilježe sve veće padove. U ovoj godini bilo je nužno realizirati i tzv. bazne projekte kao što su – novi vizualni identitet Istre kao turističke destinacije, izrada fotobanke i sl.

Iduće godine snažno povezivanje privatnog i javnog sektora

– Jeste li zadovoljni učinkom propagandnih akcija i čime najviše? Gdje one nisu ispunile očekivanja i što mislite korigirati u akcijama za sljedeću godinu?

– S obzirom na visinu investiranih sredstava u pojedine kanale promocije, izuzetno smo zadovoljni povratnim efektima, a tu posebno izdvajamo Media plan i PR aktivnosti i ističemo brojne reportaže i napise u mnogim medijima koje su u velikoj mjeri obilježile našu promociju u zadnjih nekoliko godina. Navodimo primjer zadnje akcije kada se u suradnji s RTL televizijom u Novigradu snimala popularna emisija »Lustige Musikanten« (Veseli glazbenici) koju je u Europi gledalo više od osam milijuna ljudi. Za sljedeću godinu planira se više značajnih projekata od kojih izdvajamo ozbiljno investiranje u internet i sve elektronske kanale promocije i prodaje, dok, kada je o tržištu riječ, predlažemo veće usmjeravanje aktivnosti i sredstava u tržišta koja prošle i ove godine bilježe velika indeksna povećanja: Skandinavija, Francuska, Rusija, Velika Britanija i dr.

Strateški marketing plan Istre za 2006. je u završnoj fazi izrade i usvajanja tako da je o njemu nemoguće detaljnije govoriti u ovom trenutku. SMP za iduću godinu predstavlja nastavak provođenja zacrtanih aktivnosti u ovoj godini, a čiji ciljevi nisu kratkoročno postavljeni te se sukladno tome niti rezultati ne mogu odmah očekivati. Osnovne karakteristike SMP-a Istre jesu snažno povezivanje privatnog i javnog sektora u turizmu što znači koncentriranje snage za što jači udar na tržište. U SMP-u Istre za 2006. jasno su postavljeni ciljevi i to kako oni glavni, i oni marketinški i oni tržišni. Otvaranje novih segmenata tržišta za 3,5 i 4 zvjezdice, snažni napad na pred i posezonu te značajan zaokret u tržišnom usmjeravanju, samo su neke od polaznih odrednica plana o kojem ćemo ubrzo više i detaljnije biti spremni razgovarati.

Nedovoljno iskorišteni istarski simboli

– Može li TZ Istarske županije u turističke svrhe iskoristiti istarske simbole: koza se nalazi na grbu Istre, ali zar ne bi bilo lijepo da ona negdje u Istri dobije i svoju skulpturu-spomenik. U drugim se zemljama, primjerice, i u obliku velikih skulptura u turističke svrhe reklamiraju domaća poznata pića. Zar ne bi negdje u vinorodnoj Istri bilo mjesto i velikoj bukaleti?

– TZ već sada koristi, a i ubuduće je spremna koristiti, istarske simbole, kako ih nazivate, u turističke svrhe. Novi vizualni identitet Istre kao turističke regije upravo je na takvom tragu. Pored toga, TZ je spreman sukladno svojim zadaćama i mogućnostima uključiti se u realizaciju, a tako i turističku valorizaciju ovakvih sjajnih ideja koje ste iznijeli.

– Ratko Radošević, Glas Istre 22.7.2005. –